2013
Fakamoʻoni ʻi he Seminelí
ʻAokosi 2013


Fakamoʻoni ʻi he Seminelí

ʻOku nofo e tokotaha ʻoku ʻaʻana e talanoá ʻi Sao Paulo, Palāsila.

ʻĪmisi

Ne akoʻi mai kiate au ʻe heʻeku faʻeé e ongoongoleleí heʻeku kei siʻí, ka koeʻuhí ne ʻikai ke mēmipa ʻeku tamaí ʻi he Siasí, ne u faʻa fifili maʻu pē pe ʻoku tonu e fili ʻoku ou faí. Ne ʻikai pē ke mahino kiate au e ʻuhinga ne ʻikai ke teitei kau ai ʻeku tangataʻeikí ki he Siasí kapau naʻe moʻoni. Ka ne u saiʻia pē he ʻalu ki he Palaimelí mo hivaʻi e ʻū himí. Ne u toe fiefia foki ʻi hono lau mai heʻeku faʻeé e folofolá kiate aú, pea naʻe māmālie pē hono fakatupulaki ʻeku fakamoʻoní.

ʻI heʻeku kau ki he Kau Finemuí, ko e taha e ʻuluaki taumuʻa ne u fokotuʻú ko hono vahevahe ʻeku fakamoʻoní he Sāpate ʻaukai kotoa pē. Ne hoko ko ha meʻa ke u anga ʻaki hono fai ʻeku fakamoʻoní mo fakamālohia ai ʻeku holi ke fakatupulaki ʻeku ʻiló ʻi he taimi ne lava ke u hū ai ki he seminelí.

Ko ʻeku fuofua kalasi seminelí naʻe fekauʻaki ia mo e Fuakava Motuʻá. Ne u kamata fakahoungaʻi mo fakamahuʻingaʻi e Fuakava Motuʻá he taʻu ko iá, ka naʻá ku toe ako foki ki he mahuʻinga ʻo e temipalé mo e tohi hohokó.

Ne u kau fakataha mo e fānauako kehe ʻi hoku uōtí ʻo fai e ngāue he hisitōlia fakafāmilí. Ne mau maʻu ha ngaahi hingoa ʻe lauingeau mo maʻu ha fuʻu ʻofa lahi he kakai ne ʻikai ke mau ʻilo ha meʻa kau ki aí—ka ko honau hingoá pē mo ha fakamatala siʻisiʻi pē. Neongo ʻeku ʻilo ʻoku mahuʻinga e ngāue ne mau faí, ne ʻi ai e taimi ʻe niʻihi ne u ongoʻi loto-foʻi mo puputuʻu. Ne u ngāue ke lava ʻo fai e ngaahi ouau ki he kakai ʻoku ʻikai ke u maheni mo iá, ka naʻe ʻikai pē ke u lava ʻo fakalotoʻi ʻeku tangataʻeikí. Naʻe ʻikai ke mahino ki ai e mahuʻinga ʻo e meʻa ʻoku ou faí. Ne hokohoko atu pē ʻeku lotu mo ʻaukai ke lava ʻo takiekina ia ke maʻu haʻane fakamoʻoní.

ʻI he taʻu hono hokó ne mau ako ai ki he Fuakava Foʻoú. Hili ʻeku ʻā hake ʻi ha pongipongi ʻe taha, ne u kamata laukonga ʻo kau ki he ʻi Ketisemani ʻa e Fakamoʻuí. Ne u loʻimataʻia ʻi heʻeku ʻiloʻi naʻá Ne tulutā toto koeʻuhí ko au. Ne u fakaʻamu moʻoni peheange mai ne ʻikai te u teitei faiangahala! Ne u manatuʻi e ngaahi lea ʻa ʻĪsaia ne u ako he taʻu kimuʻá: “Ka naʻe lavea ia koeʻuhí ko ʻetau ngaahi angahalá, naʻe fakavolu ia koeʻuhí ko ʻetau ngaahi hiá: naʻe ʻiate ia ʻa e tauteá koeʻuhí ke tau fiemālie” (ʻĪsaia 53:5). ʻI heʻeku lau kau ki he Tutukí mo e Toetuʻú, ne hū mai ʻeku faʻeé ki hoku lokí. Ne u vahevahe ki ai ʻeku ongó, fakamoʻoní mo ʻeku fakaʻamu ke ʻiloʻi heʻeku tamaí e meʻa ne u ako he seminelí.

Ne hokohoko atu e tupulaki ʻeku fakamoʻoní he taʻu hokó ʻi heʻemau lau e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá. Ne maʻu haʻaku fakamoʻoni ko e palōfita ʻa Siosefa Sāmita. Ne u loto foki ke muimui heʻene sīpingá ʻo kole ki he ʻOtuá pe ʻoku moʻoni e Siasí. Neongo ne u ʻosi fakapapauʻi ia ʻi hoku lotó, ka naʻá ku lotu fakamātoato ʻi ha hoʻatā ʻe taha ne u nofo toko taha ai. ʻI heʻeku fai iá, ne u fakatokangaʻi ko e fakamoʻoni ko ia ne u kolé ne ʻosi fakatupulaki pē ia heʻeku ako folofolá mo e ʻalu ki he seminelí.

Ne tokoni e ʻEikí ke fakalahi e mahino ne u maʻú mo e ʻofa ʻi he ongoongoleleí he taʻu ko iá, pea toe mahino ange kiate au e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻi ha toe taimi kimuʻa. Ne u toe ako foki ki he mahuʻinga lahi ʻo e ngaahi laumālié (vakai, T&F 18:10–16) mo kamata ke vahevahe ʻeku fakamoʻoni kuo tupulakí mo kinautolu ne teʻeki ke nau ʻilo ki he ongoongoleleí, ʻo kau ai ʻeku tamaí.

Ne u ʻiloʻi ʻe toe lava ke fakamālohia ʻeku fakamoʻoní ʻi hoku taʻu fakaʻosi he seminelí ʻi hono ako e Tohi ʻa Molomoná. ʻI heʻeku ako moʻoni iá, ne u ongoʻi e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ʻiate aú. Naʻe ueʻi fakalaumālie lahi au ʻe he ngaahi talanoá ʻo aʻu ki he tuʻunga ko e meʻa pē ne u loto ke faí ko hono lau e Tohi ʻa Molomoná. Ne u kamata ʻalu mo e Tohi ʻa Molomoná ki he ʻapiakó pea lau ia ʻi hoku taimi ʻataá. Ne kamata foki ke u aleaʻi mo ʻeku tamaí e meʻa ne u laú.

ʻI ha ʻaho ʻe taha hili haʻaku talanoa fuoloa mo ʻeku tamaí kau ki he ongoongoleleí, ne u fakatukupaaʻi ia ke ne lau kotoa e Tohi ʻa Molomoná. Ne u fakamoʻoni ange ki ai ʻe lava ke maʻu haʻane fakamoʻoni, ʻo hangē pē ko aú.

ʻOku ou fiefia he naʻe lau ʻe heʻeku tamaí e Tohi ʻa Molomoná. ʻI heʻene lau iá, naʻá ne ʻiloʻi ʻoku moʻoni e Siasí pea papitaiso leva! ʻOku teuteu atu hoku fāmilí he taimí ni ke mau sila he temipalé. ʻOku ou ʻilo naʻe tokoniʻi au ʻe he ʻalu ki he seminelí mo hono lau e folofolá ke fakatupulaki ʻeku fakamoʻoní, pea ʻoku ou ʻilo ʻoku tāpuekina ai hoku fāmilí.