2013
Laka Kimuʻa ʻi he Tui
ʻAokosi 2013


Laka Kimuʻa ʻi he Tui

Ko e hā e meʻa ʻoku totonu ke ke fai ʻi haʻo teu ke fai ha fili pea naʻá ke ʻosi lotua ia, ka ʻoku ʻikai pē ke ke fakapapauʻi e meʻa ke faí?

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Ko e moʻoni mahino mo pau ko ia kimuʻa [mo e hili] e hoko ha ngaahi taimi fakalaumālie moʻoní, … ʻe lava ke hū mai ai ʻa e mamahí, fakafepakí mo e fakapoʻulí” (“ʻOua Naʻa Siʻaki Hoʻomou Tuí,” Liahona, Sune 2000, 34).

ʻOku ʻikai ke ʻuhinga e fakafepakí ia kuo liʻaki koe ʻe he Tamai Hēvaní. ʻOkú Ne ʻi ai, pea te Ne tataki koe. ʻOku ʻi ai e taimi kuo pau ke tau laka atu kimuʻa ʻi he tuí kae ʻoua ke toki mahino e tuʻutuʻuni ʻa e ʻEikí maʻatautolú. ʻOku ʻoatu heni ha ngaahi fakakaukau mei he kau palōfita ʻo onopōní ʻo kau ki he tatali loto-fiemālie ki ha tali mo ha tatakí.

Lue ki he Ngataʻanga ʻo e Māmá

ʻĪmisi
Palesiteni Boyd K. Packer

“Hili ha taimi nounou hono ui au ko ha Taki Māʻolungá, ne u ʻalu ke maʻu ha faleʻi meia ʻEletā Hāloti B. Lī. Naʻá ne fakafanongo fakalelei ki heʻeku palopalemá peá ne fokotuʻu mai ke u ʻalu kia Palesiteni Tēvita ʻO. Makei. Ne faleʻi au ʻe Palesiteni Makei ki he meʻa ʻoku totonu ke u faí. Ne u loto moʻoni ke talangofua ka naʻe ʻikai ke u sio au ki ha founga ʻe malava ke u fai ai e faleʻi naʻá ne fai maí.

“Ne u toe foki kia ʻEletā Lī ʻo talaange ki ai ʻoku ʻikai ke u sio au ki ha founga ke fai ai e meʻa ne faleʻi ke u faí. Naʻá ne pehē mai, ‘Ko hoʻo palopalemá ko hoʻo fie maʻu ke sio ki he ola ʻe hokó.’ Ne u tali ange ʻoku ou loto ke sio ki ha sitepu ʻe taha pe ua kimuʻa. Ne u toki ako ha lēsoni te u nofo mo ia he toenga ʻeku moʻuí: ‘Kuo pau ke ke ngāue ki he ngataʻanga hoʻo ʻiló, peá ke kamata fakaʻaongaʻi leva hoʻo tuí ʻo ʻikai ʻiloʻi e meʻa ʻe hokó pea ʻe toki foaki atu leva ʻa e maama ke fakahinohino ho halá.’ Naʻá ne lau mai leva e ngaahi foʻi lea ko ʻeni ʻe 32 mei he Tohi ʻa Molomoná:

‘ʻOua te mou fakakikihiʻi ha meʻa koeʻuhí ko e ʻikai te mou mamata ki aí, he ʻoku ʻikai te mou maʻu ha fakamoʻoni kae ʻoua kuo hili hono ʻahiʻahiʻi ʻo hoʻomou tuí’” (ʻEta 12:6).

Palesiteni Boyd K. Packer, Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “The Edge of the Light,” BYU Magazine, Mar. 1991, magazine.byu.edu.

Ngāue ʻi he Loto Falala

ʻĪmisi
ʻEletā Richard G. Scott

“Ko e hā e meʻa te ke fai kapau [naʻá] ke ʻosi teuteu fakalelei, ʻosi lotu fakamātoato, [tatali] ʻi ha taimi feʻunga ki ha tali, kae ʻikai pē ke ke ongoʻi ha tali? Mahalo ʻe fie maʻu ke ke fakamālō heʻene hokó, he ko ha fakamoʻoni ia ʻo e falala ʻa e [Tamai Hēvaní] kiate koé. Ko e taimi ʻokú ke moʻui taau ai pea fenāpasi hoʻo filí mo e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí pea ʻokú ke fie maʻu ke fai leva hoʻo filí, fai ia ʻaki ʻa e loto falala. Kapau te ke ongongofua ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié, ʻe pau ke hoko ha meʻa ʻe taha [mei he ongo meʻá ni] ʻi hono taimi totonú pē: ko ha hoko mai ʻa e fakakaukau fiemoheá, ʻo talamai ko e fili hala ia, pe ko haʻo ongoʻi ʻa e fiemālie pe māfana ʻa ho lotó, ʻo ne fakapapauʻi atu naʻe tonu ʻa hoʻo filí. Ko e taimi ʻokú ke moʻui māʻoniʻoni ai mo ngāue ʻi he loto falalá, he ʻikai tuku ʻe he ʻOtuá ke fuoloa taʻe te Ne ʻoatu ha fakatokanga ke ke ongoʻi kuó ke fai ha fili [ʻoku] hala.”

