2013
ʻOku Mahuʻinga e Taimí
ʻAokosi 2013


Ko Hotau Ngaahi ʻApí, Hotau Ngaahi Fāmilí

ʻOku Mahuʻinga e Taimí

Ko e founga ne faifai pea aʻu ai ha talanoa maʻongoʻonga ʻo e ʻofá ki he temipalé—ʻi ha founga fakaofo.

ʻI he sio fakamamaʻu ʻa Vika Kilimeni ʻo fakalaka ʻi hono ʻapí ki he vaotā ʻo ʻAlasikaá, ʻokú ne fakakaukau mo e loto-ʻofa ki hono husepāniti kuo fuoloa ʻene mālōloó. Ko ha tangata mālohi mo matamata lelei ʻa Uooti Kepilā Kilimeni, ko ha sōtia he Tau Lahi ʻa Māmani Hono II, ko ha toketā, mo ha husepāniti faivelenga. Ka naʻe fie maʻu ha fononga ʻi he tuí mo ha faingamālie foʻou ʻi he ongoongoleleí ke fakatahaʻi ai ʻa Vika mo Uooti ʻo taʻengata.

ʻOku kamata e talanoa ʻo Vika Hēleni Kilimení ʻi Tenimaʻake. Naʻe fāʻeleʻi ia ʻo ofi ki Votingipooki, ko ha kolo ʻoku tuʻu he motu tatau ko ia ʻoku ʻi ai ʻa Koupeniheikení. Naʻe ʻohake ia ʻi ha fāmili ʻo ha fānau ʻe toko fitu, kau ai ha fānau tangata ohi ʻe toko tolu.

Pea mo e hoko mai ʻa e Tau Lahi Hono II. Ka ʻi he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá, naʻá ne hao mo ʻene ongomātuʻá mei he Fakamamahi Lahi ki he kau Siú mo e taʻu ʻe tolu he nofo pōpulá, ʻa ia ko ha faʻahinga aʻusia ʻokú ne loto ke fakangaloʻi he taimí ni.

Hili e taú, ne toe langa hake e moʻui hono fāmilí. Ne ʻi ai ha ʻaho ʻe taha, naʻe nofo ai ʻa Vika mo ʻene ongomātuʻá ʻi ha ʻapi faʻahitaʻu māfana ʻi ʻĀhusi ʻi Sutilani. Ne nau feʻiloaki ai mo ha ongo faifekau, naʻá na kumi ha feituʻu ke na nofo ai. Naʻe fuʻu angalelei mo anga fakakaumeʻa e ongo talavoú, pea loto leva e ongomātuʻa ʻa Viká ke na nofo he loki maʻá e kau ʻaʻahí.

ʻOku pehē ʻe Vika “Ne u ʻalu ʻo maʻulotu mo kinaua ʻi ha taimi nounou pē, ka naʻe ʻikai ke saiʻia hoku fāmilí ʻoʻoku he lotú. Ko ʻeku tangataʻeikí ko ha hakoʻi Siu, pea ko ʻeku fineʻeikí naʻe siasi Lūtelo, ka naʻe ʻikai ke ʻohake kimautolu ia ʻi ha lotu. Ne u foki atu leva ki he akó.”

Naʻe toe ʻaʻahi nounou ange e ongo faifekaú kiate ia ʻi Koupeniheikeni. Neongo ne fiefia ʻa Vika he ʻaʻahí, ka naʻe teʻeki ai ke ne mateuteu ke tali e ongoongoleleí.

ʻOku pehē ʻe Vika, “Ne u hiki ki Sōleki Siti ʻi he 1950.” “Ne u hoko ko ha neesi, ka naʻe fie maʻu ke toe fakafoʻou ʻeku tohi fakamoʻoni akó ka u toki lava ʻo ngāue ʻi ʻAmelika.”

