Kiʻi Tohi Fakamatala ʻo e Konifelenisi ʻo ʻEpēlelí 2013
“ʻIlonga ha meʻa kuó u lea ʻaki ʻe au ko e ʻEikí, kuó u lea ʻaki ia; … neongo pe ko e fai ia ʻi hoku leʻo pē ʻoʻokú pe ʻi he leʻo ʻo ʻeku kau tamaioʻeikí, ʻoku tatau ai pē” (T&F 1:38 ).
ʻI hoʻo toe vakaiʻi ko ia ʻa e konifelenisi lahi ʻo ʻEpēleli 2013, ʻe lava ke ke fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi pēsí ni (mo e ngaahi Tohi Fakamatala Konifelenisi ʻi he ngaahi pulusinga he kahaʻú) ke tokoni atu ki hoʻo akó mo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi akonaki fakamuimuitaha ʻa e kau palōfita mo e kau ʻaposetolo moʻuí mo e kau taki kehe ʻo e Siasí.
Ke lau, mamata, pē fanongo ki he ngaahi lea ʻo e konifelenisi lahí, ʻalu ki he conference.lds.org .
“ʻOku fakahā ʻe he ʻOtuá ki He ʻene kau Palōfitá ʻoku ʻi ai ha ngaahi moʻoni fakaeangamaʻa tukupau. ʻE kei angahala maʻu ai pē ʻa e angahalá. ʻE mole maʻu ai pē meiate kitautolu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau talangataʻa ki Heʻene ngaahi fekaú. ʻOku feliliuaki lahi maʻu ai pē ʻa e mamani, ka ko e ʻOtua, ʻoku ʻikai ke feliliuaki ʻEne ngaahi fekaú, mo e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa maí…. Kuo pau ke ʻoua naʻa tau toʻo pē filifili pē ngaahi fekau ʻoku tau pehē ʻoku mahuʻinga ke tauhí ka tau tauhi e ngaahi fekau kotoa pē ʻa e ʻOtuá. Kuo pau ke tau tuʻu maʻu mo taʻeueʻia, maʻu ha loto falala haohaoa ki he tuʻunga taʻefeliliuaki mo haohaoa ʻa e ʻEikí pea falala haohaoa ki Heʻene ngaahi talaʻofá.”
Elder L. Tom Pērry ʻo e Kolomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Ko e Tauʻatāiná ʻa e Talangofua Ki He Fonó,” Liahona, Mē 2013, 88.
“Ko kimoutolu kei taʻu hongofulu tupu, fakaʻaongaʻi hoʻomou nāunau fakalēsoni foʻoú pea mou feakoʻiʻaki ʻa e tokāteline ʻo Sīsū Kalaisí. Ko homou taimi ʻeni ke teuteu ai ke akoʻi ha niʻihi kehe kau ki he lelei ʻo e ʻOtuá.
“Kau talavou mo e kau finemui, ko hoʻomou akó ʻoku fuʻu mahuʻinga fau. … ʻOku mau poupou atu ke mou tohi kole ki he akoʻanga ʻoku ke fili ki aí kimuʻa pea kamata hoʻo ngaue fakafaifekaú.
“Mātuʻa, kau faiako, mo e toengá, mou kau atu ʻi hono teuaki ʻa e toʻu tangata kei tupu haké ke nau taau mo e ngāue fakafaifekaú. Lolotonga iá, ʻe tohoakiʻi ʻe hoʻomou moʻui faʻifaʻitakiʻangá ʻa e tokanga homou kaungāmeʻá mo e kaungāʻapí.
“Ko kimoutolu kakai lalahí, kau atu ki hono teuteuʻi fakalaumālie, fakaetuʻasino, mo fakapaʻanga ʻo e kau faifekau ki he kahaʻú.
“Ko kimoutolu mātuʻa mali toulekeleká, mou palani ki he ʻaho te mou lava ai ʻo ngāue fakafaifekau.
“[ʻOku maʻu ʻe he] kau palesiteni fakasiteikí mo e kau pīsopé … ʻa e ngaahi kī ʻo e fatongia ki he ngaue fakafaifekaú ʻi honau ngaahi ʻiunití.
“Ko koe, taki faifekau fakauotí … ʻa e fehokotakiʻanga ʻi he vahaʻa ʻo e kaingalotú mo e kau faifekaú ʻi he ngaue toputapu ko hono fakahaofi e fānau ʻa e ʻOtuá.”
Elder Russell M. Nelson ʻo e Kōlomu ʻa e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Kau Atu,” Liahona, Mē 2013, 45, 46.
