2020
Ko e Mālohi Fai Fakamoʻui ʻo Sīsū Kalaisí
Nōvema 2020


Ko e Mālohi Fai Fakamoʻui ʻo Sīsū Kalaisí

Ka ʻi heʻetau haʻu kia Sīsū Kalaisi ʻi he tui kiate Iá, ʻo fakatomala, pea fakahoko pea mo tauhi e ngaahi fuakavá, ʻe —lava ke fakamoʻui hotau loto mamahí mo e siva e ʻamanakí—ʻo tatau ai pē pe ko e hā hono tupuʻangá.

Talu mei he kamataʻanga ʻo e taʻu ní, kuo tau aʻusia ha ngaahi meʻa taʻeʻamanekina lahi. Kuo uesia moʻoni ʻa e komiunitī mo e tuʻunga fakaʻekonōmika fakamāmani lahí ʻi he mole ʻa e moʻuí mo e paʻanga hū maí tupu mei he mahaki fakaʻauha fakamāmani lahí.

Kuo hanga ʻe he ngaahi mofuiké, velá, mo e tāfea ʻi he ngaahi tapa kehekehe ʻo e māmaní, pehē ki he ngaahi fakatamaki fakanatula kehe, ʻo ʻai ke ongoʻi vaivai ʻa e kakaí, siva ʻa e ʻamanakí, mo loto-mamahi ʻi heʻenau fifili pe ʻe toe foki koā ʻenau moʻuí ki he angamahení.

Tuku muʻa ke u fai atu ha talanoa fakatāutaha fekauʻaki mo e meʻa ʻoku maumaú.

ʻI he kei iiki ʻema fānaú, naʻa nau fakakaukau ʻoku nau fie ako tā piano. Naʻá ku loto mo hoku husepāniti ko Lutú ke ʻoange ʻa e faingamālié ni ki heʻema fānaú, ka naʻe ʻikai ke ʻi ai haʻamau piano. Naʻe ʻikai ke mau lava ʻo fakatau ha piano foʻou, ko ia naʻe kamata fakasio leva ʻe Lutu ha piano ne ʻosi ngāue ʻaki.

ʻI he Kilisimasi ʻo e taʻu ko iá, naʻá ne fakaʻohovaleʻi kimautolu kotoa ʻaki ha piano, pea naʻe ako tā piano ʻema fānaú ʻi ha ngaahi taʻu.

ʻĪmisi
Piano motuʻa

ʻI he lalahi hake homa ngaahi fohá ʻo mavahe mei ʻapí, naʻe tānaki efu pē ʻa e piano motuʻá, ko ia naʻa ma fakatau atu ia. Ne ʻosi atu ha ngaahi taʻu siʻi, pea kuó ma fakahū ha paʻanga. Naʻe talamai ʻe Lutu he ʻaho ʻe taha, “ʻOku ou fakakaukau kuo taimi ke ta kumi ha piano foʻou.”

Naʻá ku fehuʻi ange, “Ko e hā te ta kumi ai ha piano foʻou, hili ko iá ʻoku ʻikai ke ta poto hono taá?”

Naʻá ne pehē mai, “Ka te ta lava ʻo kumi ha piano ʻoku tā pē ia ʻiate ia pē! ʻI hono fakaʻaongaʻi ʻa e iPad, te ke lava ʻo fakapolokalamaʻi ʻa e pianó ke tā ai ha hiva ʻe 4,000 tupu, kau ai ha ngaahi himi, hiva ʻa e Kuaea Tāpanekalé, ʻū hiva kotoa ʻa e Palaimelí, mo ha ngaahi hiva lahi ange.”

Te u pehē ko ha tangata tuʻuaki lelei ʻaupito ʻa Lutu.

ʻĪmisi
Piano foʻoú

Naʻá ma fakatau mai ha piano fakaʻofoʻofa, pea hili ha ngaahi ʻaho siʻi, naʻe omi ha ongo tangata kaukaua ʻo ʻomai ia ki homa ʻapí.

Naʻá ku fakahinohino ange ʻa e feituʻu ne u loto ke tuku aí peá u mavahe.

