2013
Ngaahi Foʻi Lea ʻe Fā ke ne Tataki Koe
ʻAokosi 2013


Ngaahi Foʻi Lea ʻe Fā ke ne Tataki Koe

Mei ha lea ʻi he fakataha lotu ʻa e ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí ʻi he ʻaho 16 ʻo Sānuali 1973.

ʻĪmisi
Palesiteni Thomas S. Monson

ʻE tataki koe ʻe he ʻOtuá ʻi hoʻo fakapapau ke ngāue kiate Ia mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú ʻi hoʻo fakafanongó, ʻi hoʻo akó, ʻi hoʻo ngāué, mo hoʻo ʻofá.

Ne u fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa ʻoku ou loto ke vahevahe mo kimoutolu, mo e ʻamanaki te mou fai mo e ngaahi fili tatau. ʻUluakí, te u fakafanongo. Uá, te u ako. Tolú, te u ngāue. Ko hono faá, te u ʻofa. ʻE lava ʻe he ngaahi foʻi lea ko ʻení ʻe fā ʻo fakapapauʻi hotau ikuʻangá.

ʻĪmisi

Fakafanongó

ʻOku ou ʻamanaki pē te ke fakafanongo ki hoʻo faʻeé mo hoʻo tamaí, ʻa ia ʻokú na tūʻulutui he pongipongi mo e efiafi kotoa pē ʻo lotu maʻau, ʻo kole ki heʻetau Tamai Hēvaní ke tokangaʻi koe mo tataki hoʻo ngaahi filí pea ke Ne tokanga ki ho ʻulungāngá. ʻOku ou tui ko e taimi ko ia ʻoku tau ʻiloʻi ai e hohaʻa ʻetau mātuʻá kiate kitautolú, te tau fakaʻapaʻapaʻi kinautolu, pea ʻe ʻi ai ha ʻuhinga fakatāutaha ki he leʻo ne ongo mei he Moʻunga Sainaí: “Fakaʻapaʻapa ki hoʻo tamaí mo hoʻo faʻeé” (ʻEkesōtosi 20:12).

ʻOku ou tui te tau fakafanongo ki he ngaahi lea ʻa e kau palōfitá. ʻOku ou tui foki te tau fakafanongo ki he fanafana ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku ou palōmesi atu kapau te tau maʻu ha telinga ʻe fanongo fakalelei ki he Laumālie Māʻoniʻoní, kapau ʻoku ʻi ai ha holi ʻi hotau lotó ki he māʻoniʻoní, pea hā atu mei hotau ʻulungāngá e fakaʻamu ko iá, ʻe tataki kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoni ko iá.

ʻOku ou ʻamanaki te u fanongo maʻu pē ki he fanafana ʻa e Laumālie ko iá, pea ʻi he ʻaho kotoa ʻo e taʻú te tau maʻu e faingamālie ke talangofua ai ki he ngaahi ueʻi ko ʻení mo e takiekina ʻoku tau maʻu mei heʻetau Tamai Hēvaní ki heʻetau taumuʻa ʻi he moʻuí. Ko ia ai, ʻoku ou palōmesi ke fakafanongo.

ʻĪmisi

Ako

Fika uá, te u ako. ʻOku ʻikai feʻunga pē ke fakafanongo kapau ʻoku ʻikai ke tau ako. ʻOku ou fai ha tukupā ke u ako lahi ange mei he folofolá, mo e ʻamanaki te mou maʻu foki mo e faingamālie tatau. He ʻikai nai ke fakalata kapau te tau lava ʻo tali kakato mo muimui ki he faleʻi ko ia mei he ʻEikí, “Mou fekumi mei he ngaahi tohi lelei tahá ʻa e ngaaahi lea ʻo e potó; mou fekumi ki he ʻiló, ʻio, ʻi he ako pea ʻi he tui foki” (T&F 88:118). ʻOku totonu ke tau ako mei he ngaahi folofola ʻa e Siasí, ka ʻoku toe totonu foki ke tau ako mei he moʻui ʻa e kau taki ʻo e Siasí pea mo e moʻui ʻa kinautolu ʻoku ofi taha mai kiate kitautolú.

