2020
Fiemālie, Peá Ke [Nonga]
Nōvema 2020


Fiemālie, Peá Ke [Nonga]

ʻOku akoʻi mai ʻe he Fakamoʻuí kiate kitautolu ʻa e founga ke tau ongoʻi ai ʻa e melinó mo e nongá neongo e feangiaki ʻa e ngaahi matangí mo e fakamanamana ʻa e ngaahi aake ʻa e peaú ke fakangaloki ʻetau ngaahi ʻamanaki leleí.

ʻI he taimi naʻe kei iiki ai ʻema fānaú, ne ʻeveʻeva homau fāmilí ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi ki ha anovai fakaʻofoʻofa. ʻI ha efiafi ʻe taha naʻe tui ai ʻe ha niʻihi ʻo e fānaú ha sāketi fakahaofi moʻui kimuʻa pea nau tulihopo ki he loto vaí. Naʻe fakatoupīkoi pē e mamata homa ʻofefine siʻisiʻi tahá mo siofi fakalelei hono ngaahi taʻoketé. Naʻá ne tānaki kotoa hono iví ʻo ne kuku nima-taha hono ihú peá ne tulihopo. Naʻá ne mapuna vave hake ki he fukahi vaí pea manavahē ʻo ne kaila, “Ha tokoni! Ha tokoni!”

Ko ʻeni, naʻe ʻikai ha fakatuʻutāmaki ki heʻene moʻuí; naʻe ngāue lelei pē ʻa hono sāketi fakahaofi moʻuí pea naʻá ne tētē lelei pē ʻi he malu. Naʻa mau mei lava pē ke ala atu ʻo fusi mai ia ki he funga vaká ʻi ha founga faingofua. Ka, ʻi he anga ʻene vakaí, naʻá ne fie maʻu ha tokoni. Mahalo pē koe momoko ʻa e vaí pe ko e foʻou e meʻa naʻá ne aʻusiá. Ka neongo iá, naʻá ne kaka hake ki he funga uafú, pea ne mau kofu ʻaki ia ha taueli mōmoa mo fakahikihikiʻi ia ʻi heʻene loto-toʻá.

ʻOku tatau ai pē pe ʻoku tau toulekeleka pe kei talavou, ko e tokolahi ʻo kitautolu, ʻi he ngaahi taimi ʻo e faingataʻá, ʻoku tau lea ʻaki ʻa e ngaahi lea vivili hangē ko e “Ha tokoni!” “Ke u moʻui!” pe “Fakamolemole, tali ʻeku lotú!”

Naʻe hoko ha meʻa pehē ki he kau ākonga ʻa Sīsuú lolotonga ʻEne ngāue ʻi he māmaní. ʻI he tohi ʻa Maʻaké ʻoku tau lau ai naʻe kamata ʻa Sīsū ke “toe akonaki ʻi he matātahí: pea kuo kātoa kiate ia ʻa e fuʻu kakai.”1 Naʻe fakaʻau ʻo fuʻu tokolahi ʻa e kakaí naʻe “heka ai [ʻa Sīsū] ki he vaká”2 peá Ne folofola mei he funga vaká. ʻI he ʻahó kakato naʻá Ne akoʻi ʻa e kakaí ʻi ha ngaahi talanoa fakatātā lolotonga ʻenau tāngutu he matātahí.

“Pea kuo efiafi ʻi he ʻaho ko iá,” naʻá Ne folofola ki Heʻene kau ākongá, “Ke tau ō ki he kauvai ʻe tahá. Pea kuo nau fekau ke ʻalu ʻa e kakaí,”3 naʻa nau mavahe mei he matātahí pea ne nau folau atu ʻi he Tahi ʻo Kālelí. Naʻe maʻu ʻe Sīsū ha potu ʻi he taumuli ʻo e vaká, peá Ne tatoka hifo ʻo tōfā. Naʻe vave ha “tupu ʻa e fuʻu matangi lahi, pea feʻohofi ʻa e ngaahi peaú ki he vaká, pea [meimei] ngoto ai”4 ʻi he vaí.

