2020
Te Tau Siviʻi ʻA Kinautolu
Nōvema 2020


Te Tau Siviʻi ʻA Kinautolu

(ʻĒpalahame 3:25)

Ko e taimi ʻeni ke teuteu mo ʻahiʻahiʻi ai ʻetau loto-fiemālie mo e malava ke fakahoko ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku fekauʻi mai ʻe he ʻEiki ko hotau ʻOtuá.

ʻOku ou lotua ʻa e tokoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní maʻatautolu hono kotoa ʻi heʻeku vahevahe ʻa e ngaahi fakakaukau mo e ngaahi ongo ne haʻu ki hoku ʻatamaí mo e lotó ʻi he teuteu ki he konifelenisi lahi ko ʻení.

Ko Hono Mahuʻinga ʻo e Siví

Ne u ngāue ko ha faiako mo ha pule ʻi he ʻunivēsití ʻi ha taʻu ʻe uofulu kimuʻa hono ui au ke u ngāue taimi kakato maʻá e Siasí. Ko hoku tefitoʻi fatongia he faiakó ko hono tokoniʻi ʻa e kau akó ke nau ako maʻanautolu pē. Pea ko ha konga mahuʻinga ʻo ʻeku ngāué ko hono faʻu ha sivi, fakamaaka, mo ʻave ha fakamatala fekauʻaki mo e anga ʻo e sivi ʻa e fānau akó. Hangē ko ia kuo mou ʻosi ʻilo mei hoʻomou aʻusia fakatāutahá, ko e siví ʻa e konga ʻi he akó ʻoku ʻikai ke teitei saiʻia taha ai ʻa e kau akó!

Ka ko e moʻoni ʻoku mahuʻinga ʻa e toutou siví ki he akó. ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe ha sivi ʻoku ola leleí ke fakafehoanaki ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu ke tau ʻiló pea mo e meʻa kuo tau ʻosi ʻilo fekauʻaki mo ha kaveinga pau; ʻokú ne toe ʻomi foki mo ha makatuʻunga ʻe lava ke tau fakafuofuaʻi ai ʻa e tuʻunga ʻo ʻetau akó mo e fakalakalaká.

Pea ʻoku tatau pē ia mo e hoko ʻa e ngaahi sivi ʻi he moʻui fakamatelié ko ha konga mahuʻinga ʻo ʻetau fakalakalaka taʻengatá. Neongo ia, ka ʻoku mālie foki ʻa e ʻikai ke ʻasi ʻa e foʻi lea ko e test ʻi he fakamatala fakafolofola ʻo e ngaahi folofola ʻoku tau fakaʻaongaʻí ʻi he Lea Faka-Pilitāniá. Ka, ʻoku fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi foʻi lea hangē ko e siviʻi, vakaiʻi, mo e ʻahiʻahiʻi ke nau fakamatalaʻi ʻa e ngaahi sīpinga lahi ʻo hono fakahaaʻi totonu ʻetau ʻilo fakalaumālié, mahinó, mo e mateakiʻi ʻa e palani taʻengata ʻo e fiefia ʻa ʻetau Tamai Hēvaní mo ʻetau malava ke feinga ki he ngaahi tāpuaki ʻo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí.

Naʻe fakamatalaʻi mai ʻe he Tokotaha naʻá Ne fokotuʻutuʻu ʻa e palani ʻo e fakamoʻuí ʻa e tefitoʻi taumuʻa ʻo ʻetau fononga fakamatelié ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi lea ko e siviʻi, vakaiʻi, mo e ʻahiʻahiʻi ʻi he folofola fakakuongamuʻá mo e fakaonopōní. “Pea te tau siviʻi ʻa kinautolu ʻi he meʻá ni, ke vakai pe te nau fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻe fekau ʻe he ʻEikí ko honau ʻOtuá kiate kinautolú.” 1

Fakakaukau angé ki he tautapa ko ʻeni ʻa e Tokotaha Faʻu Saame ko Tēvitá:

ʻAhiʻahiʻi au, ʻe [ʻEiki], ʻo ʻiloʻi au; ʻahiʻahiʻi hoku laumālié mo hoku lotó.

