2018
Peresitene Henry B. Eyring: Maoae le Atamai, Lotomaualalo faapei o se Tamaitiiti
Setema 2018


Peresitene Henry B. Eyring: Maoae le Atamai, Lotomaualalo faapei o se Tamaitiiti

O le tele o vaega o le soifuaga ma uiga o Peresitene Henry B. Eyring e mama ao nisi taimi e feteenai.

Ata
President Eyring waving

Sa fai mai talu ai nei se tasi o atalii o Peresitene Henry B. Eyring, “E mafai ona faamatalaina lo’u tama i upu e lua: faamoemoega mama.” E mautinoa lava o tagata uma o e ua feiloai i lenei Fesoasoani Lua fou ia Peresitene Russell M. Nelson, vaavaai ia te ia o fegalegaleai ma isi, pe faalogo ia te ia o tuuina atu se lauga e ioe i ai. E moni, e foliga mai o vaega eseese matagofie o le soifuaga o Hal Eyring (e pei ona iloga ai o ia e le aunoa i aiga ma uo) o se tasi o faaaliga umi o se uiga tupito lona mama, o se faaaliga faifai pea e tasi o le “faamoemoega mama”: ia i ai i upu ma galuega uma o le mea tonu lava lea ua finagalo le Atua ia i ai Lana fanau.

O le metotia a Peresitene Eyring mo le tuliloaina o lena sini e manino lava ma e le faigata e pei o le galuega lava ia—ma e le itiiti ifo le faigata! Mai lona laitiiti i le taimi nei e oo i le vaitau o lona 80, ua tauaveina e Hal nei taumafaiga ina ia sa’o i luma o le Atua e ala i le sailia ma le naunautai mo—ma naunau e galue e aunoa ma—le taitaiga a le Agaga Paia, o se soa faalelagi o le a ia faasino i ai e toetoe lava o talanoaga uma ua ia faia, faaiuga uma faaletaitai na te faia, po o tautinoga lautele uma na te fofogaina. Ina ia fiafia i le mafutaga a le Agaga Paia o se uiga taua ia Henry B. Eyring i se taunuuga faaselesitila. O se faaaliga o lona lotomaualalo moni faapei o se tamaitiiti. O se faamaoniga o lona mama a’ia’i ofoofogia faaleagaga.

O se mea e ese mai ai, o ni feteenaiga e tele o lona soifuaga lea e avea ai le mama a’ia’i ma se mea e ese mai ai. Sa soifua mai ma faaigoaina i se saienitisi o vailaau sa finau mo le faailoga o le Nobel, sa taumafai Hal i le fisiki ma le kemisi ae na filifili mea faapisinisi mo lana matata faaleaoaoga, o se autu na mamao ese lava mai tu masani a le au Eyring. Ma le mauaina i le aluga o le olaga o se tamaoaiga tele, sa la filifili ma lona faletua, o Kathleen, i lona olaga faaipoipo atoa ina ia ola tauagafau ma fuafua lelei—i nisi taimi e matuai faaeteete lava (e pei ona lipoti mai ma le talie e le la fanau). Sa aotauina ma le atamai i se tasi o iunivesite iloga o le Iunaite Setete, na faamanuiaina e avea ma polofesa i le isi [iunivesite], ma avea ma faiaoga asiasi i le lona tolu, e leai se tasi ua sili atu ona faamanuiaina ma taua i aoaoga faapisinisi nai lo Hal i lona laitiiti tele, ae sa ia tuua lena aoaoga taua ma tulaga faapolofesa mautu e pulefaamalumalu i se kolisi e lua tausaga e toetoe lava a le mailoa (e le mailoa i nisi ma ana paaga aoga uma i le Harvard, Standford, ma le MIT), o se aoga na te lei asiasi lava i ai—o le Kolisi o Ricks—i se nuu o lona nofoaga atonu e le mafai ona ia faasinoa i soo se tagata—o Rexburg, Idaho, ISA.