“He ʻikai hanga ʻe he fakapoʻulí ʻo lavaʻi ʻa e ____________ ʻo Kalaisi” (Dieter F. Uchtdorf, “Ko e ʻAmanaki Lelei ki he Maama ʻa e ʻOtuá,” Liahona, Mē 2013, 77).
“Ko e Siasí ko ha ____________ ia ʻe lava ke maʻu ai ʻa e nongá ʻe he kau muimui ʻo Kalaisí” (Quentin L. Cook, “Melino Fakatāutahá: Ko e Pale ʻo e Angamāʻoniʻoní,” Liahona, Mē 2013, 34).
“Ko kitautolu kuo tau maʻu ʻa e sinó, ʻoku tau maʻu ha __________ ke ikunaʻi ʻa kinautolu ʻoku ʻikai ke nau maʻu ha sinó” (Boyd K. Packer, “ʻOku ou ʻIloʻi e Ngaahi Meʻá ni ” Liahona, Mē 2013, 8).
“ʻI heʻetau tukuange ʻetau tukupā mo e anganofo ki ______________ _____________, ʻoku tau liʻaki ai e meʻa ʻokú ne pukepuke ʻa e sosaietí” (L. Tom Perry, “Ko e Tauʻatāiná ʻa e Talangofua ki he Fonó,” Liahona, Mē 2013, 87).
“Kapau ʻoku ʻikai ko ha faifekau taimi kakato koe ʻoku ʻi ai hao pine faifekau ʻe fakapipiki ki ho koté, ko e taimi ʻeni ke tohiʻi ia ʻi ho ____________” (Neil L. Andersen, “Ko ha Mana,” Liahona, Mē 2013, 78).
Ngaahi talí: 1. maama; 2. hufangaʻanga; 3. mālohi; 4. hotau mali; 5. lotó.
“Ke vahevahe e ongoongoleleí, ne kamataʻi ʻe ha toʻu tupu ʻi Positoní ha tohinoa fakaʻinitaneti. Ko kinautolu ne kau mai ki he Siasí, ne kamata pē ʻenau akó he ʻInitanetí, hoko ai mo ha talanoa mo e kau faifekaú. …Ne pehē ʻe [ha taha ne nau fai e tohinoá], ‘ʻOku ʻikai ko ha ngāue fakafaifekau ʻeni ia. Ko ha fiefiaʻanga ʻeni ia ʻo e ngāue fakafaifekaú .’”1
“Ko e hā ʻoku ʻikai ke ke fili ai ha taimi ʻi he ʻaho takitaha ke ke mavahe mei he tekinolosiá ka ke fetuʻutaki mo e tokotaha takitaha. Hanga ʻo tamateʻi e meʻa fakaʻilekitulonika kotoa pē.”2
“Fakaʻilongaʻi e ngaahi potufolofola mahuʻingá ʻi hoʻo meʻangāué peá ke toutou lau ia. … ʻE vavé ni pē haʻamou maʻuloto ha ngaahi potufolofola ʻe laungeau. ʻE hoko e ngaahi potufolofola ko iá ko ha maʻuʻanga ueʻi fakalaumālie mo e fakahinohino mei he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he taimi te mou fie maʻu aí.”3
Maʻuʻanga fakamatalá
Neil L. Andersen, “Ko ha Mana,” Liahona, Mē 2013, 79.
Rosemary M. Wixom, “Ko ʻEtau Ngaahi Leá,” Liahona, Mē 2013, 82.
Richard G. Scott, “Ke Melino ʻa ʻApi,” Liahona, Mē 2013, 30.
“ʻOku fakaʻaongaʻi ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻonioni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní e paʻanga ne foaki ʻe he kāingalotu angaʻofá, ʻo ʻave ai e meʻakai, vala, mo e ngaahi meʻa ʻaonga kehe ke tokoni ki he kakai lalahi mo e fānau faingataʻaʻia he māmaní. ʻI he ngaahi taʻu kuohilí, ne aʻu ki he paʻanga ʻe teau miliona e ngaahi foaki ʻofa fakaetangata ko ʻení, pea ʻoku ʻikai toe lau siasi, matakali pe fonua. … ʻI he taʻu ʻe uofulu mā nima kuohilí kuo tau tokoniʻi ai ha meimei kakai ʻe 30 miliona he fonua ʻe 179.”
ʻEletā Dallin H. Oaks ʻO e Kōlomu ʻo e Kau Aposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Kau Muimui ʻo Kalaisí” Liahona, Mē 2013, 98.