ʻĪmisi
Hiki ʻa e pianó

Ko ha baby grand piano mamafa, pea ke hao mai he matapaá, naʻá na toʻo ʻa e ngaahi vaʻé pea fakatokoto fakatafaʻaki ia ʻi ʻolunga ʻi ha meʻa teke naʻá na omi mo iá.

Naʻe tuʻu homau falé ʻi ha kiʻi tahake, pea meʻapangó he naʻe tō ʻa e sinoú kimuʻa ʻi he ʻaho ko iá, pea naʻe viviku mo hekeheke. ʻOku mou fakakaukau nai ki he meʻa ʻe iku ki aí?

Lolotonga hono teke hake ʻa e pianó ʻi he kiʻi tahaké, naʻe heke ia, pea naʻá ku fanongo ki ha meʻa naʻe patō leʻolahi. Naʻe tō lahi ʻa e pianó mei he meʻa teké ʻo haʻaki ʻi he kelekelé ʻo ʻilonga ha fuʻu luo ʻi homau toumuʻá.

Naʻá ku pehē ange, “ʻOiauē fakapō. ʻOkú mo sai pē?”

Fakamālō pē naʻe sai pē ʻa e ongo tangatá.

Naʻá na fakaofoofo ʻi heʻena fesiofakí, peá na tafoki mai leva ʻo pehē mai, “Kātaki fakamolemole. Te ma fakafoki ia ki he falekoloá kae toki fetuʻutaki atu homa pulé.”

Ne ʻikai fuoloa kuo talanoa ʻa e pulé mo Lutu ke aleaʻi hono ʻomai ha piano foʻou. ʻOku angaʻofa mo faʻa fakamolemole ʻa Lutu peá ne talaange ki he pulé ʻe sai pē ia kapau te nau ngaohi pē ʻa e meʻa ne maumaú pea fakafoki mai ʻa e piano tatau, ka naʻe loto pē ʻa e pulé ke ʻomi ha meʻa foʻou.

Naʻe talaange ʻe Lutu, “Pau pē naʻe ʻikai fuʻu kovi pehē. Fakaleleiʻi pē ia pea ʻomai.”

Naʻe talaange ʻe he pulé, “ʻOku maumau ʻa e papá, pea ko ʻene maumau pē ʻa e papá, he ʻikai toe ongo tatau ia. ʻE ʻoatu haʻamo piano foʻou.”

ʻE kāinga, ʻikai ʻoku tau tatau kotoa mo e piano ko ʻení, ʻo kiʻi maumau, papā, mo uesia, pea ongoʻi he ʻikai pē te tau toe tatau mo hotau tuʻunga kimuʻá? Ka ʻi heʻetau haʻu kia Sīsū Kalaisi ʻi he tui kiate Iá, ʻo fakatomala, pea fakahoko pea mo tauhi e ngaahi fuakavá, ʻe —lava ke fakamoʻui hotau loto mamahí mo e siva e ʻamanakí—ʻo tatau ai pē pe ko e hā hono tupuʻangá. ʻOku fakaafeʻi ʻe he foungá ni ʻa e mālohi fai fakamoʻui ʻa e Fakamoʻuí ki heʻetau moʻuí, ka ʻoku ʻikai ke ne toe fakafoki kitautolu ki he tuʻunga naʻa tau ʻi ai kimuʻá ka ʻokú ne ngaohi ke tau lelei ange ʻi he tuʻunga naʻa tau ʻi aí. ʻOku ou ʻilo ʻe lava ʻi he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí, ʻa Sīsū Kalaisi, ʻo fakaleleiʻi kitautolu kotoa, fakakakato, pea fakahoko ʻetau taumuʻá, ʻo hangē ko e ongo fakaʻofoʻofa ko ia ʻo ha piano foʻoú.

