2015
Hem I No Wan Sin blong No Stap Strong
Epril 2015


Hem I No Wan Sin blong No Stap Strong

Woman we i raet i stap long Yuta, YSA.

Ol samting we yumi no save mekem from bodi blong yumi i no letem, o from yumi no naf blong mekem, oli no ol sin mo oli no stopem yumi blong stap klin mo stap klin inaf blong gat Spirit.

“?Mi mi rili klin inaf blong go insaed long haos blong God? ?Olsem wanem bae mi klin inaf sapos mi mi no stret gud evriwan?”

“I tru se God i rili save tanem ol samting we mi no strong long olgeta oli kam olsem ol paoa blong mi? Mi bin livim kakae blong plante dei blong problem ia i kamaot long mi, be i no gat wan samting i jenis.”

“Long misin fil, mi bin laef folem gospel oltaem moa bitim eni taem long laef blong mi, be mi neva bin luksave gud ol samting we mi no strong long olgeta. ?From wanem nao we taem mi bin stap gud tumas, samtaem, bae mi harem nogud?”

Taem yumi stap tingting hevi long ol kwestin olsem, hem i impoten tumas blong andastanem se taem sin i stap lidim yumi longwe long God, fasin we yumi no strong long hem i lidim yumi i go long Hem.

Pikja
composite of 2 photo's of different landscapes

Foto ikam long iStock/Thinkstock

Luksave Wanem I Sin mo Wanem I Samting we Yumi No Strong long Hem

Oltaem yumi tingting se sin o samting we yumi no strong long hem oli ol blak mak we oli gat defren saes we oli stap long klos blong sol blong yumi; oli ol defren level blong fasin blong brekem loa… Be ol skripja oli talem se sin mo samting we yumi no strong long olgeta oli defren, i nidim defren meresin, mo oli gat paoa blong givim defren risal.

Plante long yumi i save gud long sin, be yumi no wantem admitim, be bae yumi luklukbak: Sin i wan joes blong no obei long komanmen blong God, o go agensem Laet blong Kraes we i stap insaed long yumi. Sin i wan joes blong trastem Setan i bitim God, we i putum yumi wetem wan filing blong agens long Papa blong yumi. Be Jisas Kraes i no olsem yumi; Hem i no gat sin nating mo Hem i save pem praes from ol sin blong yumi. Taem yumi sakem sin tru—we i minim tu blong jenisim maen, hat, mo fasin blong yumi; i blong yumi talem sore we i stret, o yumi konfes; i blong putumbak samting taem i posibol; mo i blong nomo ripitim sin ia long fiuja—nao yumi save kasem Atonmen blong Jisas Kraes, kasem fogivnes long God, mo kam klin bakegen.

Blong kam klin i wan mas, from se i no gat wan samting we i no klin we i save stap long ples we God i stap long hem. Be sapos gol blong yumi i blong no gat rong semmak olsem long taem ia we yumi aot long ples blong God, bae i moa gud blong yumi slip long smol bebi bed blong yumi long ful laef blong yumi. Be, yumi kam long wol ia blong lanem samting tru long eksperiens, blong luksave wanem i gud mo wanem i nogud, blong gro mo kam waes mo kasem skil, laef folem ol valiu we yumi kea long olgeta, mo kasem ol fasin olsem hemia blong God—ol progres, ia, yumi no save mekem sapos yumi slip gud insaed long wan smol bed.

Fasin we man i no strong long sam samting i plei wan impoten pat long ol stamba tingting blong laef blong yumi long wol ia. Taem Moronae i bin wari we hem i no strong long fasin blong raet, mo hemia bae i mekem ol Jentael oli jikim ol tabu samting, Lod i mekem tingting blong hem i kwaet wetem ol toktok ia:

“Mo sapos ol man i kam long mi bae mi soem long olgeta, samting we oli no strong long hem Mi givim long ol man sam samting we oli no strong long olgeta blong mekem se oli save putum tingting blong olgeta i stap daon; mo gladhat blong mi i naf blong evri man we i putum tingting blong olgeta i stap daon long fored blong mi; from sapos oli putum tingting blong olgeta i stap daon long fored blong mi, mo gat fet long mi, afta ol samting we oli no strong long olgeta, bae mi mekem olgeta oli kam strong long olgeta” (Ita 12:27; luk tu long Fas Korin 15:42–44; Seken Korin 12:7–10; Seken Nifae 3:21; mo Jekob 4:7).