“He ʻoku ʻi hoku ʻaó ʻa hoʻo ʻaloʻofá: pea naʻá ku ʻeveʻeva ʻi hoʻo moʻoní.” 2

Pea naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻi he 1833, “Ko ia, ʻoua te mou manavahē ki homou ngaahi filí, he kuó u tuʻutuʻuni ʻi hoku lotó, ʻoku folofola ʻe he ʻEikí, te u siviʻi ʻa kimoutolu ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē, pe te mou nofo maʻu ʻi heʻeku fuakavá, ʻio ʻo aʻu ki he maté, koeʻuhí ke ʻilo ai ʻoku mou taau.” 3

Ko Hono Siviʻi mo ʻAhiʻahiʻi ʻi he Kuonga Ní

Kuo fakaʻilongaʻi ha konga ʻo e taʻu 2020 ʻaki ha mahaki fakaʻauha fakaemāmani lahi kuó ne siviʻi, vakaiʻi mo ʻahiʻahiʻi kitautolu ʻi ha ngaahi founga lahi. ʻOku ou lotua ʻoku tau ako fakafoʻituitui mo fakafāmili ʻa e ngaahi lēsoni mahuʻinga ko ia ʻoku toki lava pē ʻe he ngaahi aʻusia faingataʻá ʻo akoʻi maí. ʻOku ou ʻamanaki atu te tau fakahaaʻi lahi ange kotoa ʻa e “māfimafi ʻo e ʻOtuá” pea mo e moʻoni “te ne fakatapui ʻa [hotau] ngaahi faingataʻaʻiá ke hoko ko ha tāpuaki kiate [kitautolu].” 4

ʻOku ʻi ai ha tefitoʻi moʻoni ʻe ua te na lava ke tataki mo fakamālohia kitautolu ʻi heʻetau feinga ke siviʻi mo ʻahiʻahiʻi ʻa e ngaahi tūkunga ʻo ʻetau moʻuí ʻi ha faʻahinga tapa pē: (1) ko e tefitoʻi moʻoni ʻo e mateuteú, mo e (2) ko e tefitoʻi moʻoni ʻo e vilitaki atu ki muʻa ʻo tuʻumaʻu ʻia Kalaisí.

ʻAhiʻahiʻí mo e Teuteú

ʻOku fekauʻi kitautolu ʻi heʻetau hoko ko e kau ākonga ʻa e Fakamoʻui ke “teuteu ʻa e meʻa ʻaonga kotoa pē; pea fokotuʻu ha fale, ʻio ko ha fale ʻo e lotu, ko ha fale ʻo e ʻaukai, ko ha fale ʻo e tui, ko ha fale ʻo e ako, ko ha fale ʻo e nāunau, ko ha fale ʻo e maau, ko ha fale ʻo e ʻOtua.” 5

ʻOku toe talaʻofa mai kiate kitautolu, “Kapau te mou mateuteu, ʻe ʻikai te mou manavahē.

“Pea koeʻuhi ke mou hao mei he mālohi ʻo e filí, pea tānaki fakataha ʻa kimoutolu kiate au ko ha kakai māʻoniʻoni, taʻe-ʻi ai ha ʻila pea taʻehalaia.” 6

ʻOku ʻomi ʻe he ngaahi folofolá ni ha tūkunga totonu ki hono fokotuʻutuʻu mo teuteuʻi fakatuʻasino mo fakalaumālie ʻetau moʻuí mo e ngaahi ʻapí. ʻOku totonu ke muimui ʻetau ngaahi tokateu ki hono siviʻi ʻetau ngaahi aʻusia ʻi he matelié ʻi he tā-sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ʻa ia ne fakaʻau ke “tupulaki ʻa e potó […] mo e lahí, pea naʻe ʻofeina ia ʻe he ʻOtuá mo e tangatá” 7 —ko ha potupotutatau ia ʻo hono fakatahaʻi ʻo e mateuteu fakaʻatamaí, fakatuʻasinó, fakalaumālié, mo e fakasōsialé.

