2020
ʻOku ou Tui ki he Kau ʻĀngeló
Nōvema 2020


ʻOku ou Tui ki he Kau ʻĀngeló

ʻOku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi pole ʻokú ke fehangahangai mo iá. ʻOkú Ne ʻafioʻi koe, ʻokú Ne ʻofa ʻiate koe, pea ʻoku ou palōmesi atu, te Ne ʻomi ha kau ʻāngelo ke nau tokoniʻi koe.

ʻE kāinga, ʻoku ou tui ki he kau ʻāngeló, pea ʻoku ou fie vahevahe atu ʻeku aʻusia mo kinautolú. ʻI heʻeku fai iá, ʻoku ou fakatauange mo lotua te tau fakatokangaʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e kau ʻāngeló ʻi heʻetau moʻuí.

Ko e ngaahi lea ʻeni ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani mei ha konifelenisi lahi he kuohilí: “ʻI heʻetau lea fekauʻaki mo kinautolu ʻoku hoko ko e meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá, ʻoku fakamanatu mai ai ʻoku ʻikai haʻu e kau ʻāngeló kotoa mei he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí. ʻOku tau lue holo mo talanoa mo ha niʻihi ʻo kinautolu—ʻi heni, ʻi he taimí ni pea ʻi he ʻaho kotoa pē. ʻOku nofo honau niʻihi ʻi hotau tukui koló. … Ko e moʻoni ʻoku ofi ange ʻa langi ʻi he taimi ʻoku tau vakai ai ki hono fakahaaʻi e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi he angalelei mo e mateaki, ʻa ha kakai lelei moʻoni mo haohaoa pea ko e foʻi lea pē ʻe taha ʻoku tau fakakaukau ki ai ke fakamatalaʻi ʻaki kinautolú ko e ʻulungaanga fakaʻāngelo” (“Ko e Tauhi Mai ʻa e Kau ʻĀngeló,” Liahona, Nov. 2008, 30).

ʻOku ou fie lea fekauʻaki mo e kau ʻāngelo ʻi he tafaʻaki ko ʻeni ʻo e veilí. Ko e kau ʻāngelo ʻoku nau ʻaʻeva mo kitautolu ʻi he ʻaho kotoa peé ko e ngaahi fakamanatu mālohi ia ʻo e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate kitautolú.

Ko e ongo ʻāngelo te u ʻuluaki lave ki aí ko e ongo sisitā naʻá na akoʻi mai kiate au ʻa e ongoongoleleí ʻi he taimi ne u kei talavou aí: ʻa Sisitā Vilimā Molina mo Sisitā ʻAivoneti Liviti. Naʻe fakaafeʻi au mo hoku tuofefine siʻisiʻí ki ha ʻekitivitī ʻa e Siasí ʻa ia ne ma fetaulaki ai mo e ongo ʻāngelo ko ʻení. Naʻe ʻikai haʻaku teitei fakakaukau ʻe liliu lahi ʻe he kiʻi ʻekitivitī faingofua ko iá ʻeku moʻuí.

ʻI he taimi ko iá, naʻe ʻikai fie ako lahi ange ʻeku ongomātuʻá mo e toenga e fānaú ki he Siasí. Naʻe ʻikai foki ke nau loto ke omi ʻa e ongo faifekaú ki homau ʻapí, ko ia ne u ako leva e ngaahi lēsoni fakafaifekaú ʻi ha fale ʻo e Siasí. Naʻe hoko e kiʻi loki ko ia ʻi he falelotú ko hoku “vao ʻakau tapú.”

ʻĪmisi
Ko e talavou ko ʻEletā Kotoí mo hono tuofefiné

ʻI he hili ha māhina ʻe taha mei hono fakafeʻiloaki mai ʻe he ongo ʻāngelo ko ʻení ʻa e ongoongoleleí, ne u papitaiso leva. Naʻá ku taʻu 16. Ko e meʻapango ko e ʻikai ke u maʻu ha laʻitā ʻo e meʻa toputapu ko ia ne hokó, ka ʻoku ou maʻu ha laʻitā ʻo hoku tuofefiné mo au ʻi he taimi ne ma kau ai ʻi he ʻekitivitī ko iá. Mahalo ʻe fie maʻu ke u fakamahino pe ko hai ʻoku ʻasi he taá. Ko au ʻa e tama lōloa ʻi he toʻomataʻú.

Te ke lava ʻo fakakaukauloto naʻe faingataʻa ʻa e feinga ke mālohi ʻi he Siasí ki ha toʻu tupu ne toki liliu ʻene tōʻonga moʻuí pea ʻikai ke kauhala tatau mo hono fāmilí.

