2019
ʻE Lava Nai Ke U Tokoniʻi Ha Taha Ke Liliu?
ʻAokosi 2019


Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni ʻo e Ngāue Fakaetauhí

ʻE Lava Nai Ke U Tokoniʻi Ha Taha Ke Liliu?

ʻIo. Kae mahalo ʻe kehe ho fatongiá mei he meʻa naʻá ke fakakaukau ki aí.

ʻĪmisi
Christ with the woman at the well

Vai Moʻui, tā ʻe Simon Dewey

Ne ngaohi kitautolu mo ha tuʻunga malava ke liliu. Ko e taumuʻa ʻo ʻetau aʻusia fakamatelié ke tupulaki ki hotau tuʻunga malava fakalangí. Ko e taha ʻo ʻetau ngaahi taumuʻa taupotu taha ʻi he ngāue fakaetauhí, ke tokoniʻi e niʻihi kehé ke haʻu kia Kalaisi pea fakahoko e ngaahi liliu ʻoku fie maʻu ke nau foki ai ki Hono ʻaó. Ka koeʻuhí ko ʻenau tauʻatāina ke filí, ʻoku fakangatangata pē hotau fatongia ke tokoniʻi kinautolu ke nau anga faka-Kalaisi angé.

Ko ha ngaahi lēsoni maʻongoʻonga eni ʻe fitu mei he Fakamoʻuí ki he founga te tau lava ai ʻo tokoniʻi e niʻihi kehé ke hangē ko Iá.

  1. ʻOua Naʻá Ke Manavasiʻi ke Fakahoko ha Liliu

    ʻĪmisi
    Christ with the woman taken in adultery

    Ko e Fefine Naʻe Moʻua ʻi he Tono Tangatá, tā ʻe Harry Anderson

    Ne ʻikai manavasiʻi e Fakamoʻuí ke fakaafeʻi e niʻihi kehé ke nau liʻaki e ngaahi founga motuʻá pea tali ʻEne ngaahi akonakí. Naʻá Ne fakaafeʻi ʻa Pita mo Sēmisi ke liʻaki ʻena ngāué pea “ke [na] toutai tangata” (Maʻake 1:17). Naʻá Ne fakafeʻi e fefine ne moʻua ʻi he feʻauakí ke “ʻalu pea ʻoua ʻe toe fai angahala” (Sione 8:11). Naʻá Ne fakaafeʻi e talavou koloaʻiá ke tuku ʻene pikitai ki he ngaahi meʻa fakamāmaní kae muimui kiate Ia (vakai, Maʻake 10:17–22). ʻE lava foki ke tau lea fakahangatonu mo angaʻofa fakatouʻosi ʻi heʻetau fakaafeʻi e niʻihi kehé ke fakahoko ha ngaahi liliu pea muimui ki he Fakamoʻuí.

  2. Manatuʻi Ko e Fili Ia ʻAnautolu ke Liliú

    He ʻikai lava ke fakamālohiʻi e faʻahinga liliu ʻoku fakaafeʻi ʻe he Fakamoʻuí. Naʻe akonaki mo fakaafe e Fakamoʻuí, ka naʻe ʻikai ke Ne fakamālohiʻi. Naʻe “ʻalu mamahi” ʻa e talavou koloaʻiá (Mātiu 19:22). Ne fili ʻe ha tokolahi ʻo ʻEne kau ākonga ʻi Kāpaneumé ke “foki ki mui,” pea naʻá Ne fehuʻi ki he Toko Hongofulu Mā Uá pe te nau toe ʻalu foki mo kinautolu (vakai, Sione 6:66–67). Ne fili ha niʻihi ʻo e kau muimui ʻo Sione Papitaisó ke muimui ki he Fakamoʻuí, ka ne ʻikai pehē ha niʻihi (vakai, Sione 1:35–37; 10:40–42). Te tau lava ʻo fakaafeʻi e niʻihi kehé ke nau hangē ko Iá, ka he ʻikai lava ke tau fakahoko e fili ke liliú maʻanautolu. Pea kapau kuo teʻeki ai ke nau fili ke liliu, ʻoku ʻikai totonu ke tau loto-foʻi—pea ʻikai foki totonu ke tau ongoʻi kuo tau tōnounou.