ʻI ha hoʻatā he ngaahi māhina siʻi kuohilí, ne u hanga ai mo Sūsana ʻo vakaiʻi ʻema meʻatokoni mo e ngaahi naunau naʻe tanaki ki ha meʻa fakatuʻupakeé. Ko e taimi ia naʻe vave ai ʻa e mafola ʻa e KŌVITI-19, pea luluʻi ʻe ha ngaahi mofuike ʻa homa ʻapi ʻi ʻIutaá. Naʻe talu pē ʻa e kamata mai ʻema nofomalí mo ʻema ngāue ke muimui ki he faleʻi fakaepalōfitá ke tokateu ki ha ngaahi faingataʻa he kahaʻú, pea naʻe hangē ʻa hono “vakaiʻi” ʻa e tuʻunga ʻo ʻema mateuteú he uhouhonga ʻo e vailasí mo e mofuiké ko ha meʻa lelei mo taimi tonu ia ke faí. Naʻá ma loto ke ʻilo ki homa tuʻunga mateuteu ki he ngaahi sivi taʻeʻamanekina ko ʻení.

Naʻá ma ako ha meʻa lahi moʻoni. Naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi tafaʻaki naʻe lelei ʻaupito ʻema mateuteú. Ka neongo ia, naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi tafaʻaki ʻe niʻihi naʻe fie maʻu ke fakaleleiʻi koeʻuhí naʻe ʻikai ke ma fakatokangaʻi mo ʻiloʻi ha ngaahi fiemaʻu pau ʻi hono taimi totonú.

Naʻe lahi foki mo ʻema kakatá. Hangē ko ʻení, naʻá ma ʻiloʻi ha ngaahi meʻa naʻe tuku ʻi ha kōpate makehe naʻe talu hono tuku ʻi heʻema tukuʻanga meʻakaí ʻo laulautaʻu. Ko hono moʻoní, naʻá ma ilifia ke fakaava ʻo sio ki loto ʻi ha ngaahi kapa ʻe niʻihi ko e tailiili naʻa maʻu ha mahaki fakaʻauha fakaemāmani lahi ʻe taha ai! Ka ʻoku totonu ke mou fiefia ke ʻiloʻi naʻá ma fakaʻauha fakalelei pē ʻa e ngaahi meʻakai ne ʻosi koví, pea kuo toʻo atu ʻa e fakatuʻutāmaki ko iá mei he māmaní.

ʻOku mahalo ha kāingalotu ʻe niʻihi ʻoku ʻikai ke toe mahuʻinga ʻa e ngaahi palani mo e naunau ki he meʻa fakatuʻupakeé, tānaki ha meʻakaí, mo e naunau houa ʻe 72 koeʻuhí kuo teʻeki ke toe fakamamafaʻi mai ia ʻe he kau Takí ʻa e ngaahi kaveingá ni ʻi he konifelenisi lahi kimui ní. Ka ko e enginaki ko ia ke moʻui mateuteú kuo toutou talaki ia ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻi ha ngaahi taʻu lahi. ʻOku ʻomi ʻe he enginaki fakaepalōfita hokohokó ha pōpoaki mahino mo mālohi ʻo toe mahuʻinga ange ʻa e ngaahi pōpoaki ko ʻeni ne toutou talá ʻi ha foʻi fakatokanga pē ʻe taha.

Hangē pē ko e fakahaaʻi ʻe he ngaahi taimi faingataʻá ʻa e tōnounou ʻi he mateuteu fakatuʻasinó, ʻoku pehē tofu pē ʻa e mahamahaki fakalaumālie ʻo e fakavaʻivaʻingá mo e fakafiefiemālié pea toki hā mai hono nunuʻa koví ʻi he taimi faingataʻá. Hangē ko ʻení, ʻoku tau ako mei he talanoa fakatātā ʻo e kau tāupoʻou ʻe toko hongofulú ʻa e ola kovi hono fakatoloi ʻo e teuteú. Manatu ki he ʻikai ke mateuteu lelei ʻa e kau tāupoʻou vale ʻe toko nimá ki he sivi ne fai kiate kinautolu he ʻaho ne haʻu ai ʻa e tangata taʻané.