Ko e tokolahi ʻo e kau ākonga ʻa Sīsuú ko e kau taukei ʻi he toutaí pea ne nau ʻiloʻi ʻa e founga ke mapuleʻi ai ha vaka ʻi ha matangi. Naʻa nau hoko ko ʻEne kau ākonga falalaʻanga—ko hono moʻoní, ko Haʻane kau ākonga ʻofeina. Ne nau liʻaki ʻenau ngaahi maʻuʻanga moʻuí, ngaahi meʻa fakataautaha ne nau manako aí, mo e fāmilí ka nau muimui ʻia Sīsū. Naʻe mahino ʻenau tui kiate Iá ʻi heʻenau ʻi he loto vaká. Pea naʻe lolotonga tofanga ʻeni honau vaká ʻi ha matangi pea naʻe tātāiku pē ke ngoto.

ʻOku ʻikai ke tau ʻilo pe ko e hā hono fuoloa ʻo ʻenau fefaʻuhi ke kei tētē pē ʻa e vaká ʻi he matangí, ka naʻá nau fafangu ʻa Sīsū ʻi ha loto-tailiili ʻo pehē:

“ʻEiki, ʻoku ʻikai te ke tokangaʻi te tau mate?”5

“ʻEiki, fakamoʻui ʻa kimautolu: kuo tau mate.”6

Naʻa nau ui Ia ko e “ʻEiki,” he ko Ia pē ia. ʻOkú Ne hoko foki ko “Sīsū Kalaisi, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua, ko e Tamai ʻo e langí mo e māmaní, ko e Tupuʻanga ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē mei he kamataʻangá.”7

ʻĪmisi
Fiemālie, peá ke [nonga]

Naʻe tuʻu hake ʻa Sīsū mei Hono tōfāʻanga ʻi he vaká, ʻo lolomi ʻa e matangí peá Ne folofola ki he tahi hoú, “Fiemālie, peá ke tokalelei. Pea naʻe malū ʻa e matangí, ʻo mātuʻaki tofukī.”8 ʻI he hoko maʻu pē ʻa Sīsū ko e Faiako Tuʻukimuʻá, naʻá Ne akoʻi leva ʻEne kau ākongá ʻo fakafou ʻi ha ongo fehuʻi faingofua mo ʻofeina ʻe ua. Naʻá Ne fehuʻi:

“Ko e hā ʻoku mou manavasiʻi pehē aí?”9

“Ko e fē hoʻomou tuí?”10

ʻOku ʻi ai ha fakahehema fakakakano, ko ha ʻahiʻahi, ʻi he taimi ʻoku tau tofanga ai ʻi he ngaahi ʻahiʻahí, faingataʻá, pe mamahí ke tau kaila, “ʻEiki, ʻoku ʻikai te ke tokangaʻi te u mate? Fakahaofi au.” Naʻa mo Siosefa Sāmita naʻá ne tautapa mei ha pilīsone fakalilifu, “ʻE ʻOtua, ʻokú ke ʻi fē?” Pea ʻoku ʻi fē ʻa e fale ʻoku ʻufiʻufi ʻa ho fufūʻangá?”11

ʻIo, ʻoku mahino ki he Fakamoʻui ʻo e māmaní ʻa hotau ngaahi ngataʻangá, he ʻokú Ne akoʻi kiate kitautolu ʻa e founga ke tau ongoʻi ai ʻa e melinó mo e nongá neongo e feangiaki ʻa e ngaahi matangí mo e fakamanamana ʻa e ngaahi aake ʻa e peaú ke fakangaloki ʻetau ngaahi ʻamanaki leleí.

Kiate kinautolu kuo fakamoʻoniʻi ʻenau tuí, tuʻi hangē ha kiʻi tamasiʻi siʻí, pe kiʻi konga siʻi ʻo e tuí,12 ʻoku fakaafe ʻa Sīsū ʻo pehē: “Haʻu kiate au.”13 “Tui ki hoku hingoá.”14 “Ako ʻiate au, pea fanongo ki heʻeku ngaahi leá.”15 ʻOkú Ne fekau mai ʻi he loto-ʻofa ʻo pehē, “Fakatomala [pea] papitaiso ʻi hoku hingoá,”16 “Feʻofaʻaki kiate kimoutolu; pea hangē ko ʻeku ʻofa kiate kimoutolú,”17 pea “Manatu maʻu ai pē kiate au.”18 ʻOku fakapapauʻi mai ʻe Sīsū: “Kuó u tala ʻa e ngaahi meʻá ni kiate kimoutolu, koeʻuhí ke mou maʻu ʻa e fiemālié ʻiate au. Te mou maʻu ʻa e mamahí ʻi māmani: ka mou loto toʻa; kuó u ikuʻi ʻa māmani.”19

ʻOku ou lava ʻo fakakaukau atu ki he kau ākonga ʻa Sīsuú ʻi he loto vaká ʻi he uhouhonga ʻo e matangí, ʻa ʻenau femoʻuekina hono siofi e fasi e peaú ʻi he funga vaká mo tou e liú. ʻOku ou lava ʻo fakakaukauloto atu ki heʻenau fusi e laá mo faifeinga ke puleʻi honau kiʻi vaká. Naʻe tukutaha ʻenau tokangá ki heʻenau hao moʻui he foʻi mōmeniti ko iá, pea naʻe fakamātoato moʻoni ʻenau tautapa ki ha tokoní.

