2013
Ko e hā e ʻUhinga ʻoku Fai ai e Mali Temipalé?
ʻAokosi 2013


Ko e hā e ʻUhinga ʻoku Fai ai e Mali Temipalé?

ʻOku lahi ʻetau talanoa ki he mali temipalé ʻi he Siasí. ʻOkú ke faʻa fakakaukau nai ko e hā hono ʻuhingá?

ʻĪmisi

ʻOku lahi ha ngaahi talanoa kimuí ni kau ki he malí—ko e hā e malí, ʻuhinga ʻoku tau fai ai iá, mo hono fatongia ʻi he sosaietí. ʻOku tau talanoaʻi lahi ʻi he siasí e mali temipalé. ʻOkú ke ʻiloʻi ʻoku mahuʻinga koeʻuhí he naʻá ke fanongo ai talu hono akoʻi atu ʻi hoʻo lēsoni ʻuluaki ʻi he ongoongoleleí, tatau ai pē pe naʻá ke taʻu tolu pe papi ului ʻi hoʻo kei talavoú.

Ka ʻoku ʻi ai ha niʻihi ʻoku fifili pe, “ko e hā hono ʻuhingá?” Mahalo ʻe lahi ange ʻene hoko ko haʻo fehuʻi ʻo fekauʻaki mo e anga ʻo e mali he temipalé. ʻOkú ke loto ke ke ʻilo ki ai—ʻi ho lotó, ʻo ʻikai ʻi ho ʻatamaí pē—ʻa e ʻuhinga te ke fuʻu feinga mālohi ai ke mali ʻi he temipalé, tautefito ki he taimi ʻoku hoko ai e malí ko ha foʻi fakakaukau mo ha faʻunga ʻoku holo hono mahuʻingá ʻi he ngaahi sosaieti kotoa ʻo e māmaní.

ʻOku kamata ia mei he tokāteline ʻo e fāmilí.

Ko e Tokāteline ʻo e Fāmilí

ʻOku tau ngāue ʻaki e lea tokāteliné ke tokoni ki hono fakamatalaʻi ha ngaahi meʻa lahi ʻi he Siasí. Hangē ko ʻení, ʻoku fakamatalaʻi ʻe he Ko e Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá e tokāteline ʻo Kalaisí ko ha “ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi akonaki ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.”1 Ko ia ʻi he taimi ʻoku tau talanoa ai ki he tokāteline ʻo e fāmilí pe tokāteline ʻo e mali taʻengatá, ʻoku ʻuhinga ia ki he hā?

ʻOku pehē ʻe he “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmaní”, “Ko e mali ʻi he vā ʻo ha tangata mo ha fefine naʻe tuʻutuʻuni ia ʻe he ʻOtuá pea … ko e familí ko e uho ia ʻo e palani ʻa e Fakamoʻuí ki he ikuʻanga taʻengata ʻo ʻEne fānaú.”2 ʻI hono fakalea ʻe tahá, ko e taimi ko ia ʻoku tau talanoa ai ki he ʻuhinga ʻoku tau ʻi he māmaní aí mo e meʻa ʻoku fie maʻu ke tau lavaʻi mo hoko ki aí, ʻoku fekauʻaki e ngaahi kaveinga kotoa ko iá mo e foʻi fakakaukau ko kitautolú ko e konga ia ʻo ha fāmili ʻe lava ke mali mo faʻu ha ngaahi fāmili foʻou.

ʻOku toe pehē ʻe he fanongonongo ki he fāmilí: “ʻOku fakafaingofuaʻi ai ʻe he palani fakalangi ʻo e fiefiá ʻa e feohi fakafāmilí ke tolonga atu ʻo ʻoua naʻa ngata pē ʻi he faʻitoká. ʻOku fakaʻatā foki ʻe he ngaahi ouau mo e ngaahi fuakava toputapu ʻi he ngaahi temipale māʻoniʻoní ki he tokotaha kotoa pē ke ne foki ki he ʻao ʻo e ʻOtuá pea mo e ngaahi fāmilí ke fakatahaʻi ʻo taʻengata.”3

Ka ko e hā e meʻa ʻoku hoko ki hotau ngaahi fāmilí he taimi ʻoku tau mate aí? Kapau naʻá ke mali ʻi he lao ho fonuá, ʻe lava nai ʻe he lao ko iá ke ne maʻu ha mālohi kiate koe he taimi te ke mate aí? ʻIkai, koeʻuhí he ko e ngaahi lao ko iá naʻe faʻu pē ʻe he tangatá pea ko hono mafaí ʻoku ngata pē ia he taimi te ke mate aí. Ke hokohoko atu e feohi fakamalí hili hoʻo maté, kuo pau ke silaʻi fakataha e ngaahi mali ia ko iá ʻi he feituʻu totonu ʻaki ha mafai ʻoku tolonga ʻo aʻu ki ʻitānití. Ko e temipalé pē ʻa e feituʻu ko iá, pea ko e mafai ko iá ko e lakanga fakataulaʻeikí (vakai, T&F 132:7, 15–19). ʻI hono fili ke fai ha mali temipalé pea tauhi e ngaahi fuakavá, ʻokú ke fili ai ke ke lava ʻo moʻui taʻengata mo ho malí.