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo pehē: “ʻI he taimi ʻoku hoko mai ai ʻa e ngaahi ʻahiʻahi matuʻaki faingataʻá, ko e taimi ia ke fakalahi ʻetau tui ki he ʻOtuá, ngāue mālohi, mo tokoni ki he niʻihi kehé. Te Ne fakafiemālieʻi leva hotau ngaahi loto kuo kafó. Te Ne foaki mai kiate kitautolu ʻa e melino mo e nonga fakatāutahá. He ʻikai fakaʻauha ʻa e ngaahi meʻaʻofa maʻongoʻonga ko iá, ʻo aʻu ki he maté.” 1

Naʻe folofola ʻa Sīsū:

“Haʻu kiate au ʻa kimoutolu kotoa pē ʻoku feinga mo mafasiá, pea te u foaki ʻa e fiemālié kiate kimoutolu.

“Toʻo ʻeku haʻamongá kiate kimoutolu, pea mou ako ʻiate au; he ʻoku ou angavaivai mo angamalū: pea te mou ʻilo ai ʻa e fiemālié ki homou laumālié.

“He ʻoku faingofua pē ʻeku haʻamongá, pea ʻoku maʻamaʻa ʻeku kavengá” (Mātiu 11:28–30).

ʻĪmisi
Ko Hotau Fakamoʻui, ko Sīsū Kalaisí

ʻOku fie maʻu ke tau tui kia Sīsū Kalaisi kae lava ʻo fakaleleiʻi ʻa e meʻa kuo maumaú ʻaki ʻetau haʻu kiate Iá. “ʻOku ʻuhinga ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí ke falala kakato kiate Ia—ʻo falala ki Hono mālohi taʻefakangatangatá … mo e ʻofá. ʻOku kau ai ʻa e tui ki Heʻene ngaahi akonakí. ʻOku ʻuhinga ia ke tui neongo ʻoku ʻikai mahino kiate kitautolu ʻa e meʻa kotoa pē, ka ʻoku mahino ia kiate Ia. Koeʻuhí kuó Ne ʻosi aʻusia ʻetau ngaahi mamahí, ngaahi faingataʻaʻiá, mo e ngaahi vaivaí, ʻokú Ne ʻafioʻi ai ʻa e founga ke tokoniʻi kitautolu ke tau lelei ange ʻi hotau ngaahi faingataʻaʻia fakaʻahó.” 2

ʻI heʻetau haʻu kiate Iá, “ʻe lava ke fakafonu ʻaki kitautolu ʻa e fiefiá, nongá, mo e fiemālié. ʻE lava ke fakaleleiʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku [faingataʻa] ʻi he moʻui ní, ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.” 3 Kuó Ne akonaki mai, “Sio pē kiate au ʻi he fakakaukau kotoa pē; ʻoua ʻe tālaʻa, ʻoua ʻe manavahē” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:36).

ʻI he Tohi ʻa Molomoná ʻi he taimi naʻe mei ikunaʻi ai ʻa ʻAlamā mo hono kakaí ʻe he ngaahi kavenga mafasia ne tuku kiate kinautolú, naʻe tautapa ʻa e kakaí ki ha tokoni. Naʻe ʻikai ke toʻo ʻe he ʻEikí honau ngaahi kavenga mafasiá; ka naʻá Ne talaʻofa ange kiate kinautolu:

“Pea te u fakamaʻamaʻa foki ʻa e ngaahi kavenga kuo hilifaki ki homou ngaahi umá, ke ʻoua naʻa mou ongoʻi ia ʻi homou tuʻá, lolotonga hoʻomou ʻi he nofo pōpulá; pea te u fai ʻeni koeʻuhí ke mou tuʻu ko e kau fakamoʻoni kiate au ʻamui, pea ke mou ʻiloʻi fakapapau ko au ko e ʻEiki ko e ʻOtuá, ʻoku ou tāpuakiʻi hoku kakaí ʻi honau ngaahi faingataʻaʻiá.

“Pea ko ʻeni naʻe hoko ʻo pehē naʻe fakamaʻamaʻa ʻa e ngaahi kavenga ʻa ia naʻe hilifaki kia ʻAlamā mo hono kāingá; ʻio, naʻe fakamālohi ʻa kinautolu ʻe he ʻEikí koeʻuhi ke nau lava ʻo fua faingofua ʻa ʻenau ngaahi kavengá, pea nau fakaongoongo ʻi he fiefia mo e faʻa kātaki ki he finangalo kotoa pē ʻo e ʻEikí” (Mōsaia 24:14–15).