Ata
President Eyring sitting at a desk

Ua faaauau pea le mama ma le feteenai. O le atamai i talaatu o faataitaiga masani o lena uiga faaleatamai, sa lei naunau Peresitene Eyring e faalagolago i lana lava taleni po o faautautaga poto faalemafaufau e faia soo se faaiuga i mataupu e i ai ni taunuuga faaleagaga. O le lototoa i le fuataga atoatoa o lena upu pe a manaomiaina ma le malosi i talaatu o le faauigaga masani o le malosiaga, na te le faia lava, e pei ona ta’ua e Peresitene M. Russell Ballard (ma le fanau lava a Peresitene Eyring), “ona faanatinati ona faia se faaiuga vave po o le filifili o se gaoioiga e aunoa ma le mafaufau totoa i ai. Na te le faia lava se faatinoga i soo se auala o le a tuu ai le Ekalesia po o soo se tasi na te vaaia ia lamatia.”1

O se tasi o faataitaiga faaiu o le mama ma le feteenai o loo taoto mai i le ogatotonu tonu o le agaga o Henry B. Eyring e ono aotele ai le amiosa’o o lenei tamalii ofoofogia:

O se tasi taimi sa i ai se manaoga o Peresitene Eyring e tuuina atu le faamanatuga i se vaega sa le mafai ona auai atu i le nofoaga masani o le sauniga faamanatuga a le uarota. Ao lei taulai atu i lena faiga agalelei, sa ia faia se faasologa o valaau faananati i le epikopo o lana uarota e saili ai se faatagana e faia ai. Ioe, sa taliaina ma le naunau ma le alofa e le epikopo le talosaga.

Ua ou ta’ua lenei mea faapitoa na tupu mo se faamoemoega. E mautinoa lava ua manino le lesona i tagata uma. O se uso lenei o le Au Peresitene Sili o le Ekalesia o loo talosaga atu. O se Aposetolo ua faauuina lenei, o se tasi ua umia ki uma o le perisitua e mafai e soo se tagata soifua i luga o lenei fogaeleele ona umia. O se tasi lenei e mafai ma e tuuina atu faatonuga i taitai perisitua uma o uarota ma siteki i le Ekalesia, e aofia ai le epikopo o lana lava uarota i Bountiful, Iuta, ISA. O se tasi lenei e mafai e ana ki ona pulea ki a soo se taitai faalelotoifale ma i le avea ai ma se taitai pulefaamalumalu o le Ekalesia e masani ona manaomia le faia. Peitai o le mama a’ia’i o le loto lea e faailoga ai mea uma na te faia ma le manatu feteenai e le o tagata uma o le matuai saunia e faaalia, o Peresitene Henry B. Eyring lenei o loo mulimuli ma le faaeteete i tulafono ua otootoina mai mo tagata uma o le Ekalesia i soo se nofoaga i le lalolagi, o loo tuuina atu ma le lotomaualalo lana talosaga i luma o le ua filifilia a le Alii ma ua sili atu le naunau e talia le fautuaga ma usitaia le faaiuga a lona taitai i le lotoifale.

O A’a o Lona Faatuatua

Ata
Eyring family photo

O lenei tamaoaiga faaleagaga ma le mama a’ia’i manino o le faatuatua o Peresitene Eyring na amata i lona laitiiti. Sa soifua mai ia Henry ma Mildred Bennion Eyring i le aso 31 Me, 1933, ao avea Henry le Matua ma se polofesa tautaua i le lalolagi i le Iunivesite o Princeton, sa tausia Hal i se eria lea e tau le tele ni tagata o le Ekalesia lea na faia ai e le au Eyring ia sauniga o le Sapati i lo latou fale. Na talasua mulimuli ane Peresitene Eyring faapea o ia ma lona uso laitiiti, o Harden, na atoa ai le Peraimeri atoa o le paranesi, ma le uso matua, o Ted, na faatumulia ai le polokalama atoa o Alii Talavou. O le latou tina, o Mildred, sa avea ma ta piano ma le taitai musika, e ui na te lei manatua tele pe na faapefea ona ia faia mea uma e lua.