Ol samting we skripja ia we yumi save gud i talem, oli dip mo oli invaetem yumi blong luksave wanem i sin (we Setan i pusum yumi long hem) mo wanem i samting we yumi no strong long hem (we oli tokbaot long ples ia olsem wan samting we God i “givim” long yumi).

Yumi save talem se samting we yumi no strong long hem i olsem limit blong waes, paoa, mo tabu fasin blong yumi we i kam from yumi man nomo. Olsem ol man we i save ded, taem yumi bon, yumi no save mekem samting yumiwan mo mas dipen, we bodi blong yumi i no stret gud mo yumi gat fasin blong yumi. Ol narafala pipol we oli gat ol samting we oli no strong long hem oli lukaot long yumi mo oli raonem yumi; mo ol tijing, ol eksampol, mo fasin we oli mekem yumi oli no stret evriwan mo samtaem i spolem laef blong yumi. Long laef blong yumi long wol ia, yumi go tru long sik long bodi, mo long tingting, mo hanggri mo taed. Yumi gat ol filing blong man, olsem kros, harem nogud mo fraet. Yumi no gat waes, skil, longfala paoa mo paoa long bodi. Mo yumi mas fesem ol plante defren kaen temtesen.

Nomata we Hem i no bin gat sin, Jisas Kraes i joenem yumi fulwan long fasin ia blong no strong long sam samting (luk long Seken Korin 13:4). Hem i bon olsem wan smol bebi we i nidim help, mo olgeta we oli lukaot long hem oli no stret evriwan. Hem i mas lan blong wokbaot, toktok, wok mo wok wetem ol narafala man. Hem i go hanggri, mo i taed, i filim ol filing olsem hemia blong man, mo i save kasem sik, blad blong Hem i save ron, mo Hem i save ded. “Olgeta samting blong traem yumi oli traem hem finis. Be wan samting nomo, hem i no mekem sin.” Nao i mekem Hem i kam blong kasem wan bodi we i save ded, blong “ol wik samting blong yumi i tajem hem” mo blong Hem i helpem yumi long ol wik samting o samting we yumi no strong long hem (Hibrus 4:15; luk long Alma 7:11–12).

Yumi no save sakem sin ia blong no strong long wan samting—mo samting ia we yumi no strong long hem i no save mekem yumi no klin. Yumi no save gro long saed blong spirit, be sapos nomo yumi sakem sin, mo tu, yumi no stap gro long saed blong spirit be sapos nomo yumi akseptem se yumi ol man yumi gat ol samting we yumi no strong long hem, mo yumi fesem wetem tingting we i stap daon mo wetem fet, mo yumi lanem tru long ol samting we yumi no strong long olgeta olsem wanem blong trastem God. Taem Moronae i wari se hem i no strong long fasin blong raet, God i no talem long hem blong hem i sakem sin. Be, Lod i tijim hem blong hem i putum tingting blong hem i stap daon, mo i gat fet long Kraes. Mo taem yumi no stap flas mo yumi stap fetful, God i givim gladhat blong Hem—i no fogivnes—olsem meresin blong samting ia we yumi no strong long hem. Baebol Doksonari i talem mining blong gladhat se i wan paoa we i kam long God we i save mekem wanem we yumi no save mekem yumiwan (luk long Bible Dictionary, “Grace”)—we i stret meresin we i kam long God, we tru long hem, yumi save mekem “ol samting we oli no strong long [yumi], bae [hem i] mekem [yumi] kam strong long olgeta.”

