2022
Kōjatdikdik im Aenōm̧m̧an ilo Kraist
Jeptōm̧ba 2022


“Kōjatdikdik im Kaenōm̧m̧an ilo Kraist,” Liaona, Jept. 2022.

Kōjatdikdik im Kaenōm̧m̧an ilo Kraist

Jen dāpij wōt kōjeraam̧m̧an eo ke Irooj ej keememej n̄an kōjolet Armej ro An Rekwojarjar im retiljek.

Pija
annan̄ in pein Kraist

Jemaron̄ emjake kōjatdikdik eo an indeeo ilo Jisōs Kraist im Pinmuur eo An.

Pijain annan̄in pein Kraist jān Scott Law

Jens im Ane Cathrine Andersen ewōr juon aer naan in kam̧ool em̧wūlaļ im pen kōn m̧ool ko an gospel me em̧ōj an jepļaaktok an Jisōs Kraist. Kōjekdo̧o̧n rinana ro im jukjukinpād im jum̧ae ko, rekar kobatok ilo Kabun̄ eo an Jisōs Kraist im Armej ro Rekwojarjar ilo Raan Ko Āliktata ilo 1861.

Ilo spring in iiō eo tok juon, raar eoron̄ kūr eo an Zaion, etal 5,000 m̧ail (8,000 km) ettoļo̧k ilo Salt Lake Valley. Aiindoon n̄an Zaion ej meļeļein joļo̧k em̧m̧an in kōjeiier ilo Denmark—ekoba ro m̧ōttaer, baam̧le ko aer, im jikin kallib em̧m̧anm̧an eo aer jān kar epepen ko m̧aantak jān jemāer n̄an m̧aanje ļaddik nejin. Ej pād ilo jikin Veddum, epaake Aalborg, ilo jikin kallib Jutlan Peninsula ilo turear in Denmark, jikin kallib eo eļap im em̧m̧an. Ekar kōjerbal elōn̄ im kar bōktok eļap jeraam̧m̧an ko n̄an baam̧le eo an Andersen.

Jeere kōjeraam̧m̧an kein n̄an ro m̧ōttaer rikāāl im rej kab oktak, Jens im Ane Cathrine rekar kōļļā wōnāān ro rej em̧akūt jān laļ ko aer me emaron̄ tarin 60 Armej ro Rekwojarjar me rekar kajjieon̄ tōpar ļo̧k Zaion. Ilo Eprōl 6, 1862, baam̧le eo an Andersen, ippānļo̧k ļaddik eo nejier 18 an iiō, Andrew, rekar kobaļo̧k ippān bar 400 Armej ro Rekwojarjar jān Denmark ilo juon wa jidikdik Albion im kar jerakļo̧k n̄an Hamburg, Germany. Ruo raan tokālik rekkar tōkeakļo̧k ilo Hamburg, raar kobaļo̧k ippān Armej ro Rekwojarjar im uwe ilo juon wa eļap im jino aer jerak ilo lomalo in atlantic.

Mōņōņō eo n̄an aiindoon n̄an Zaion, ekar tokālik oktak im kaburom̧ōjm̧ōj. Jet iaan ajri ro rekar uwe ioon Albion rekar bōk nan̄inmej in measles. Ke nan̄inmej eo eaar pād ippān aolep ro rekar em̧akūt jān laļ ko aer, 40 ajri im jet rūtto rekar mej im kar joļo̧k er lojet. Ibwiljier kar jim̧m̧aan jim̧m̧aō, Andersen eo 49 an kar iiō.