Kuo akonaki ʻa ʻEletā Teti R. Kalisitā fekauʻaki mo e malava ʻe he Fakamoʻuí ʻo fakamoʻui mo fakamaʻamaʻa ʻa e ngaahi kavengá ʻo pehē:

“Ko e taha ʻo e ngaahi tāpuaki ʻo e Fakaleleí ko ʻetau lava ko ia ʻo maʻu [ʻa] e ngaahi mālohi faitokonia ʻa e Fakamoʻuí. Naʻe lea tuʻo lahi ʻa ʻĪsaia ʻo kau ki he ivi tākiekina faifakamoʻui mo fakafiemālie ʻo e ʻEikí. Naʻá ne fakamoʻoni ko e Fakamoʻuí ‘ko [ha] mālohi [ia] ki he masivá ʻi heʻene mamahí, ko e hūfanga mei he afaá, ko e malumalu mei he pupuhá’ ( ʻĪsaia 25:4). Naʻe fakahā ʻe ʻĪsaia kiate kinautolu ko ia ʻoku mamahí, naʻe maʻu ʻe he Fakamoʻuí ʻa e mālohi ke ‘fakafiemālieʻi ʻa kinautolu kotoa pē ʻoku mamahí’ ( ʻĪsaia 61:2), mo ‘holoholo … ʻa e ngaahi loʻimatá mei he mata kotoa pē’ ( ʻĪsaia 25:8; vakai foki, Fakahā 7:17); ‘fakamoʻui ʻa e loto ʻo e [angafakatōkilaló]’ ( ʻĪsaia 57:15); mo ‘nonoʻo ʻa e loto mafesí’ ( ʻĪsaia 61:1; vakai foki, Luke 4:18; Saame 147:3). Naʻe lahi fau hono mālohi faitokoniá naʻá ne lava ai ʻo ʻoatu ʻa e ‘hoihoifuá ko e fetongi ʻo e efuefú, ʻa e lolo ʻo e fiefiá ko e fetongi ʻo e mamahí, ʻa e kofu ʻo e fakamālō ko e fetongi ʻa e laumālie kuo mafesí’ ( ʻĪsaia 61:3).

“Te tau lava ʻo maʻu ha ʻamanaki lelei lahi koeʻuhí ko e ngaahi talaʻofá ni! … ʻOku hanga ʻe Hono Laumālié ʻo fakamoʻui; fakaleleiʻi; fakafiemālieʻi; mo foaki ha moʻui foʻou ki he ngaahi loto kuo mole ʻa e ʻamanakí. ʻOkú ne maʻu ʻa e mālohi ke liliu ʻa e meʻa kotoa pē naʻe palakū mo kovi mo taʻeʻaonga ʻi he moʻuí ki ha meʻa ʻoku fakaʻeiʻeiki mo nāunauʻia. ʻOkú Ne maʻu ʻa e mālohi ke liliu ʻa e efuefu ʻo e moʻui fakamatelié ki he hoihoifua ʻo ʻitānití.” 4

ʻOku ou fakamoʻoni ko Sīsū Kalaisi hotau Fakamoʻui ʻofá, Huhuʻí, ʻEiki Faifakamoʻuí, mo hotau kaungāmeʻa faivelengá. Kapau te tau falala kiate Ia, te Ne fakamoʻui mo toe fakahaohaoaʻi kitautolu. ʻOku ou fakamoʻoni ko Hono Siasí ʻeni pea ʻokú Ne teuteu ke toe hāʻele mai ke pule ʻi he mālohi mo e nāunau ʻi he māmaní. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Russell M. Nelson, “Jesus Christ—the Master Healer,” Liahona, Nov. 2005, 87.

  2. Faith in Jesus Christ,” Gospel Topics, topics.ChurchofJesusChrist.org.

  3. Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí: Ko ha Fakahinohino ki he Ngāue Fakafaifekaú, rev. ed. (2018), 55.

  4. Tad R. Callister, The Infinite Atonement (2000), 206–7.