“Ko kinautolu naʻe valé naʻe ʻave ʻenau tūhulú, ka naʻe ʻikai ʻave mo haʻanau lolo:

“Ka naʻe ʻave ʻe he potó ʻa e lolo ʻi heʻenau ngaahi ipú, pea mo ʻenau tūhulú. …

“Pea tuʻuapō mālié mo ʻene pā mai ʻa e kalangá, Vakai ʻoku haʻu ʻa e tangata taʻané; mou ʻalu atu ʻo fakafetaulaki kiate ia.

“Pea toki tuʻu hake ʻa e kau tāupoʻou kotoa pē ko iá, ʻo teuteu ʻenau tūhulú.

“Pea naʻe lea ʻa e valé ki he potó, Foaki mai maʻamautolu ʻi hoʻomou loló; he ʻoku tei mate ʻemau tūhulú.

“Ka naʻe lea ‘a e potó, ʻo pehē ange, Ka koeʻuhí naʻa siʻi ia kiate kimautolu mo kimoutolu: ka mou ʻalu kiate kinautolu ʻoku fakataú, ʻo fakatau maʻamoutolu.

“Pea lolotonga ʻenau ʻalu ke fakataú, mo ʻene haʻu ʻa e tangata taʻané, pea ko kinautolu naʻe teuteú naʻe hū mo ia ki he taʻané: pea tāpuni ʻa e matapaá.

“Hili iá, mo ʻene haʻu foki ʻa e kau tāupoʻou naʻe ʻalú, ʻo nau pehē, ʻEiki, ʻEiki, toʻo kiate kimautolu”. 8

“Ka naʻe lea ia, ʻo pehē ange, ʻOku ou tala moʻoni atu kiate kimoutolu, ʻoku ʻikai te u ʻiloa ʻa kimoutolu.” 9

ʻI he vakaiʻi ko ʻení, ne fakamoʻoniʻi ʻe he kau tāupoʻou vale ʻe toko nimá ko kinautolú ko e kau fanongo ʻataʻatā pē kae ʻikai ke fai ki he leá. 10

ʻOku ʻi ai hoku kaungāmeʻa naʻe fakamātoato mo faivelenga ʻi he ako laó. Lolotonga ʻa e semesitaá, naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Samu hono taimí ke toe vakaiʻi, fakamatalaʻi fakanounou, mo ako he ʻaho kotoa pē ʻa e ngaahi lēsoni naʻá ne toʻó. Naʻá ne fai ʻa e meʻa tatau ki hono kotoa ʻene ʻū kalasí ʻi he fakaʻosinga ʻo e uike mo e māhina kotoa pē. Naʻe hanga ʻe he meʻá ni ʻo fakafaingofuaʻi ʻene ako ʻa e laó ʻo ʻikai ako maʻuloto pē. Pea ʻi he ofi ko ia ʻa e sivi lahí, ne ʻosi mateuteu ʻa Samu ia. Ko hono moʻoní, ne hoko ʻa e taimi ia ʻo e sivi lahí ko e konga faingofua taha ia ʻo ʻene ako laó. ʻOku tomuʻa fai ha teuteu lelei mo taimi tonu kae maʻu ai ha ola lelei.

ʻOku fakamahino mai ʻe he founga ako lao ʻa Samú ʻa e taha ʻo e ngaahi sīpinga tefito ʻa e ʻEikí ki he tupulakí mo e fakalakalaká. “ʻOku folofola peheni ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá: Te u foaki ki he fānau ʻa e tangatá ʻa e ʻotu lea ki he ʻotu lea, ʻa e akonaki ki he akonaki, ko e siʻi ʻi heni pea siʻi ʻi hena; pea ʻoku monūʻia ʻa kinautolu ʻoku fanongo ʻo tokanga ki heʻeku ngaahi akonakí, pea fanongo ki heʻeku akonakí, he te nau maʻu ai ʻa e ʻiló; he ko ia ʻokú ne talí te u foaki ʻo lahi ange kiate ia.” 11