  3. Lotu ke Malava e Niʻihi Kehé ʻo Liliu

    ʻĪmisi
    Christ praying

    Fakaikiiki mei he Kuó u Hūfia Koe, tā ʻe Del Parson

    Lolotonga e Lotu Hufekina ʻa Sīsuú, naʻá Ne kole ki he ʻOtuá ke fakahaofi ʻEne kau ākongá mei he koví, ke nau hangē ko Ia mo e Tamaí, pea fakafonu kinautolu ʻe he ʻofa ʻa e ʻOtuá (vakai, Sione 17:11, 21–23, 26). Pea ʻi Heʻene ʻafioʻi ʻe fie maʻu ʻe Pita ha mālohi ʻi heʻene ngaahi ngāué ke tupulaki ʻi hono fatongiá, ne lotua ia ʻe he Fakamoʻuí (vakai, Luke 22:32). ʻE lava ke fai ʻe heʻetau ngaahi lotú ha faikehekehe (vakai, Sēmisi 5:16).

  4. Akoʻi Kinautolu ke Falala ki Hono Mālohí

    Ko e Fakamoʻuí pē ʻe lava ai ke tau liliu moʻoni mo tupulaki ki he ivi malava fakalangi ʻoku tau maʻu kotoá. Ko Ia “ko e hala, mo e moʻoni, pea mo e moʻui: ʻoku ʻikai haʻu ha tangata ʻe taha ki he Tamaí, kae ʻiate [Ia]” (Sione 14:6). Ko Hono mālohí pē ʻe lava ke “liliu [ai] ʻa e ngaahi meʻa vaivaí ko e mālohí” (ʻEta 12:27). Naʻe tupu mei Hono mālohi fakaleleí ʻa e malava ʻa ʻAlamā ko e Siʻi ʻo liliú (vakai, ʻAlamā 36:16–23). Te tau lava foki ʻo akoʻi e niʻihi kehé ke nau falala ki he Fakamoʻuí koeʻuhí ke nau lava foki ʻo maʻu hono mālohi faifakamaʻá ʻi heʻenau moʻuí.

  5. Tokangaʻi Kinautolu ʻi he Tuʻunga Te Nau Lava ʻo Aʻusiá

    ʻE lava ke hoko e ʻofá mo hono tali e niʻihi kehé ko ha ivi takiekina mālohi ki he liliú. Ne nofo e fefine he vaitupú mo ha tangata ne ʻikai ko hano husepāniti. Naʻe “ofo [e kau ākonga ʻa Sīsuú] ʻi heʻene talanoa mo e fefiné” (Sione 4:27), ka naʻe tokanga ange ʻa Sīsū ki he meʻa te ne lava ʻo aʻusiá. Naʻá Ne akoʻi ia mo ʻoange ha faingamālie ke liliu, pea naʻá ne fai ia. (Vakai, Sione 4:4–42.)

    ʻI heʻetau fakafeangai ki he niʻihi kehé tuʻunga ʻi honau kuohilí kae ʻikai ko e tuʻunga te nau ala aʻusiá, te tau lava ai ʻo taʻofi kinautolu. Ka te tau lava ʻo fakamolemoleʻi mo fakangaloki e ngaahi fehalaaki ʻo e kuohilí. Te tau lava ʻo tui ʻe liliu e niʻihi kehé. ʻE lava ke tau tukunoaʻi e ngaahi vaivaí kae ʻohake e ngaahi meʻa lelei he ʻikai lava ke nau ʻiloʻi ʻiate kinautolú. “ʻOku ʻi ai hotau fatongia ke ʻoua naʻa tau vakai ki he kakaí ʻi he tuʻunga ʻoku nau ʻi aí, ka ʻi he tuʻunga te nau ala aʻusiá.”1

  6. Tuku ke Nau Fononga Fakatatau mo Honau Tuʻunga Malavá

    ʻOku fie maʻu ha taimi ki he liliú. Kuo pau ke tau “fai atu ai pē ʻi he faʻa kātaki kae ʻoua ke fakahaohaoaʻi [kitautolu]” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 67:13). Naʻe faʻa kātekina ʻe Sīsū e niʻihi kehé naʻa mo hono akonekina ʻa kinautolu ne nau fakafepakiʻi Iá, ʻo fakamoʻoniʻi Hono fatongia ne foaki kiate Ia ʻe Heʻene Tamaí mo tali ʻenau ngaahi fehuʻí (vakai, Mātiu 12:1–13; Sione 7:28–29). Te tau lava ʻo kātekina e niʻihi kehé mo poupouʻi kinautolu ke nau faʻa kātaki ʻiate kinautolu pē.