ʻOku tatau pē ʻeni mo ha niʻihi tokolahi ʻo kitautolu ʻi he kuongá ni. Kuo hoko ha ngaahi meʻa ʻi he funga ʻo e māmaní pea ʻi hotau fonuá, tukui koló mo e ngaahi fāmilí ke lomekina ai kitautolu ʻaki ha ngaahi ʻahiʻahi taʻeʻamanekina. ʻI he ngaahi taimi ʻo e veiveiuá ʻe lava ke tau ongoʻi ʻoku ʻahiʻahiʻi ʻetau tuí ki he ngaahi ngataʻanga ʻo e meʻa te tau lava ʻo makātakiʻí mo mafakakaukauá. ʻE lava ke takihalaʻi kitautolu ʻe he ngaahi peau ʻo e loto-tailiilí, ʻo fakatupunga ai ha ngalo ʻiate kitautolu ʻa e lelei ʻa e ʻOtuá, pea iku ai ki haʻatau sio-nounou mo nenefu ʻetau fakakaukaú. Ka neongo ia, ʻoku ʻi he ngaahi taimi faingataʻa ko ʻeni ʻo ʻetau fonongá ʻa e malava ke fakatou siviʻi mo fakamālohia ʻetau tuí.

Neongo pe ko e hā hotau tūkungá, ka te tau lava ʻo fakataumuʻa ke feinga ke langaki mo fakatupulaki ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí. ʻOku fakaivia ia ʻi he taimi ʻoku tau manatuʻi ai ko e fānau kitautolu ʻa e ʻOtuá pea ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu. ʻOku tupulaki ʻetau tuí ʻi heʻetau ʻahiʻahiʻi e folofola ʻa e ʻOtuá ʻaki ʻa e ʻamanaki lelei mo e faivelenga, ʻo feinga ʻaki hotau lelei tahá ke muimui ki he ngaahi akonaki ʻa Kalaisí. ʻOku tupulaki ʻetau tuí ʻi heʻetau fili ke tui kae ʻikai tālaʻá, fakamolemoleʻi kae ʻikai fakamāú, fakatomala kae ʻikai angatuʻú. ʻOku siviʻi ʻetau tuí ʻi heʻetau fakafalala ʻi he faʻa kātaki ki he ngaahi ngāue lelei, ʻaloʻofa, mo manavaʻofa ʻa e Mīsaia Māʻoniʻoní.20

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele, “Neongo ʻoku ʻikai ko ha ʻilo haoahoa ʻa e tuí,” ka ʻokú ne ʻomi ha falala moʻoni ki he ʻOtuá, ʻa ia ʻoku haohaoa ʻa ʻEne ʻiló.”21 ʻOku aʻu pē ki he ngaahi taimi faingataʻá, ʻoku papau mo mālohi ʻa e tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. ʻOku tokoni ia ke tau fakamāvahevaheʻi ʻa e ngaahi fakahohaʻa taʻemahuʻingá. ʻOkú ne poupouʻi ke tau kei laka pē ki muʻa ʻi he hala ʻo e fuakavá. ʻOku tutui taʻeufi atu ʻa e tuí ʻi he loto-foʻí pea ʻokú ne fakangofua ke tau hanganaki atu ki he kahaʻú ʻi he loto fakapapau mo e loto-toʻa. ʻOkú ne ueʻi kitautolu ke tau kole ha fakahaofi mo e tokoni ʻi heʻetau lotu ki he Tamaí ʻi he huafa ʻo Hono ʻAló. Pea ko e taimi ʻoku hangē ʻoku ʻikai tali ai ʻa e ngaahi tautapa ʻi he lotú, ʻoku fakatupu ʻe heʻetau tui vilitaki kia Sīsū Kalaisí ʻa e faʻa kātaki, loto-fakatōkilalo, pea mo e malava ke lea ʻaki ʻi he loto-ʻapasia ʻa e ngaahi lea, “Ke [fai ho] finangaló.”22

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo pehē:

“ʻOku ʻikai fie maʻu ke hanga ʻe heʻetau ongoʻi manavasiʻí ʻo fetongi ʻetau tuí. Te tau lava ʻo fakafepakiʻi e ongoʻi manavasiʻi ko iá ʻaki hono fakamālohia ʻetau tuí.