ʻEletā Richard G. Scott ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Ko Hono Fakaʻaongaʻi e Meʻafoaki Fakalangi ʻo e Lotú,” Liahona, Mē 2007, 10.

ʻOua Naʻa Tali ha Faleʻi koeʻuhí ko Hoʻo Ilifiá

ʻĪmisi
Palesiteni James E. Faust

“ʻOua muʻa naʻa tau tali ha faleʻi koeʻuhí ko ʻetau ilifiá. ʻOfa ke tau manatuʻi maʻu pē ke tau fiefia, ʻo tui ki he ʻOtuá, pea moʻui taau ke Ne tataki kitautolu. ʻOku tau takitaha maʻu ha totonu ke maʻu ha ueʻi fakalaumālie fakafoʻituitui ke ne tataki kitautolu ʻi hotau taimi siviʻanga fakamatelie ko ʻení. Fakatauange ke tau moʻui pea fakaava hotau ngaahi lotó ʻi he taimi kotoa ki he fanafana mo e fakafiemālie ʻa e Laumālié.”

Palesiteni James E. Faust (1920–2007), Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “ ʻOua ʻe Manavahē,” Liahona, ʻOkatopa 2002, 6.

Tatali Fiemālie ki he Fakahaá

ʻĪmisi
ʻEletā David A. Bednar

“Ko e ulo māmālie mai ko ia ʻa e laʻaá ʻi heʻene hopo haké, ʻoku hangē ia ko hano maʻu ha pōpoaki mei he ʻOtuá ʻi he ‘ʻotu lea ki he ʻotu lea, ʻa e akonaki ki he akonaki’ (2 Nīfai 28:30). Ka ko e taimi lahi ʻoku ʻomi fakakongokonga e fakahaá ʻo fakatatau ki heʻetau fakaʻamú, moʻui tāú, mo e mateuteú. Ko e ngaahi fetuʻutaki peheni mei he Tamai Hēvaní ʻoku ʻomi māmālie mo anga-vaivai pea ʻoku ʻmokulu ia ki [hotau ngaahi laumālié] ʻo hangē ko e ngaahi hahau mei he langí’ (T&F 121:45).”

ʻEletā David A. Bednar ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Ko e Laumālie ʻo e Fakahaá,” Liahona, Mē 2011, 88.

ʻIloʻi ʻe Tokoni e ʻOtuá

ʻĪmisi
Palesiteni Dieter F. Uchtdorf

“Lolotonga [ha] taimi femoʻuekina ʻo ʻeku moʻuí, naʻe ui au ʻe ʻEletā Siosefa B. Uefilini ke u hoko ko ha palesiteni fakasiteiki.

“Ne lahi ha ngaahi meʻa ne u fakakaukau ki ai lolotonga ʻema ʻinitaviú, kau ai ʻeku fuʻu hohaʻa ʻi he ʻikai ke u maʻu ha taimi feʻunga ki he fatongia ko ʻení. Neongo ʻeku ongoʻi lāngilangiʻia mo loto fakatōkilalo he fatongiá, ka naʻá ku fakakaukau pe te u lava nai ke tali ia. Ka naʻe taimi siʻi kuo mole atu e fakakaukau ko iá ʻi heʻeku ʻilo naʻe ui ʻa ʻEletā Uefilini ʻe he ʻOtuá pea ʻokú ne fai e ngāue ʻa e ʻEikí. Ko e hā mo ha toe meʻa te u fai ka ko hono tali e fatongiá?

“ʻOku ʻi ai ha ngaahi taimi te tau ngāue ʻaki pē ʻa e tuí neongo he ʻikai ke tau ʻiloʻi pe te tau iku ai ki fē, ka ʻoku ʻi ai e falala moʻoni ʻe hanga ʻe he ʻOtuá ʻo ʻomi e talí mo e fakahinohino ʻoku tau fie maʻú ʻi heʻetau ngāue ʻaki e tuí. Pea ne u tali fiefia ia, ʻo ʻiloʻi ʻe tokoni ʻa e ʻOtuá.”

Palesiteni Dieter F. Uchtdorf, Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “Ko Hono ʻUhinga ʻo e Tokoni ʻi he Lakanga Fakataulaʻeikí,” Liahona, Mē 2012, 59.