ʻOku ou fakaafeʻi ʻa kitautolu kotoa ke “fakakaukau ki [hotau] ngaahi ʻaluʻangá” 12 pea “ʻeke kiate [kitautolu], pe ʻoku [tau] ʻi he tuí; [pea] ʻahiʻahiʻi ʻa [kitautolu].” 13 Ko e hā kuo tau ako mei he ngaahi māhina ko ʻeni ʻo e feliliuaki mo e fakangatangata ʻo e tōʻonga moʻuí? Ko e hā ʻoku fie maʻu ke fakatupulaki ʻi heʻetau moʻuí fakalaumālie, fakatuʻasino, fakasōsiale, fakaeloto, mo fakaʻatamaí? Ko e taimi ʻeni ke teuteu mo siviʻi ai ʻetau loto-fiemālie mo e malava ke fakahoko ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku fekauʻi mai ʻe he ʻEiki ko hotau ʻOtuá.

Siviʻi mo Vilitaki Atu Ki Muʻa

Naʻá ku ʻalu ki ha meʻafakaʻeiki ʻo ha faifekau kei talavou naʻe pekia ʻi ha fakatuʻutāmaki. Naʻe lea ʻa e tamai ʻa e faifekaú he putú ʻo fakamatalaʻi ʻa e mamahi ʻo e māvae fakamatelie taʻeʻamanekina mo ha foha ʻofeiná. Naʻá ne tala fakapatonu ʻa e ʻikai ke mahino kiate ia ʻa e ʻuhinga pe taimi ʻoku hoko ai ha faʻahinga meʻa peheé. Ka te u manatuʻi maʻu pē ʻa hono toe tala ʻe he tangata lelei ko ʻení ʻa ʻene ʻiloʻi naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e ʻuhinga mo e taimi ke pekia ai ʻa hono fohá—pea naʻe feʻunga pē ia kiate ia. Naʻá ne tala ki he haʻofangá neongo ʻene mamahi mo hono fāmilí, ka te nau sai pē; naʻe tuʻumaʻu mo tuʻu ʻaliʻaliaki pē ʻenau fakamoʻoní. Naʻe fakaʻosi ʻaki ʻene leá ʻa e talá ni, “ʻOku ou loto pē ke mou ʻiloʻi ʻoku mateakiʻi kotoa ʻe homau fāmilí ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku tau tatau kotoa.”

Neongo naʻe fakamamahi mo faingataʻa ʻa e mole ʻa ha taha naʻa nau ʻofa ai, ka naʻe mateuteu fakalaumālie ʻa e kau mēmipa ʻo e fāmili loto-toʻa ko ʻení ke siviʻi ʻoku nau ako ha lēsoni ʻoku taʻengata hono mahuʻingá mei he ngaahi meʻa faingataʻa ne nau fouá. 14

Ko e tui faivelengá ʻoku ʻikai ke fakavalevale pe fuʻu tōtuʻa ia. Ka ko hano tokaʻi mo hano tuku ia ʻo ʻetau falalá ki hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ki Hono huafá, mo ʻEne ngaahi talaʻofá. ʻI heʻetau “vivili atu ki muʻa ʻi he tui mālohi kia Kalaisi, pea maʻu ʻa e ʻamanaki ʻoku mālohi haohaoa, mo ha ʻofa ki he ʻOtuá mo e kakai fulipē,” 15 ʻoku tāpuekina ʻaki kitautolu ha fakakaukau taʻengata mo ha vīsone ʻoku taukakapa mei he meʻa ʻoku tau malava fakamatelié. Te tau lava leva ke “kātoa fakataha, pea tuʻu ʻi he ngaahi potu toputapú” 16 pea “ʻoua ʻe hiki mei ai kae ʻoua ke hokosia ʻa e ʻaho ʻo e ʻEikí.” 17

Lolotonga ʻeku hoko ko e palesiteni ʻo e ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi-ʻAitahoó, ne ʻalu ange ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani ki he ʻapiakó ʻi Tīsema 1998 ke lea ʻi he taha ʻo ʻemau ngaahi fakataha lotu fakauiké. Naʻá ku fakaafeʻi mo Sūsana ha niʻihi ʻo e kau akó ke feʻiloaki mo talanoa mo ʻEletā Hōlani kimuʻa pea fakahoko ʻene pōpoakí. ʻI he ofi ʻa e taimi ke mau māvae aí, ne u ʻeke ange kia ʻEletā Hōlani, “Kapau te ke akoʻi ki he fānau ako ko ʻení ha meʻa pē ʻe taha, ko e hā nai ʻa e meʻa ko iá?”