Hangē ko ʻení, ʻoku ou tui te u lava ʻo ako ki he faʻa kātakí ʻaki haʻaku ako lelei ange ki he moʻui ʻa hotau ʻEikí mo e Fakamoʻuí. Te ke lava nai ʻo fakakaukau atu ki he mamahi naʻá Ne ongoʻí, neongo ʻEne ʻafioʻi ʻokú Ne maʻu e ngaahi kī ki he moʻui taʻengatá, ʻafioʻi ʻoku ʻi ai Haʻane founga ke tau hū ai ki he puleʻanga fakasilesitiale ʻo e ʻOtuá, ʻi Heʻene ʻave ʻEne ongoongoleleí ki he kakai ko ia ʻi he vaeuaʻangamālie ʻo taimí pea ʻafio ki heʻenau siʻaki Ia mo ʻEne pōpoakí? Ka naʻá Ne kei fakahaaʻi pē ʻa e faʻa kātakí. Naʻá Ne tali Hono fatongia ʻi he moʻuí, kimuʻa ia peá ne toki aʻu ki he kolosí mo e Ngoue ʻo Ketisemaní. ʻOku ou ʻamanaki ke ako e faʻa kātakí mei he ʻEikí.

ʻOku ou kole atu ke tau kau fakataha mo au ʻo fai ha tukupā, te u ako.

Ngāué

Pea ko e fika tolú, te u ngāue. ʻOku ʻikai feʻunga ke fakaʻamu pē, ʻoku ʻikai feʻunga ke misi pē, ʻoku ʻikai feʻunga ke palōmesi pē. Kuo pau ke tau ngāue. Naʻe folofola e ʻEikí, “Ko ia ʻokú ne ʻai ʻene hele tuʻusí ʻaki hono tūkuingatá … ʻokú ne tokonaki ke ʻoua naʻá ne mate” (T&F 4:4; toki tānaki atu hono fakamamafaʻí). Naʻe pehē ʻe Nīfai, “Te u ʻalu ʻo fai ʻa e ngaahi meʻa kuo fekau ʻe he ʻEikí” (1 Nīfai 3:7). Naʻe fakamatalaʻi fakanounou ʻe Sēmisi e lēsoni ko ʻení: “Ka ke fai ʻe kimoutolu ki he folofolá, pea ʻoua naʻa ngata ʻi he fanongó, ʻo mou kākaaʻi ʻa kimoutolu” (Sēmisi 1:22).

Hangē ko ʻení, ʻi ha faʻahitaʻu māfana ʻe taha he ngaahi taʻu kuohilí, ne u ʻataʻatā ai he fakaʻosinga ʻo e uiké. Ka naʻe ueʻi au ʻe he Laumālié ke fakahoko ha fatongia. Ne u heka vakapuna ki Kalefōnia. ʻI heʻeku tangutu ʻi hoku nofoʻangá, ne ʻikai ha taha ia he sea hoko maí. Neongo ia, ne toki haʻu ha finemui matuʻaki hoihoifua ʻo tangutu he nofoʻanga ko iá. Ne u fakatokangaʻi ʻokú ne lau ha tohi. Pea hangē pē ko e fie ʻilo ʻa e kakaí, ne u fakasio ki he hingoa ʻo e tohí. Ne tohi ia ʻe ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Ne u pehē ange ki ai, “Pau pē ko ha Māmonga koe.”

Naʻá ne tali mai, “ʻIkai. Ko e hā e ʻuhinga hoʻo ʻeké?”

Ne u pehē atu: “Koeʻuhí he ʻokú ke lolotonga lau ha tohi ne faʻu ʻe ha mēmipa ʻiloa he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.”

Naʻá ne pehē mai, “ʻOku moʻoni ia? Naʻe ʻomai ia ʻe haku kaungāmeʻa, ka ʻoku ʻikai haʻaku fuʻu ʻilo lahi ki ai. Neongo ia, naʻá ne fakatupu haʻaku fie ʻilo ki ai.”