Naʻe hoko e hiki ko ʻení ko ha faingamālie kiate ia ke ne ako lelei ange ai e lea faka-Pilitāniá. Naʻá ne toe maʻu ai mo ha faingamālie ke ako ki he Siasí. Naʻá ne nofo he Fale Punungahoné pea ngāue ʻi ha ʻōfisi ʻo ha toketā ʻoku tuʻu mei he kauhala ʻe tahá. Naʻá ne toe tā selo foki he Kau Hiva ʻa ʻIutaá pea tokolahi hono ngaahi kaungāmeʻa leleí.

“Ne u ʻalu foki mo kinautolu ki he lotú. Ne u lue atu foki he Temipale Sikueá he ʻaho kotoa lolotonga e taimi kai hoʻataá. Ka ne u kei fakakaukau pē ko e lotú ko ha meʻa te ke toki loto pē ke hoko ko ha konga hoʻo moʻuí ʻi haʻo fie maʻu.”

Hili ha taʻu ʻe ua ʻi Sōleki, ne hiki ʻa Vika ki Sakalameto ʻi Kalefōnia, USA, ʻo nofo taimi siʻi ai mo e fāmili ʻo e taha e ongo faifekau naʻá na akoʻi ia ʻi Tenimaʻaké. Naʻá ne hoko ko ha neesi faitafa pea ʻi he taimi ne feʻunga ai ʻene paʻangá ke tokoniʻi pē iá, naʻá ne mavahe leva ʻo kumi hano nofoʻanga. Naʻá ne faikaumeʻa mo e faifekaú pea faifai ʻo na fakamaʻu.

ʻOku manatuʻi ʻe Vika ʻa e “ʻikai ke ola lelei ʻena kaumeʻá,” pea ʻi he taimi ne fakangata ai ʻena fakamaʻú, naʻá ne hiki leva pea ʻikai toe fai ha fetuʻutaki mo e kāingalotu ʻo e Siasí.

Ne taimi siʻi mei ai pea feʻiloaki ʻa Vika mo Uooti, ko ha toketā nifo mo ha toketā faitafa naʻe fāʻeleʻi mo ohi hake ʻi Sākalameto. Ko ha tangata talavou mo sino mālohi naʻe hoko ko ha sōtia he tautahí lolotonga e taú. Neongo naʻá ne lahi ʻaki ha taʻu ʻe 11 ʻia Vika, ka naʻá ne fuʻu manako ʻaupito ai, peá na mali ʻi he 1954.

Naʻá na fakatau ha ʻapi ʻoku ofi mai pē ki heʻene ngāué. Neongo naʻe ʻikai ke ʻi ai haʻana fānau, ka naʻe fakaʻofoʻofa mo feʻofoʻofani ʻena nofo malí. Naʻá na ngāue, fefolauʻaki, naʻe tāvalivali ʻa Uooti, kae hokohoko atu e tā ʻe Vika ʻene mūsiká. Ne lelei e moʻuí ʻi ha ngaahi taʻu lahi.

Ne mālōlō ʻa Uooti ʻi he 1985. Naʻe nofo pē ʻa Vika ʻi hona ʻapí ʻo aʻu ki he 1999, pea naʻá ne ongoʻi hohaʻa ke hiki mei ai. Naʻe lahi hono ʻapí ʻo lahi ange ia heʻene fie maʻú, peá ne ongoʻi ha fie maʻu ke fai ha liliu. Naʻá ne ʻilo ha kiʻi kolo naʻe feʻunga mo ia ʻi Haine ʻi ʻAlasikā. Naʻá ne mālōlō ki ai, pea naʻe mei ngata pē ai e ngaahi meʻá kapau naʻe ʻikai ke toe tukituki ange e ongo faifekaú ʻi hono matapaá ʻi he 2006.

Hili ha ngaahi faingamālie mo ha taʻu lahi, ko e toki taimi totonú ʻeni.

ʻOku pehē ʻe Vika, “Ne ʻikai haʻaku fuʻu ʻilo lahi ki he lotú, ka ne u ʻiloʻi ha meʻa ke u fehuʻi ai, ko ha ngaahi meʻa ne fakamamahi pe ngali faikehe kiate au.