Praktisim Fasin blong Putum Tingting I Stap Daon mo Fet

Stat long stat blong eksperiens blong yumi long Jos, oli tijim yumi ol stamba samting blong fasin blong sakem sin, be ?olsem wanem nao yumi mekem fasin blong putum tingting i stap daon mo fet i gro? Tingting long olgeta samting ia:

  • Tingting hevi mo prea. From se yumi no strong, maet bae yumi no luksave sapos yumi stap fesem sin (we i minim se yumi mas jenisim maen, hat mo fasin wantaem mo kwiktaem) o sapos yumi stap fesem samting we yumi no strong long hem (we i minim se yumi mas gat tingting i stap daon, yumi traehad, yumi lanem samting, mo yumi kam gud moa). Olsem wanem yumi stap lukluk long olgeta samting ia i save dipen long fasin we yumi groap long hem mo sapos yumi kam bigman finis. Mo i save gat sam samting we i tugeta, we i sin mo i samting we yumi no strong long hem long wan fasin blong yumi. Blong talem se sin i wan samting we yumi no strong long hem, i wan eskius be i no wan fasin blong sakem sin. Blong talem se samting we yumi no strong long hem i wan sin, i save mekem man i sem, i blemem hemwan, i lusum hop mo i givap long ol promes blong God. Blong tingting hevi mo prea i helpem yumi blong luksave tufala defren samting ia.

  • Putum ol fas samting oli kam faswan. From se yumi no strong long sam samting, yumi no save mekem evri jenis we yumi nid blong mekem long wan taem nomo. Taem we, wetem tingting i stap daon, yumi fesem fasin blong yumi, man, blong no strong long wan samting, wan afta wan, yumi save daonem fasin blong no save samting, mekem ol gud fasin oli fasin blong evri dei, kam antap long helt blong yumi long bodi mo long tingting, mo gat longfala paoa, mo mekem tras blong yumi long Lod i kam strong moa. God i save helpem yumi save weaples blong stat.

  • Mekem plan. From se yumi no strong long sam samting, blong kam strong moa bae i nidim moa bitim wan filing blong wantem hemia, mo bae i nidim fulap disiplin blong yuwan. Yumi nid tu blong mekem plan, blong lanem samting aot long ol mistek blong yumi, blong yumi developem ol gudfala rod blong wok folem, blong luklukbak long ol plan blong yumi, mo blong yumi traem bakegen. Yumi nidim help we i kam long ol skripja, ol stret gud, mo ol narafala pipol. Yumi stat smol, yumi glad we yumi stap kam gud moa, mo tekem risk (traem samting nomata samting ia i mekem yumi filim se yumi no stap long sef ples o yumi no strong). Yumi nidim sapot blong helpem yumi blong mekem ol gudfala joes, iven taem yumi taed o tingting i kam slak, mo yumi mekem ol plan blong kambak long rod taem yumi mekem mistek.

  • Praktisim fasin blong gat longfala tingting o save wet longtaem. From se yumi no strong long sam samting, blong mekem jenis i save tekem taem. Yumi no save sakem sin blong yumi long wei ia we yumi stap sakem sin. Ol disaepol we tingting blong olgeta i stap daon, oli glad blong mekem wanem i nid blong mekem, oli lanem blong stanap kwik afta oli foldaon, oli gogohed blong traem, mo oli no givap. Fasin blong putum tingting i stap daon i helpem yumi blong save wet longtaem wetem yumiwan, mo wetem ol narafala man we, olgeta tu, oli gat samting we oli no strong long hem. Fasin blong save wet longtaem i wan wei blong soem fet blong yumi long Lod, blong soem tangkyu from tras we Hem i gat long yumi, mo blong trastem ol promes blong Hem.

Iven taem yumi sakem sin wetem tru tingting, kasem fogivnes, mo kam klin bakegen, bae yumi gohed blong no strong long sam samting. Bae yumi stil fesem sik, filing, no save samting, fasin blong man, taed, mo temtesen. Be ol samting we yumi no save mekem from bodi blong yumi i no letem, o from yumi no naf blong mekem, oli no ol sin mo oli no stopem yumi blong stap klin mo stap klin inaf blong gat Spirit.

