2013
ʻOku Muʻomuʻa ʻa e Tuí ʻi he Maná
ʻAokosi 2013


ʻOku Muʻomuʻa ʻa e Tuí ʻi he Maná

Sini Lakusani, Pulakani, Filipaini

Talu ʻeku kei siʻi mo ʻeku fie hoko ko ha faifekau. Naʻe kamata pē ko ha kiʻi fakaʻamu siʻisiʻi ka naʻe ʻalu pē ke fakalalahi. Ka naʻe faingataʻa e moʻuí ʻi Filipaini. Ne ʻikai ha ngāue ʻeku tamaí mo hoku tuongaʻané, pea ko au toko taha pē ne lava ʻo tokoni ki heʻeku faʻeé ki hono tauhi homau fāmilí. Koeʻuhí ko ʻeku tokoniʻi fakapaʻanga hoku fāmilí, ne siʻisiʻi pē ha paʻanga ne lava ʻo fakahaofi ki heʻeku ngāue fakafaifekaú.

Ne ʻikai ke u fakapapauʻi e founga ke fakaleleiʻi ʻaki e palopalemá. Ne u lau ʻi ha pō ʻe taha e ʻEta 12:12: “He kapau ʻoku ʻikai ha tui ʻi he fānau ʻa e tangatá, ʻoku ʻikai lava ʻe he ʻOtuá ʻo fai ha mana ʻiate kinautolu; ko ia, naʻe ʻikai te ne fakahā ia ka ʻi he hili pē ʻenau tuí.” Ne u toe lau leva mo ha pōpoaki meia Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo (1895–1985) ʻo kau ki he tuí: “Kuo pau ke ʻi ai ha tui—tui taʻe toe fehuʻia—ʻi he kakai kei talavoú ke nau fakahoko he taimi pē ko iá honau ngaahi fatongia fakafāmilí neongo e tuʻunga taʻepau ʻo e meʻa fakapaʻangá. … Kuo pau ke ʻi ai ha tui kae lava ʻo fakahoko ʻa e ngāue fakafaifekau taimi kakató. Ka ke mou ʻilo ʻeni—ko e ngaahi meʻa kātoa ko ʻení ko hono toó ia, pea ko e ututaʻú leva ʻa e fāmili faivelenga mo mateakí, malu fakalaumālié, nongá pea mo e moʻui taʻengatá.”1

Naʻe tokoniʻi au ʻe he ngaahi akonaki ko ení ke mahino ʻoku ou fie maʻu ha tui lahi ange ke fakahū atu ʻeku pepa ngāue fakafaifekaú pea teuteu ke hoko ko ha faifekau taimi kakato. Ne u ʻiloʻi neongo ʻene faingataʻá, ka ʻe tokoniʻi au ʻe he ʻOtuá.

Naʻe ʻinitaviu au heʻeku palesiteni fakakoló peá ne talamai kimui ko e meʻa fakaʻosi ʻoku fie maʻú ko hono ʻuluaki totongi ʻeku paʻanga faifekaú pea toki ʻinitaviu au ʻe he palesiteni fakamisioná. Ne u fuʻu ongoʻi fiefia mo vēkeveke. ʻE maʻu ʻeku vahé he uike ko iá, pea ʻe lava ke ʻave e paʻanga ʻoku fie maʻú. Ka ʻi heʻeku aʻu atu ki ʻapí, ne u ʻiloʻi ʻoku ʻi falemahaki ʻeku tangataʻeikí. Ne u ongoʻi lomekina heʻeku ʻiloʻi kuo pau ke mau totongi ki he falemahakí e lahi tatau ʻo e paʻanga ko ia ʻoku fie maʻu ki heʻeku ngāue fakafaifekaú.

Ka naʻe teuteu ʻe he Tamai Hēvaní ha founga. Ne mau maʻu ha tokoni mei he kāingá mo e kāingalotu ʻo e Siasí ʻo kau ai ʻeku palesiteni fakakoló. Ne hoko ha mana he naʻe ʻatā pē ʻeku tangataʻeikí hili ha uike ʻe taha, pea ne u lava ke totongi ʻeku ngāue fakafaifekaú. Hili ha uike ʻe ua mei he hoko hoku taʻu 22, ne maʻu hoku uiuiʻí ki he Misiona Filipaini Olongapoó.

ʻOku ou ʻiloʻi naʻe fakafaingofuaʻi ʻe he Tamai Hēvaní hono fakahū atu ʻeku pepa ngāue fakafaifekaú. ʻOku ou ʻiloʻi kapau ʻe hokohoko atu ʻeku falala kiate Iá mo ngāue ʻi he tuí, te Ne ʻai e meʻa ʻoku taʻe malavá ke malava. Te Ne tali kotoa mai ʻetau ngaahi lotú, pea ʻe hokohoko atu ʻEne tataki kitautolú ʻo kapau ʻe hokohoko atu ʻetau talangofua kiate Iá.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Spencer W. Kimball, Faith Precedes the Miracle (1972), 11; toe vakai, Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Sipenisā W. Kimipolo (2006), 177–78.