Ne u ongoʻi liʻekina ʻi heʻeku feinga ke feangai mo ʻeku moʻui foʻoú, ko ha ʻulungaanga foʻou mo e ngaahi kaungāmeʻa foʻoú. Naʻá ku ongoʻi tuenoa mo lotosiʻi he taimi lahi. Naʻá ku ʻiloʻi ne moʻoni ʻa e Siasí, ka naʻe faingataʻa ke u ongoʻi ʻoku ou kau ki ai. Neongo ne u taʻefiemālie mo veiveiua ʻi heʻeku feinga ke lata ʻi heʻeku tui fakalotu foʻoú, ka naʻá ku loto-toʻa ke kau ki ha konifelenisi ʻaho tolu maʻá e toʻu tupú, ʻa ia ne u fakakaukau ʻe tokoni ia ke u feohi mo ha ngaahi kaungāmeʻa foʻou. Ko e taimi ʻeni ne u fetaulaki ai mo ha ʻāngelo faifakahaofi ʻe taha, ko Monika Palanitao.

ʻĪmisi
Sisitā Kotoi

Naʻe foʻou kiate ia ʻa e feituʻú he naʻá ne toki hiki mai mei ha feituʻu ʻe taha ʻi Palāsila. Naʻe vave ʻene toʻoa ʻeku tokangá, pea naʻá ku monūʻia ʻi heʻene tali au ko hono kaungāmeʻá. Mahalo naʻe lahi ange ʻene sio ki hoku ʻulungāngá ʻi heʻene tokanga ki hoku fōtungá.

Koeʻuhí ko ʻema mahení, naʻe fakafeʻiloaki au ki hono ngaahi kaungāmeʻá, ʻa ia ne mau maheni ʻi heʻemau feohi fiefia ʻi he ngaahi ʻekitivitī lahi ʻa e toʻu tupú ne u kau ki ai kimuí. Naʻe matuʻaki mahuʻinga ʻa e ngaahi ʻekitivitī ko iá ki heʻeku fakafeangai mo e moʻui foʻou ko ʻení.

ʻĪmisi
Ngaahi kaungāmeʻa ʻa ʻEletā Kotoí

Naʻe fai ʻe he ngaahi kaungāmeʻa lelei ko ʻení ha liliu lahi, ka naʻe hoko ʻa hono ʻikai akoʻi e ongoongoleleí ʻi homau ʻapí mo e ʻikai poupouʻi au ʻe he fāmilí ke kei tuʻu laveangofua ai ʻa ʻeku fakauluí. Naʻe fakaʻau ke mahuʻinga lahi ange ʻa ʻeku ngaahi fakafeohi ʻi he Siasí ki he tupulaki ʻo ʻeku uluí. Naʻe ʻomi leva ʻe he ʻEikí ha ongo ʻāngelo makehe ʻe ua ke na tokoni.

Ko e taha ʻiate kinaua ko Lita Vetoli, ko ʻeku faiako semineli pongipongí. Naʻe fakafou ʻi heʻene ʻofá mo e ngaahi kalasi fakalaumālié ʻa ʻene ʻomi ha tulutā fakaʻaho ʻo e “folofola lelei ʻa e ʻOtuá” (Molonai 6:4), ʻa ia naʻe matuʻaki ʻaonga he ʻaho ko iá. Naʻe tokoni ʻeni ke u maʻu ai ʻa e ivi fakalaumālie ke hoko atú.

Ko e ʻāngelo ʻe taha naʻe ʻomi ke ne tokoniʻi aú ko e palesiteni Talavoú ko Mako ʻAnitoni Fusekoú. Naʻe vahe foki ia ke ne hoko ko hoku hoa faiako fakaʻapí. Neongo ʻa e ʻikai ke u taukeí mo e fōtunga kehé, ka naʻá ne tuku mai ke u faiako ʻi heʻemau ngaahi fakataha fakakōlomu ʻa e kau taulaʻeikí mo e ʻaʻahi faiako fakaʻapí. Naʻá ne ʻomi ʻa e faingamālie ke u ngāue pea mo ako kae ʻikai ko ha taha pē ʻoku tuʻu pē ʻo mamata ki he ongoongoleleí. Naʻá ne falala kiate au, ʻo lahi ange ia ʻi heʻeku falala kiate aú.

Fakamālō ki he kau ʻāngelo kotoa ko ʻení, kae pehē ki ha niʻihi tokolahi ne u fetaulaki mo ia ʻi he ngaahi taʻu mahuʻinga ko iá, ne u maʻu ai ha ivi feʻunga ke u nofo ʻi he hala ʻo e fuakavá ʻi heʻeku maʻu ha fakamoʻoni fakalaumālie ki he moʻoní.