O le lei mafai ona tapuai faatasi ma se uarota toatele e lei taofia ai Hal mai le amata ona mauaina o se molimau. “Sa ou aoaoina i lena taimi,” sa ia toe manatuaina, “o le Ekalesia e le o se fale; o le Ekalesia e le o le toatele foi o tagata. Sa ou lagona le latalata i le Tama Faalelagi ma iloa (i lena lava taimi) o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai o Lana ekalesia lea; e lei afaina sa feiloai le matou tamai paranesi i lo matou potu ‘ai.”

Ina ua 13 Hal sa talia e lona tama se tofiga taua tele i le Iunivesite o Iuta. Sa auai Henry laitiiti i le seminare i le vaveao ma sa fiafia e taalo i au pasiketipolo a lana aoga maualuga, ma i lana lava faamatalaga na te lei faia lava ni ana uo mamae.

Ao lagona ai le faanoanoa mo ia lava i se tasi aso, sa ia mauaina se uunaiga o le a suia ai lona olaga. Sa ia lagona o se lapataiga mai le Atua: “E i ai se aso, pe a e iloa moni ai lava po o ai oe, o le a e salamo e te lei faaaogaina lelei lou taimi.” Sa ia tali atu i lena uunaiga i le faitauina faatele o le Tusi a Mamona ao talavou. Sa ia lagonaina foi le taialaina e le tusi a Peresitene Tavita O. MaKei Gospel Ideals, lea, faatasi ai ma isi mea, sa aoao ai o ia i le ala e taulimaina ai ma le tatau ia tamaitai, o se tautino o le a ia faaalia i lona olaga atoa i lona toalua faapelepele, o Kathleen.

O Se Miti ua Taunuu

Talu mai lona laitiiti, o miti o’oo’o a Hal o le faaipoipo ma faia se aiga. Sa ia mafaufau soo e uiga i sana fanau i le lumanai lea sa uma ona ia tuuina atu ia i latou se igoa tauvalaau tuufaatasi ‘O Le Au Lauulumumu,” vaai faalemafaufau atu ia i latou ma lauulu mumu e pei o lona tina.

O lenei miti na iu lava ina agai atu ina fua mai i le taimi o lana auaunaga o se fesoasoani i le au peresitene o le Itu a Boston, o se valaauga o le Ekalesia na umia e Hal ao tulimataia lana galuega mo faailoga maualuluga i le Iunivesite o Harvard i le mavae ai o lana aoga mo se faailoga o le tagata malaga i le Iunivesite o Iuta. I le avea ai ma se tagata aoga faafomai i le taumafanafana o le 1960, sa fai ma sui Hal o le au peresitene a le itu i se faigalotu mo tagata matutua nofofua na faia i le Falelotu i Pines i sautesisifo o New Hamsphire, ISA, o se faletele e taua i le eria. I le faigalotu sa ia vaai ai i se tamaitai talavou i se ofu lanu mumu ma le paepae ma sa faagaeetia lava i le agalelei moni sa ia faasusuluina atu. Sa ia mafaufau, “O le tagata sili lea ona lelei ua ou vaai i ai. Afai e mafai ona ou faatasi ma ia mo le vaega o totoe o lo’u olaga, e mafai ona avea a’u ma tagata lelei na ou manao ia avea ai.”