  7. ʻOua Naʻá ke Foʻi Kapau Te Nau Foki ki Heʻenau Tōʻonga Motuʻá

    ʻĪmisi
    Christ with Peter

    ʻOku Lahi Hake Hoʻo ʻOfa Kiate Aú ʻIate Kinautolú ni? tā ʻe David Lindsley

    Hili e pekia ʻa Kalaisí, ne aʻu pē kia Pita mo ha niʻihi ʻo e kau ʻAposetolo kehé, ne nau foki ki he meʻa naʻa nau angamaheni ki aí (vakai, Sione 21:3). Naʻe fakamanatu ange ʻe Kalaisi kia Pita ʻoku fie maʻu ke ne “fafanga [ʻEne] fanga sipí” (vakai, Sione 21:15–17), pea naʻe foki ʻa Pita ki he ngāué. ʻE lava foki ke mātuʻaki faingofua e foki ki he ngaahi founga ki muʻá. ʻE lava ke kei hokohoko atu ʻetau poupoú ʻaki haʻatau fakalotolahi angavaivai fakataha mo ha ngaahi fakaafe ueʻi fakalaumālie ke hokohoko atu e muimui ki he Fakamoʻuí mo feinga ke hoko ʻo hangē ko Iá.

Tuku ke Tupulaki e Niʻihi Kehé

Ne fai ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e talanoa ko ʻení kau ki hono tuku ke tupulaki e niʻihi kehé: “Naʻe fakahā mai kiate au ʻi ha meʻa ʻe taha ha talavou kuo taʻu lahi ʻene hoko ko e fakamaʻunga ʻo e ngaahi fakaʻaluma kotoa pē ʻi hono ʻapiakó. Naʻe ʻi ai ʻene ngaahi palopalema, pea naʻe faingofua ki hono toʻú ke nau fakamataliliʻi. ʻI he konga ki mui ʻo ʻene moʻuí naʻá ne hiki mei ai. Naʻe faifai pea kau ki he sōtia tauʻutá pea aʻusia ha ngaahi tuʻunga lavameʻa ʻo ne ako mo mavahe mei hono kuo hilí. Ko e meʻa ne mahulu haké, ʻo hangē ko e tokolahi ʻoku ʻi he ngāue fakakautaú, naʻá ne ʻilo hono fakaʻofoʻofa mo fakaʻeiʻeiki ʻo e Siasí pea hoko ai ʻo mālohi mo fiefia ai.

“Pea, hili ha ngaahi taʻu, ne foki mai ki he kolo ʻo ʻene kei tupu haké. Ko ha tokolahi ʻo hono toʻú kuo nau ʻosi hiki ka naʻe ʻikai ke nau hiki kotoa. ʻOku pehē, ko e taimi naʻe foki mai ai kuo lavameʻa mo ʻosi fanauʻi foʻoú, ne kei ʻi ai pē ʻa e kau tama fakakaukau tatau naʻe ʻi ai ki muʻá, ʻo talitali ʻene foki maí. Ko e fakakaukau ʻa e kakai ʻo hono kolo tupuʻangá, ko e taha tatau ai pē ʻeni ko ‘meʻá.’ …

“Ko e siʻi feinga tāmate ko ia ne fai ʻe he tangatá ni ke siʻaki ʻa e meʻa ʻo e kuo hilí kae puke ʻa e pale ne tuku ʻe he ʻOtuá ʻi muʻa ʻiate iá, naʻe kamata ke hōloa māmālie kae ʻoua kuo mate ia ʻi he founga naʻe moʻui ai ʻi heʻene kei tupu haké. … Meʻa pango, pea toe fakamamahi lahí he naʻe toe ʻākilotoa ia … ʻe kinautolu naʻa nau fakakaukau ʻoku mahuʻinga ange hono kuohilí ʻi siʻono kahaʻú. Naʻa nau lava ʻo toʻo mei hono nimá ʻa e meʻa naʻe foaki ange ʻe Kalaisí. Pea siʻi mālōlō loto mamahi, ka naʻe ʻikai ko hano kihiʻi foʻui. …

Tuku ke fakatomala ʻa e kakaí. Tuku ke tupulaki ʻa e kakaí. Tui ʻe lava ʻa e kakaí ʻo liliu mo tupulaki.”2

Ngaahi Fakamatalá

  1. Thomas S. Monson, “Vakai ki he Niʻihi Kehé ʻi he Tuʻunga Te Nau Aʻusiá,” Liahona, Nov. 2012, 70.

  2. Jeffrey R. Holland, “Ko e Lelei Tahá ʻOku Teʻeki ke Aʻusia,” Liahona, Sānuali 2010, 19, 20.