Ol Samting we Yumi No Strong long Olgeta Oli Kam Paoa blong Yumi

Pikja
composite of young man in sillouette and landscape

Foto ikam long iStock/Thinkstock

Taem we Setan i wantem tumas blong yusum ol samting we yumi no strong long hem blong trikim yumi blong mekem sin, God i yusum fasin we man i no strong long samting blong tijim, blesem mo mekem yumi kam strong moa. Yumi stap wet blong luk o stap hop se God bae i mekem “ol samting we oli no strong long [yumi], bae [hem i] mekem [yumi] kam strong long olgeta” taem Hem i karemaot fulwan ol samting ia we yumi no strong long hem, be i no olsem oltaem. Taem Aposol Pol i prea long God plante taem blong God i karemaot “nil blong aranis we i stap stikim [hem],” we Setan i stap yusum blong kakae hem, God i talem long Pol se: “Mi mi save givhan long yu long gladhat blong mi, mo hemia i naf blong holem yu. Taem we yu yu no gat paoa, paoa blong mi i save kam stong moa long yu.” (Seken Korin 12:7, 9).

I gat plante wei we Lod i mekem “ol samting we yumi no strong long hem oli kam strong long [yumi].” Nomata Hem i save karemaot samting ia we yumi no strong long hem long wantaem nomo olsem yumi stap hop long hem, long eksperiens blong miwan, hemia i no hapen tumas. Eksampol, mi no luk pruf se God i karemaot fasin blong raet we Moronae i no strong long hem afta long ves ia long Ita 12. God i save mekem ol samting we yumi no strong long olgeta oli kam strong taem Hem i helpem yumi blong wok raon long ol samting ia, mo save laf long hem wanwan taem, o kasem long longfala lukluk long samting ia, mo kam antap long samting ia sloslo wetem taem. Mo tu, ol samting we yu strong long olgeta mo ol samting we yumi no strong long olgeta, plante taem, oli go wan wetem narawan (olsem paoa blong gogohed mo fasin we i no stret blong stap stronghed), mo yumi save lanem blong lukluk plante long paoa mo kontrolem samting we yumi no strong long hem we i go wetem.

I gat wan nara wei, we i gat moa paoa we God i mekem ol samting we yumi no strong long olgeta oli kam paoa blong yumi. From Lod i talem long Moronae long Ita 12:37, “MMo from yu bin luk samting we yu no strong long hem, bae mi mekem yu kam strong, kasem we yu sidaon long ples we mi bin mekem rere long haos wetem plante rum, blong Papa blong mi.”

Long ples ia, God i no stap talem se bae Hem i jenisim ol samting we Moronae i no strong long hem, be blong jenisim Moronae. Taem yumi wok tru long jalenj blong fasin blong man blong no strong long sam samting, Moronae—yumi—i save lanem jareti, lav mo sore, fasin blong no stap flas, save wet longtaem, strong paoa long tingting, save harem nogud, waes tingting, gat longfala paoa, fogivnes, stanap kwik afta wan foldaon, fasin blong talem tangkyu, mo plante narafala klin fasin we i mekem yumi kam moa olsem Papa blong yumi we i stap long Heven. Hemia nao ol stret kwaliti we yumi kam long wol ia blong kam antap long olgeta, ol fasin olsem hemia blong Kraes we i mekem yumi rere blong stap long ol haos we oli gat plante rum we oli stap long heven.

I no gat wan ples we bae yumi luk klia lav, waes tingting mo paoa blong God we i pemaot man, be long paoa blong Hem nomo blong tanem ol traehad blong yumi wetem ol samting we yumi no strong long olgeta oli kam ol klin fasin mo ol paoa olsem hemia blong God, we i mekem yumi kam moa olsem Hem.