O le tamaitai talavou o Kathleen Johnson mai Palo Alto, Kalefonia, ISA, e lei fuafua e i ai i Niu Egelani i lena taumafanafana peitai, i le tauanau a lana uo, sa auai ai i le aoga o le taumafanafana ma lana uo i Harvard. I le mavae ai o le faigalotu i fafo, sa faatulaga e Hal ia feiloai ia Kathy i le lotu i se tasi Aso Sa ma sa fiafia e faalogo e fiafia [Kathy] e taalo tenisi. Sa faatele ona taalo tenisi Hal i le vaiaso ma se uo o le kolisi ma o se tagata ua masani e taalo, o lea sa ia mafaufau ai o se taaloga tenisi o se tafaoga muamua lelei tele ma o se auala mo ia e faia ai se faatosinaga matagofie. O le mea e lei tauina e Kathleen ia te ia sa avea o ia ma kapeteni o le ‘au tenisi o lana aoga maualuga! “Sa ia matuai malo lava ia te a’u,” e tomumu ai pea Hal e uiga i le taaloga. O le mea muamua lea o faataitaiga ofoofogia a lana ava i le lumanai o le ola ai ma le lotomaualalo ona fesoasoani lea i lana tane ina ia faia foi.

Ata
Eyring wedding photo

O Se Ala Fou

I le mavae ai o le la faaipoipoga ma le sosoo ai o le tofiga o Hal i le aiga o faiaoga i le aoga pisinisi o le Iunivesite o Stanford, i le tuneva o se tasi po ia Tesema 1970, i ni nai masina ao lei faamaloloina Hal o se epikopo o le uarota a tagata aooga i Palo Alto, sa fai ai se fesili a Kathy e lei mafaufauina. Ao oso Hal i luga o le moega i le mavae ai o se aso faigata, sa ia punou atu ma fesili atu, “O e mautinoa o loo e faia le mea e ao ona e faia i lau matata?”

O lana fesili na ia te’i ai. O mea uma i o la olaga na foliga atoatoa. Sa foliga malamalama ma manino mai le lumanai, na oo lava i le fale na miti i ai a le au Eyring lea na tusia talu ai nei e Hal le ata i lana api talaaga. O le a aofia ai ni faamatalaga auiliili e pei “o se potu mo galuega faatino, ia lava lona tele ma lava le malosi e galue ai i totonu ma teu ai se vaaalo,” faatasi ai ma le “ia le itiiti ifo ma le lima ni palaka i autafa o le laulau” ai ma “se taimai fale po o se fale e sui ai e filemu ma lelei e tusitusi ai.”

“O le a le uiga o lau tala?” Sa fesili ai Hal i lona toalua.

“E le mafai ona e faia ni aoga mo Neal A. Maxwell?” sa ia fautua mai, sa faatatau i le Komesina fou o Aoga a le Ekalesia. I lenei mea, sa matuai te’i lava Hal. Sa na o le faatasi ona ia feiloai ia Neal A. Maxwell, ma sa ia iloa e lei feiloai lava Kathleen ia te ia. Sa ia taumafai e faamatala ia te ia le mafuaaga o le a le fetaui ai mo ia le sui o se galuega, peitai sa ia tauanau lava o ia ia tatalo e uiga i le mataupu. Sa ia faia lenei mea i le taimi lava lena, tootuli ifo i ona tuli i talaane o le moega ma tuuina atu se tatalo puupuu. Ina ua leai se tali na oo mai, sa lagona e Hal le faaiuina o le mataupu ma e lei umi ae moe.

Peitai, o le taeao na sosoo ai, sa maua e Hal ni uunaiga manino faaleagaga se lua lea o le a faavavau ona suia ai le ala o lana galuega ma lona soifuaga. Sa ia tusia uma uunaiga i totonu o lana tusi talaaga. Muamua, “Aua le faaaogaina lou tomai faaletagata e teena ai avanoa ua tuuina atu ia te oe: tatalo e uiga uma i ai ma le mafaufau matala.” Ma le lona lua, “Galue i tofiga ua tofia i ai oe i le Ekalesia faapea foi ma lau galuega i le mea sili e te mafaia; o ni sauniuniga ia.”

O le uunaiga muamua na oo mai o se mea e uiga i se aoaiga o le a ola ai soifua ai pea Hal mulimuli ane. Ina ua teena talu ai ni galuega eseese se tolu na ofoina mai e aunoa ma le tatalo e uiga i ai, i lona mafaufau na oo mai ai upu, “Aua nei e toe faia lena mea sese. E te le iloa po o fea le itu o loo i luga i lau galuega.”