Pea ko e tahá, ko e ʻāngelo finemui ko ia ko Mōniká? Naʻe hili ʻema fakatou ngāue fakafaifekaú, naʻá ne hoko ko hoku uaifi.

ʻOku ʻikai ke u tui ko e ngaahi kaungāmeʻa leleí, ngaahi fatongia ʻi he Siasí, mo hono tanumaki ʻe he folofola lelei ʻa e ʻOtuá naʻe hokonoa pē ia ko ha konga ʻo e fononga ko iá. Naʻe akonaki fakapotopoto mai ʻe ʻEletā Kōtoni B. Hingikelī: “ʻOku ʻikai ko ha meʻa faingofua ke fai ha liliu ʻi he kau mai ki he Siasi ko ʻení. ʻOku ʻuhinga ia ʻe motuhi ai ha ngaahi fetuʻutaki kimuʻa. ʻOku ʻuhinga ia ʻe tukuange ai ha ngaahi kaungāmeʻa. Mahalo ʻe ala ʻuhinga ia ke tukuange ai ha ngaahi tui fakalotu naʻá te ʻofa ai. ʻE ala fie maʻu ai ha liliu ʻi he ʻulungāngá mo ha mapuleʻi ʻo e ngaahi holí. ʻI he ngaahi meʻa lahi, ʻe hoko ai e taʻelata pea naʻa mo ha manavasiʻi ki he taʻeʻiloá. Kuo pau ke fai ha tanumaki mo fakamālohia ʻi he taimi faingataʻa ko ʻeni ʻi he moʻui ʻa e tokotaha uluí” (“There Must Be Messengers,” Ensign, ʻOkatopa 1987, 5).

Naʻá ne akonaki foki kimui ange, “ʻOku fie maʻu ʻe he tokotaha ului kotoa pē ha meʻa ʻe tolu: ko ha kaumeʻa, ko ha fatongia, pea fafanga ʻaki e ‘folofola lelei ʻa e ʻOtuá’” (“Converts and Young Men,” Ensign, May 1997, 47).

Ko e hā nai ʻoku ou vahevahe ai ʻa e ngaahi meʻá ni mo kimoutolú?

ʻUluakí, ke ʻoatu ha pōpoaki kiate kinautolu ʻoku nau foua ha meʻa tatau he taimi ní. Mahalo ko ha papi ului foʻou koe, pe ko hoʻo foki mai ki he Siasí hili haʻo māmālohi ʻi ha vahaʻataimi, pe ko ha taha koe ʻoku fāifeinga ke ke ongoʻi ʻokú ke kau mai. Kātaki muʻa ʻoua naʻá ke foʻi ʻi hoʻo ngaahi feinga ke hoko ko ha konga ʻo e fāmili tokolahi ko ʻení. Ko e Siasi moʻoni ʻeni ʻo Sīsū Kalaisí!

ʻOku mahuʻinga maʻu pē ʻa e ngāue ke fāifeinga peé ʻi he taimi ʻoku fekauʻaki ai mo hoʻo fiefiá mo e fakamoʻuí. ʻOku mahuʻinga ʻa e ngāue ke fulihi hoʻo tōʻonga moʻuí mo e tukufakaholó. ʻOku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi pole ʻokú ke fehangahangai mo iá. ʻOkú Ne ʻafioʻi koe, ʻokú Ne ʻofa ʻiate koe, pea ʻoku ou palōmesi atu, te Ne ʻomi ha kau ʻāngelo ke nau tokoniʻi koe.

Naʻe folofola tonu ʻa e Fakamoʻuí ʻo pehē: “Te u muʻomuʻa ʻi homou ʻaó. Te u ʻi homou nima toʻomataʻú pea ʻi homou toʻohemá, pea ʻe ʻi homou lotó ʻa hoku Laumālié, pea ʻe takatakai ʻa kimoutolu ʻe heʻeku kau ʻāngeló, ke poupouʻi hake ʻa kimoutolu” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:88).

Ko ʻeku taumuʻa hono ua ki hono vahevahe ʻo e ngaahi aʻusia ko ʻení, ke ʻoatu ha pōpoaki ki he kāingalotu kotoa pē ʻo e Siasí—kiate kitautolu kotoa. ʻOku totonu ke tau manatuʻi ʻoku ʻikai faingofua ki he kau papi ului foʻoú, ngaahi kaungāmeʻa kuo toe foki maí, pea mo e niʻihi ʻoku kehe ʻenau tōʻonga moʻuí ke nau ongoʻi ʻoku nau kau mai he taimi pē ko iá. ʻOku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi pole ʻoku nau fehangahangai mo iá, pea ʻokú Ne fekumi ki ha kau ʻāngelo te nau fie tokoni. ʻOku fekumi maʻu pē ʻa e ʻEikí ki ha kau tokoni ʻoku nau loto ke hoko ko ha kau ʻāngelo ʻi he moʻui ʻa e niʻihi kehé.