Ne u kamata fifili leva. ʻOku totonu nai ke u lea hangatonu ʻo talaange ha meʻa lahi ange ki he Siasí? Ne ongo mai e ngaahi lea ʻa Pitá: “[Mou mateuteu maʻu pē]” (1 Pita 3:15). Ne u fakakaukau ko e taimi ʻeni ʻoku totonu ke fai ai ʻeku fakamoʻoní. Ne u maʻu ha faingamālie ke tali ʻene ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e Siasí—ko ha ngaahi fehuʻi lelei ne haʻu mei ha taha ne fakamātoato ʻene fekumi ki he moʻoní. Ne u kole ange pe ʻe lava ke maʻu ha faingamālie ke ne talanoa ai mo e kau faifekaú. Ne u kole ange pe te ne loto ke ʻalu ki hotau kolo ʻo e kau tāutaha lalahí ʻi Seni Felenisisikoú. Naʻá ne tali lelei e kolé. ʻI heʻeku foki ki ʻapí, ne u tohi ki he palesiteni fakasiteikí ʻo ʻave ki ai e fakamatala ko ʻení. Te ke lava ʻo sioloto ki heʻeku fuʻu fiefia he telefoni ange ʻa e palesiteni fakasiteikí ʻo talamai kuo hoko e fefiné ni ko e mēmipa foʻou taha ia ʻo e Siasí. Ne u fuʻu fiefia.

ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku ʻi ai haku fatongia ke ngāue.

ʻOfá

Ko e tukupā fakaʻosí: te u ʻofa. ʻOkú ke manatuʻi nai e tali ne fai ʻe he Fakamoʻuí ki he loea fie ʻiloʻilo naʻá ne fai e fehuʻí, “ʻEiki, ko e fekau fē ʻi he fonó ʻoku lahí?”

[Pea naʻá Ne tali ange], “Ke ke ‘ofa ki [he ʻEiki] ko ho ‘Otuá ‘aki ho laumālié kotoa, mo ho‘o mo‘uí kotoa, mo ho lotó kotoa. Ko e ʻuluaki pea ko e lahi ia ʻo e fekaú. Pea ko hono ua ʻoku tatau mo iá, Ke ke ʻofa ki ho kaungāʻapí ʻo hangē pē ko koé” (Mātiu 22:36–39).

Naʻe tohi ʻe he tangata Pilitānia faʻu faiva ko Viliami Seikisipiá ʻo pehē., “ʻOku ʻikai ke ʻofa moʻoni e kakai ia ʻoku ʻikai ke fakahaaʻi ʻenau ʻofá.”1 ʻE founga fēfē haʻatau fakahaaʻi ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá mo hotau kāingá? ʻI he talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá mo e faleʻi ʻa ʻEne kau tamaioʻeikí. ʻOku tau maʻu e faingamālie ke talangofua ki he fono ʻo e vahehongofulú, ke talangofua ki he ngaahi fono ʻo e ʻulungaanga maʻá, ke talangofua ʻi he tapa kotoa ʻetau moʻuí ki he folofola ʻa ʻetau Tamai Hēvaní.

ʻOku fakahoungaʻi ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ʻetau ʻofa ʻiate Iá ʻaki e anga ʻetau fakafeangai kiate Iá mo hotau kāingá.

Ko Koe ʻOkú ke Fai e Filí

Ngaahi tukupā ʻe fā: Te u fakafanongo, Te u ako, Te u ngāue, Te u ʻofa. ʻI heʻetau fakahoko e ngaahi tukupā ko ʻení, te tau lava ke maʻu e tataki ʻa ʻetau Tamai Hēvaní mo aʻusia e fiefia moʻoní ʻi heʻetau moʻuí.

Ko kitautolu te tau fai e filí, manatuʻi ʻoku makatuʻunga hotau ikuʻangá mei heʻetau ngaahi filí, mo ʻetau tuʻutuʻuní. ʻE tataki koe ʻe he ʻOtuá ʻi hoʻo tukupā ke ngāue kiate Iá mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú ʻi hoʻo fakafanongó, ʻi hoʻo akó, ʻi hoʻo ngāué, pea ʻi hoʻo ʻofá.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. William Shakespeare, The Two Gentlemen of Verona, ed. William George Clarke and William Aldis Wright, The Great Books of the Western World (1952), act 1, scene 2, line 31.