Naʻá ne tali mai:

“ʻOku tau mātātonu ki ha ngaʻunu lahi ange ki he tuʻunga ʻo e fefūsiakí. He ʻikai ke kei tuʻu maʻu ai pē ʻa e Kāingalotú ʻi loto taʻe te nau fili ki ha tafaʻaki. Kuo pau pē ke takitaha kau ki hono tafaʻaki.

“Kapau te ke tētē pē ʻi he ʻau ʻo e vaitafé, ʻe ʻi ai pē ʻa e feituʻu te ke aʻu ki ai. Ko e feituʻu pē ʻoku tā ki ai e ʻaú, ko e feituʻu ia te ke ʻalu ki aí. ʻOku ʻikai taau mo kitautolu ke tau muimui pē ki he meʻa ʻoku manakoá pe faingofua ke tau tui ki aí.

“Kuo pau ke fai ha ngaahi fili. Ko e ʻikai ko ia ke fai ha filí ko e filí ia. Ako ke ke fili he taimí ni.”

Kuo fakamoʻoniʻi fakaepalōfita ʻa e fakamatala ko ia ʻa ʻEletā Hōlani kau ki he fakautuutu ʻa e fefūsiakí ʻe he ngaahi ākenga ʻa e sosaietí mo e ngaahi meʻa ne hoko talu mei he taʻu ʻe 22 naʻá ne tali ai ʻeku fehuʻí. ʻI hono kikiteʻi ko ia ʻa e fakaʻau ke fakautuutu ʻa e faikehekehe ʻi he founga ʻa e ʻEikí mo e māmaní, ne fakatokanga mai ʻe ʻEletā Hōlani ʻoku vave ke mole atu ʻa e kuonga ʻo e fiemālie ke kau ki he ngaahi fakakaukau mo e meʻa ʻo e māmaní pea kei kau pē ki he Siasi kuo fakafoki maí. Naʻe poupouʻi ʻe he tamaioʻeiki ko ʻeni ʻa e ʻEikí ʻa e kakai kei talavoú ke nau fili, mateuteu, pea hoko ko ha kau ākonga moʻui mateaki ʻa e Fakamoʻuí. Naʻá ne tokoniʻi ke nau teuteu mo vivili atu ki muʻa ʻi hono siviʻi, vakaiʻi, mo ʻahiʻahiʻi ʻa e ngaahi aʻusia ʻi heʻenau moʻuí.

Palōmesí mo e Fakamoʻoní

Ko e founga ko ia ki hono siviʻi kitautolú ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e palani lahi ʻa e Tamai Hēvaní ki he fiefiá. ʻOku ou palōmesi atu ʻi heʻetau teuteu mo vivili atu ki muʻa ʻi he tui ki he Fakamoʻuí, ʻe lava ke tau maʻu kotoa ʻa e maaka tatau ʻi he sivi taupotu taha ʻo e moʻui fakamatelié: “Mālō, ko e tamaioʻeiki lelei mo angatonu: kuó ke faitotonu ʻi he meʻa siʻi, te u fakanofo koe ke ke pule ki he meʻa lahi: hū koe ki he fiefiaʻanga ʻo hoʻo ʻeikí.” 18

ʻOku ou fakamoʻoni ko e ʻOtua ko e Tamai Taʻengatá ko ʻetau Tamaí ia. Ko Sīsū Kalaisi ʻa Hono ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupú, ko e ʻAlo ʻoku moʻui, ko hotau Fakamoʻui mo e Huhuʻi. ʻOku ou fakamoʻoni ʻi he loto-fiefia ki he ngaahi moʻoni ko ʻení ʻi he huafa toputapu ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.