ʻE kāinga, te ke fie hoko nai ko ha meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻa e ʻEikí? Te ke fie hoko nai ko ha taha ʻo e kau ʻāngelo ko ʻení? Ko ha talafekau ne fekauʻi ʻe he ʻOtuá, mei he tafaʻaki ko ʻeni ʻo e veilí, ki ha taha ʻokú Ne hohaʻa ki ai? ʻOkú Ne fie maʻu koe. ʻOku nau fie maʻu koe.

ʻIo, ʻe lava ke tau falala maʻu pē ki heʻetau kau faifekaú. ʻOku nau taliangi maʻu pē, ko kinautolu ne fuofua tohi kole ki he ngāue fakaʻāngelo ko ʻení. Ka ʻoku ʻikai feʻunga pē ai.

Kapau te ke vakavakai fakalelei holo, te ke ʻiloʻi ha kakai tokolahi ʻoku nau fie maʻu ha tokoni ʻa ha ʻāngelo. Mahalo he ʻikai tui ʻe he kakai ko ʻení ha sote hina, kofu, pe vala lotu angamaheni ʻo e ʻaho Sāpaté. Mahalo ʻoku nau tangutu toko taha pē ʻi mui he falelotú pe loki akó, taimi ʻe niʻihi ʻoku nau fakaʻamu ke ʻoua naʻa ʻiloʻi ʻe ha taha kinautolu. Mahalo ʻoku kiʻi tōtuʻa e ākenga honau ʻulú pe kehe ʻenau leá, ka ʻoku nau ʻi ai pē, mo nau fāifeinga.

Mahalo ʻoku fifili ʻe ha niʻihi, “ʻOku totonu nai ke u toe foki mai? ʻOku totonu nai ke u kei feinga pē?” Mahalo ko ha niʻihi ʻoku nau fifili pe ʻe ʻi ai nai ha ʻaho te nau ongoʻi ai ʻoku tali mo ʻofaʻi kinautolu. ʻOku fie maʻu ha kau ʻāngelo he taimí ni; ko ha kau ʻāngelo ʻoku nau loto lelei ke mavahe mei he meʻa ʻoku nau anga ki aí ke talitali lelei kinautolu; “[ko] ha kakai lelei moʻoni mo haohaoa pea ko e foʻi lea pē ʻe taha ʻoku tau fakakaukau ki ai ke fakamatalaʻi ʻaki kinautolú ko e ʻulungaanga fakaʻāngelo” (Jeffrey R. Holland, “Ko e Tauhi Mai ʻa e Kau ʻĀngeló,” 30).

ʻE kāinga, ʻoku ou tui ki he kau ʻāngeló! ʻOku tau ʻi heni kotoa he ʻaho ní, ko ha fuʻu kongakau ʻo ha kau ʻāngelo ne vaheʻi mai ki he ngaahi ʻaho kimui ní, ke ngāue fakatauhi ki he niʻihi kehé ʻa ia ko hono fakamafao atu ia e toʻukupu ʻofa ʻo e Tupuʻangá. ʻOku ou palōmesi atu kapau te tau loto-fiemālie ke tokoni, ʻe ʻomi ʻe he ʻEikí ha ngaahi faingamālie ke tau hoko ai ko e kau ʻāngelo tauhi. ʻOkú Ne ʻafioʻi ʻa kinautolu ʻoku nau fie maʻu ha tokoni mei he ʻāngeló, pea te Ne tuku kinautolu ʻi hotau hala fonongá. ʻOku tuku ʻe he ʻEikí ʻa e niʻihi ʻoku nau fie maʻu ha tokoni mei ha ʻāngeló ʻi heʻetau moʻuí he ʻaho kotoa pē.

ʻOku ou houngaʻia moʻoni ʻi he kau ʻāngelo tokolahi kuo ʻomi ʻe he ʻEikí ki heʻeku moʻuí. Naʻe fuʻu fie maʻu kinautolu. ʻOku ou houngaʻia ʻi Heʻene ongoongoleleí ʻa ia ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke liliu mo ʻomi e faingamālie ke toe lelei angé.

Ko ha ongoongolelei ʻeni ʻo e ʻofa, ko ha ongoongolelei ʻo e ngāue fakaetauhí. Ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.