“Kamata ʻi hoʻo fānaú. … Tuku ke nau ongoʻi hoʻomo tuí, neongo hoʻomo tofanga he ngaahi ʻahiʻahi faingataʻa tahá. Fakatefito hoʻomo tuí ʻi heʻetau Tamai Hēvani ʻofá mo Hono ʻAlo ʻOfaʻanga ko e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. … Akoʻi ki he tamasiʻi pe taʻahine pelepelengesi kotoa pē ko e fānau ia ʻa e ʻOtuá kuo fakatupu ʻi Hono tataú, pea ʻoku ʻi ai haʻane taumuʻa mo ha ivi toputapu. ʻOku fanauʻi ʻa e taha kotoa pē ke ne ikunaʻi e ngaahi faingataʻá mo fakatupulaki ʻene tuí.”23

Naʻá ku fanongo kimuí ni mai ki hano vahevahe ʻe ha ongo kiʻi tamaiki taʻu fā ʻe toko ua ʻa ʻena tui kia Sīsū Kalaisí ʻi haʻana tali ki he fehuʻi “ʻOku tokoniʻi fēfē koe ʻe Sīsū Kalaisi?” Naʻe pehē ʻe he tamasiʻi ʻuluakí, “ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku ʻofa ʻa Sīsū ʻiate au he naʻá Ne pekia maʻaku. ʻOkú Ne ʻofa foki ʻi he kakai lalahí.” Naʻe pehē ʻe he taʻahine hono uá, “ʻOkú Ne tokoniʻi au ʻi heʻeku loto-mamahí pe ʻiteʻitá. ʻOkú Ne tokoniʻi foki au ʻi heʻeku faingataʻaʻiá.”

Naʻe folofola ʻa Sīsū, “Ko ia, ko ia ia ʻe fakatomala pea haʻu kiate au ʻo hangē ko ha tamasiʻi siʻí, te u tali ia, he ʻoku ʻo e faʻahinga peheé ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá.”24

“He naʻe ʻofa pehē ʻa e ʻOtuá ki māmani, naʻá ne foaki hono ʻAlo pē taha naʻe fakatupú, koeʻuhí ko ia kotoa pē ʻe tui kiate iá ke ʻoua naʻa ʻauha, kae maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.”25

Naʻe talaʻofa mai kimuí ni ʻa Palesiteni Nalesoni ʻo pehē, “ʻe muiaki mai ha ilifia siʻi ange pea tupulaki ʻa e tuí” ʻi heʻetau “kamata foʻou moʻoni ke fanongo, tokanga, mo talangofua ki he ngaahi lea ʻa e Fakamoʻuí.”26

ʻĪmisi
Ko hono lolomi ʻe Sīsū ʻa e tahí

ʻE kāinga, ko hotau tūkunga faingataʻa ʻi he lolotonga ní ʻoku ʻikai ko hotau ikuʻanga fakaʻosi mo taʻengatá ia. ʻI heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo e Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, kuo tau toʻo ai kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he fuakava. ʻOku tau tui ki he mālohi ʻo ʻEne huhuʻí pea ʻamanaki lelei ki Heʻene ngaahi talaʻofa maʻongoʻonga mo mahuʻingá. ʻOku tau maʻu ha ʻuhinga ke nēkeneka ai, he ʻoku ʻafioʻi lelei ʻe hotau ʻEiki mo e Fakamoʻuí ʻa hotau ngaahi faingataʻá, tokangá mo e mamahí. Hangē pē ko e ʻi ai ʻa Sīsū mo ʻEne kau ākongá ʻi he kuonga muʻá, ʻoku pehē pē ʻa ʻEne ʻi hotau vaká! ʻOku ou fakamoʻoni kuó Ne foaki ʻEne moʻuí koeʻuhí ke ʻoua naʻa tau ʻauha. Fakatauange te tau falala kiate Ia, talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú, pea fanongo ʻi he tui ki Heʻene folofola, “Fiemālie, peá ke [nonga].”27 ʻI he huafa toputapu mo māʻoniʻoni ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.