“ʻI heʻeku ako ki he ongoongolelei ko ʻení, ne toki mahino e meʻa kotoa pē: ko e palani ʻo e fakamoʻuí, meʻa ʻoku fie maʻu meiate kitautolú, ngaahi talaʻofa ne faí, ko e Tohi ʻa Molomoná. Ne u saiʻia ʻaupito he tokāteline ʻa e Siasí ki he ngāue fakatemipale maʻanautolu kuo pekia ne teʻeki ke nau ʻilo ki he ongoongoleleí. Ne u ongoʻi fiemālie ki ai; ko ha meʻa ia te u tali koeʻuhí he naʻe mahino lelei kiate au, ʻo hangē pē ha foki ki ʻapí.

“Ne u fai leva e meʻa ne totonu ke u fai he ngaahi taʻu lahi kimuʻá. ʻOku ʻikai ke u ʻiloʻi pe ko e hā ne fuʻu fuoloa pehē aí. Ne u ʻosi feʻiloaki mo ha kakai lelei, pea naʻa nau takiekina ʻeku fili ke kau ki he Siasí. Neongo ʻene taʻu lahí, ka ko e meʻa lelei taha kuó u faí ko e papitaisó.”

Naʻe papitaiso ʻa Vika he ʻaho 14 ʻo ʻOkatopa 2006—ko e ʻaho fāʻeleʻi ia hono husepānití. Hili mei ai ha taʻu, naʻá ne fuofua hū leva he temipalé ʻo sila (fakafofonga) kia Uooti ki taimi mo hono kotoa ʻo ʻitānití. Kia Viká, ko e aʻusia ko ia ʻo e hū ki he temipalé ʻo silaʻi ki he tokotaha ʻokú ne ʻofa aí, “ko ha meʻa fakaʻofoʻofa mo taʻe ʻamanekina ia.”

ʻI hono maʻu ʻe Vika e tāpuaki fakalangi ko ʻeni ʻo e silaʻi ki hono husepāniti ʻofeiná, ʻokú ne loto ke vahevahe atu he taimí ni ki hono kāingá e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé. Neongo ʻokú ne taʻu 86 pea faingataʻaʻia mei he ʻikai ke ngāue lelei hono kofuuá, ka ʻokú ne longomoʻui ʻaupito.

“ʻOku ou ʻamanaki ʻe tali ʻe hoku husepānití mo ʻene ongomātuʻá mo ʻeku ongomātuʻá mo hoku ngaahi tuongaʻané mo e tokouá e ongoongoleleí. ʻOku lahi haʻaku ngāue fakatemipale ke fai.

“Ko e taha ʻeku ngaahi taumuʻa ngāue he taimí ni he moʻuí ke fai e ngāue fakatemipalé mo e tohi hohokó ki he lahi taha te u malavá. ʻOku ou ongoʻi ʻoku ʻi ai e ʻuhinga ʻoku ou nofo ai ʻi hení. ʻE tatau ai pē pe te u taʻu 100, ʻe kei lelei pē. ʻOku ʻi ai ha ngaahi meʻa ke u fai he taimí ni. ʻOku fuʻu fakafiefia moʻoni ʻa e lava ke fakahoko iá.”

ʻI he sio ʻa Vika ki hono falé ke foki ki aí, ʻokú ne fonu ʻi he ʻamanaki lelei ʻoku maʻu mei he ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí. Kuo hoko ʻene mēmipa ʻi he Siasí ni “ko ha tāpuaki lahi ʻi ha ngaahi founga taʻe-faʻa-laua. ʻOkú ke ongoʻi nonga. ʻOkú ke ongoʻi mālohi ange. ʻI he taimi ʻoku lelei ai e meʻa kotoá, ʻokú ke ongoʻi, ʻTamani, ko hēvani ʻeni.’ ʻOkú ke houngaʻia leva ʻi he moʻuí.”

ʻOku ongoʻi houngaʻia moʻoni ʻa Vika—koeʻuhí ko e afi ʻo e ongoongoleleí mo e ʻamanaki lelei mo fakafiefia ke fakataha mo hono husepāniti ʻofeiná ʻi ʻitānití.