2018
Pe o Oe o se Uo e Saogalemu Ai?
Setema 2018


Pe o Oe o se Uo e Saogalemu Ai?

O le tusitala o se tagata o le komiti a le Ekalesia e puipui i le pule i le ola.

O le a se mea e te faia e faaali atu ai i au uo o loo e i ai iina mo i latou?

Ata
safety pin friend

Ata pue mai le Getty Images

Ina ua leiloa ia Apelu, sa fesili le Alii i lona uso o Kaino po o fea o i ai [Apelu]. Sa tali Kaino, “O aʼu ea o se leoleo o loʼu uso?”.

I se isi faaupuga, sa tali atu Kaino, “E faafefea ona ou iloa? E le o sau galuega le vaavaaia o ia.”

O le eseesega, ua aoao mai e Iesu Keriso ia i tatou se savali e matuai ese lava e uiga i le vaavaaia o isi. Na fetalai mai o Ia, e tatau ona tatou faia isi tagata i le ala tatou te mananao e faia ai i tatou, lea e aofia ai le fesoasoani i le tasi ma le isi, tausia o le tasi ma le isi, ma le vaavaaia o le tasi ma le isi (tagai Luka 6:31).

O loo i ai tagata o loo siomiaina oe o loo i ai se mea o loo tauivi ai. Atonu o loo e tauivi foi oe ia ma taimi faigata. Po o le a lava le tulaga o i ai, e mafai ona e faia se eseesega e ala i le filifili e mulimuli ia Iesu Keriso?

Uo e Saogalemu Ai

Ua maua e se tasi o vaega o ni uo se auala ese lava e aapa atu ai i le tasi ma le isi. Latou te o mai mai tulaga eseese faaleaiga ma siosiomaga, ae e alolofa uma lava i latou i le tasi ma le isi ma mananao e faamalosia la latou faauoga.

Sa i ai se tasi o a latou uo sa feagai ma se taimi faigata lava i lona aiga. Sa ia tau atu ia i latou, o nisi taimi e talotalo ai ia mafai ona nimo, ae sa ia nanaina ona lagona i tua o se ataata, ona sa popole ina nei faamasino o ia e isi.

Sa mananao ana uo ia ona iloa, sa saogalemu o ia ia i latou, ma ua lelei atu le lalolagi ona o lona i ai. O lea sa latou mafaufauina ai se fuafuaga: o le a latou faapipii ni pine saogalemu [i o latou ofu]. Sa tofu i latou ma se pine saogalemu e faapipii i o latou ofu i aso taitasi e faamanatu ai ia te ia, ma le tasi ma le isi, ua latou tuuto e fatu se faauoga saogalemu, mausali, ma talitonuina—ma e faapea, latou te mananao i le tasi ma le isi ia latalata atu pea.

O ni tausaga mulimuli ane, o loo manatua lava e lenei tamaitai talavou ana uo pine saogalemu ma e faafetai mo le malupuipuia sa ia lagonaina i le iloa sa latou alolofa ia te ia.

O Le A se Mea e Mafai Ona E Faia?

Leai, e le manaomia lou faia o se pine saogalemu e lagolago ai au ou. Ae e mafai ona e fesili ifo ia te oe lava, po o le a se mea e mafai ona e faia e te vaavaaia ai au uo, faamalosia i latou o e atonu o tauivi, ma avea ma se uo saogalemu mo soo se tasi lava e manaomia le fesoasoani.

“O i tatou, mai tagata uma, e tatau ona sili ona lelei i le alolofa i tagata nai lo o le faamasinoina o i latou. O i tatou, mai tagata uma, e tatau ona sili atu ona tatou faaaofiaina [tagata uma],” o le saunoaga lea a Elder Dale G. Renlund o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. “‘Ia alofa atu, ma ia faatatau’ (Iuta 1:22)—o le mea lena e tatau ona tatou faia.”1

O le a la se mea e mafai ona e faia e fesoasoani ai ia i latou o loo siomia oe? Ua lisi atu i lalo nisi o manatu atonu o le a musuia ai lou fatufatuai:

  • Tatalo ma ole atu i le Atua mo se fesoasoani. E foliga mai e faigofie lenei mea, ae e mafai ona avea ma se meafaigaluega malosi. Ua silafia lelei lava e le Atua au uo. Ua Ia silafia lelei lava foi oe, ma e mafai ona fesoasoani ia te oe ia avea ma se uo lotoalofa.

  • Ia e nofouta mo faailoga e iloa ai atonu o loo tauivi au uo.

  • Sue ni auala laiti, ma patino e te auauna atu ai. E pei ona saunoa mai Sister Linda K. Burton, o le sa avea muamua ma peresitene aoao o le Aualofa, “Muamua matau, ona auauna atu ai lea.”2 O le a se mea e te matauina e uiga i au uo? O a mea latou te fiafia i ai ma e le fiafia i ai? O le a se mea o latou manaomia? Ona mafai lea ona e fesoasoani atu i se tasi i se auala tulaga ese ma patino.

  • Ia manatua o le avea ma se uo agaalofa, ma lagolagosua e le faapea, o oe ua nafa mo amioga a isi. E le o oe foi e nafa mo lo latou fiafia.

  • Sau ma se mea malie e mafai ona outou faia ma au uo, e pei o le faapipii o pine saogalemu [i ofu], e faamanatu ai i le tasi ma le isi ina ia felagolagomai. O nisi o talavou sa faia ni totini faavalevalea ma tautino ai e avea ma “e sailia le lototele, agalelei, ma auaunaga [seekers of courage, kindness, and service]” (i le faaPeretania e fatuina ai se faapuupuuga mo le socks [totini]). O le isi vaega e siaki e le tasi le isi e faaaoga ai lanu e faatusa i o latou lagona e i ai. Mo se faataitaiga, afai sa lagona e se tasi ua “viole” i se aso, na iloa e isi uo na manaomia e le tagata lena se faaopoopoga o le alofa.

  • Aua le faatapulaaina au uo! Sa faauo atu Iesu i tagata sa inoino i ai isi tagata uma o le lalolagi. A e aapa atu e faaaofia mai isi—ae maise lava i latou e faigata ona maua ni uo—o loo e mulimuli i Lana faataitaiga.

E i ai taimi e faigata ai le olaga. Ae o loo e malosi, ma o loo e mamana. O lou agalelei ma lou magafagafa e mafai ona suia ai le olaga o se tagata. E manaomia oe e au uo! Saili le taitaiga a le Alii, ma o le a Ia lagolagoina oe e ala i ou tofotofoga ma fesoasoani i lou faia o le laolagi o se nofoaga e sili atu le lelei.

Faamatalaga

  1. Faatalanoaga ma Elder Renlund i le aso 23 o Ian. 2018.

  2. Linda K. Burton, “Muamua Matau, Ona Auauna Atu ai Lea,” Liahona, Nov. 2012, 78.