Faatasi ai ma lenei faatonuga faaleagaga ua fou i lona mafaufau, sa saunia Hal ina ua valaau atu le Komesina Maxwell i le itiiti ifo ma le tolu vaiaso mulimuli ane, e faatulaga se feiloaiga ma ia i le Aai o Sate Leki. Sa taulai sa’o atu lava Brother Maxwell i le mataupu. “Ou te fia talosaga atu ia te oe e avea ma peresitene o le Kolisi o Ricks,” sa ia fai atu ai. Sa tali atu Hal e manaomia lona tatalo e uiga i ai. Sa ia faia ma o le tali tuusao mai lava sa ia mauaina o le “O la’u aoga lea.” O le vaega atoa, e pei ona latou fai mai ai, o se talafaasolopito. O lana auaunaga i le Ekalesia talu mai lena taimi ua avea ma faataitaiga lelei e pei ona matauina, ma agai atu e auauna atu o se Sui Komesina o Aoga ona sosoo ai lea ma Komesina (faalua), sosoo ai ma valaauga i le Au Epikopo Pulefaamalumalu, o le Korama a Fitugafulu, o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ma se fesoasoani i Peresitene e toatolu o le Ekalesia.

Ata
President Eyring with President Hinckley

Ata na pueina faatasi ma Peresitene Hinckley ma lona faletua, o Kathy, mai le Deseret News; ata o le solo na pueina e Tom Smart, Deseret News

Ae i se lagona moni lava ia Hal, e leai se valaauga i le Ekalesia na sili atu le taua mo ia nai lo le isi: “E mafai ona faaosoosoina i tatou e ta’iga o vaega uma o le olaga e tetee pe le amanaia ia valaauga e auauna atu ai i le Faaola,” na aoao mai ai Peresitene Eyring. “O nisi o nai valaauga atonu e foliga e le taua, ae o lo’u olaga, ma lo’u aiga, na suia mo le lelei atili e ala i lo’u taliaina o se valaau e aoao atu i se korama a tiakono. Sa ou lagonaina le alofa o na tiakono mo le Faaola ma Lona alofa mo i latou.”2

O se tasi o mea feteenai faaiu: E toetoe lava a leai se tasi ou te iloa e mafai ona ou mafaufau i ai o le ua sili atu ona le fiafia i feeseeseaiga ma tetee i sauaga nai lo la’u uo o Henry B. Eyring. Ae ui i lea sa sili o ia i le au faauu a le ROTC i lana vasega i le Iunivesite o Iuta ma tautuaina lona atunuu ma le tulaga ese i le Ea Fosi a le Iunaite Setete. Afai e tatau ona alu se tagata i le taua—ma o loo tatou i ai moni lava i le taua lea na amata i le aufono i le lagi—atonu e te manao, muamua lava, ina ia taitaia e se tasi e ita i le mafaufau ai i le taua. Peitai afai o le taua (faaleagaga) lea e tatau ona i ai, ona e aioi atu lea i lena taitai ina ia mafaufau manino, e oo lava i le atamai, ina ia fua filifiliga o metotia ma faiga uma agai i aoaoga faavae ua faaalia, ma ia ola mo ma saili le faamautinoaga a le Agaga Paia i faaiuga uma na te faia. O sea ituaiga puipuiga tulaga ese o le paia i se taua e faasaga i soo se mea eleelea pe leaga foi atonu e faaalia ai le mama a’ia’i o le olaga lea o nisi taimi e foliga mai e feteenai o Henry B. Eyring. Ou te mitamita e auauna atu i lana ‘au felelei, i luga o lana vaatau, po o lona malutaga i le palapala.

Faamatalaga

  1. Tusitusiga patino, 15 Ape, 2018.

  2. Henry B. Eyring, “I Le Fanau a La’u Fanau,” Liahona, Nov. 2013, 71.