ʻĪmisi

Ko e ʻUhinga ʻoku Tau Tokanga Aí

Mahalo pē kuó ke ʻosi ʻiloʻi e tokāteline ko iá, ka ʻokú ke kei fifili pē, “Ka ko e hā e ʻuhinga ʻoku fuʻu mahuʻinga pehē aí?” Mahalo pē ʻoku ʻikai ko e mahino pē ʻa e tokāteliné. Mahalo pē ko e tali ki he fehuʻi ko iá ʻe maʻu ia mei hono ʻeke ko e hā hono ʻuhinga moʻoni ʻo e malí mo e fāmilí kiate koé. ʻOku faingofua e talí ʻa ia ko e fiefia lahi taha mo e nēkeneka ʻoku lava ke tau maʻú ʻoku maʻu ia ʻi hono moʻui ʻaki e ongoongoleleí mo fakahoko mo tauhi maʻu e mali temipalé.

ʻI he konifelenisi lahi ko ia ʻi ʻEpeleli 2013, naʻe fakamatalaʻi ai ʻe ʻEletā L. Whitney Clayton ʻo e Kau Palesitenisī ʻo e Kau Fitungofulú ʻi he foungá ni ʻo pehē: ʻOku ʻikai ha toe faʻahinga feohi ia te ne lava ʻo ʻomai ha fiefia lahi ange, fakatupu ha lelei fakatāutaha ʻoku lahi ange aí.”4

ʻOku tau toe ʻiloʻi foki ko e “fiefia ko ia ʻi he moʻui fakafāmilí ʻoku meimei ke toki aʻusia pē ia ʻi he taimi kuo langa ai ʻa e fāmilí ʻi he ngaahi akonaki ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.”5

Fakakaukau ki he foʻi moʻoni ko ʻení: te ke fakamoleki ha konga lahi hoʻo moʻuí ke teuteu ki he ngaahi liliu lahi ʻe hokó. ʻOku fai ha papitaiso, hiki mei he Palaimelí ki he Kau Talavoú pe Kau Finemuí, ʻalu ki he temipalé, mo kau he fakatotolo ki he hisitōlia fakafāmilí mo e ngaahi ouau fakatemipale ki hoʻo ngaahi kuí. Ki he kau talavoú, ko hono maʻu e lakanga fakataulaʻeikí mo e hiki ki he ngaahi lakanga ʻi he lakanga fakataulaʻeikí. Ki he kau finemuí, ko e hiki ki he ngaahi kalasi ʻa e Kau Finemuí. ʻOku ʻi ai ha ʻosi mei he akó pe meʻa tatau mo ia. ʻOku lava e kau faifekaú he taimí ni ʻo mavahe ʻi honau taʻu 18 pe 19. ʻOku lahi e meʻa ke fai ki ai ha teuteú mo ʻamanaki atu ki aí.

Ka ko e fuakava mahuʻinga taha ʻoku tau teuteu ki aí ko e sila ʻi he temipalé. ʻI he taimi ʻoku moʻui ai e niʻihi fakafoʻituitui ʻi he ngaahi fāmilí ʻo fakatatau ki he palani ʻo e fiefiá mo tauhi ʻenau ngaahi fuakava he temipalé, ʻoku nau aʻusia e fiefia moʻoní.

Ko e ongoongoleleí e ʻuhinga fakalūkufua ʻo e moʻuí. Ko e ʻuhinga ia ʻoku tau ʻi heni aí. ʻI heʻetau muimui he hala ʻo e ongoongoleleí, ʻe takiekina ai kitautolu ki he fiefiá. ʻOku fakatau e hala ko iá ki he mali temipalé, tatau ai pē ʻi he moʻuí ni pe moʻui ka haʻú. He ʻikai taʻofi ha ngaahi tāpuaki mei he fānau faivelenga ʻa e Tamaí.

Naʻe faleʻi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī (1915–85) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Ko e taha e meʻa mahuʻinga taha ʻe fai ʻe ha faʻahinga taha pē ʻo e Kāingalotú ʻi he māmaní ko e mali mo e tokotaha totonú, ʻi he feituʻu totonu ʻaki e mafai totonú.”6

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Ko e Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Tokāteline ʻo Kalaisí,” scriptures.lds.org.

  2. “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” Liahona, Nōvema 2010, 129.

  3. “Ko e Fāmilí,” Liahona, Nōvema 2010, 129.

  4. L. Whitney Clayton, “Nofomalí: Sio pea Ako,” Liahona, Mē 2013, 83.

  5. “Ko e Fāmilí,” Liahona, Nōvema 2010, 129.

  6. BruceR. McConkie, “Agency or Inspiration?” New Era, Jan. 1975, 38; toe vakai, Thomas S. Monson, “Whom Shall I Marry?” New Era, Oct. 2004, 6.

ʻĪmisi

Ngaahi Lēsoni ʻo e Sāpaté

Ko e Tefito ʻo e Māhiná: Malí mo e Fāmilí