Ettōņak eo an Jens n̄an tōpar im kalōk Zaion ippān baam̧le eo an im Armej ro jet Rekwojarjar jān Denmark ekar mej 10 raan ko ālkin aer jerak jān Hamburg. Juon rijeje ekar je, “Juon rilo̧mo̧o̧ren āinwōt Moses ekar jab juur āneen kallim̧ur kar Jens Andersen jān [Veddum], Aalborg, eo ekar jipan̄ jiljinon̄oul ro m̧ōttan n̄an em̧akūt jān laļ eo aer; ekar mej ilo North Sea ilo 1862 ālkin wōt aer jerak jān [Germany].”1

Mellijon̄ an Mour in

Kar kaarmejet ko an baam̧le eo an Andersen—likūt jikin kallib eo aer em̧m̧an im an mej ļeo pālele im jemen baam̧le eo—eaorōk ke? Ijeļā laļ in emaron̄ ba jaab. Ak laļin ejjeļo̧k an tōmak, kōttōbar, ak bwe “jerbal ko indeeo”2 kar litok jān gospel eo an Jisōs Kraist.

Jerbal in ejipan̄ kōj meļeļe kōn mour wabanban in ad im kōn mālijjon̄ ko. Jej jelm̧ae mijak, liaakļo̧k, kapo, jerawiwi, jako, im ajimakeke. Nan̄inmej, m̧akūtkūt in laļ, aer in kōmālij, im mej ej kōjemļo̧k kōttōbar ko ad. Ilo tōre ko, eddodo ko ad eļapļo̧k jān ad maron̄i.

“Mekarta meļeļe ko rekar oktak, idajon̄jon̄ ko im mālijjon̄ ko jab ļōmņaki, jim̧or ilo ānbwin im jetōb, rej itok n̄an kajjojo iaad kōnke menin ej mour wabanban,” Elder Neil L. Andersen jān Doulul eo an Jon̄oulruo Rijilōk ro ekar ba. Ekar kakkobaba: “Jej kappukōt m̧ōņōņō. Jej kōņaan lo aenōm̧m̧an. Jej kōjatdikdik kōn iakwe. Bwe Irooj ej wutdikdik kōj kōn kōjeraam̧m̧an ko rellōn̄ im rekabwilōn̄lōn̄. Bōtaab ippānļo̧k lan̄lōn̄ eo im m̧ōņōņō eo, juon men em̧ool: enaaj wōr iien ko, awa ko, raan ko, jet iien iiō ko n̄e ami jetōb enaaj maron̄ en̄jake ikkinejnej.”3

Jej dipuk men ko reppen kōn kōjeram̧m̧an ko jej buki (lale Katak im Bujen Ko 29:39). Ilo naan ko an Aiseia, jej aolep erreo—im kar kāālet—“ilo upaaj in jorrāān” (Aiseia 48:10).

Kallim̧ur in Pinmuur eo

Pija
Annan̄ in Kraist

Pijain annan̄ in Kraist jān Alan Brent Harder

En̄taan ej m̧ōttan “karōk in m̧ōņōņō eo eļap” an Jemedwōj Ilan̄ (Alma 42:8; bar lale 2 Nipai 2:11). Ak unjen karōk in ej aenōm̧m̧an im kōjatdikdik eo ej itok jān “Pinmuur eo eļap im aibojooj.”4 Kōn Pinmuur eo An, Jisōs Kraist ekar itok bwe en ad rilo̧mo̧o̧r. (Lale Alma 36:3.)

Rilo̧mo̧o̧r “eaar wanlaļtak ium̧win aolep men ko otemjeļo̧k” (Katak im Bujen Ko 88:6) bwe E en maron̄ bōk ioon E make apan̄ im likjab ko ad. E ejeļā kilen jerbal in karejar n̄an kōj kōn meļeļe edipio kōn ia im etke ekōmetak.

“Kōnke Rilo̧mo̧o̧r ekar en̄taan kōn aolep men otemjeļo̧k im ko jabdewōt me jemaron̄ kar en̄jaki ak iooni, E emaron̄ jipan̄ eo em̧ōjņo̧ bwe en kajoor,” Būreejtōn James E. Faust ekar ba (1920–2007), Rikakpilōklōk eo Kein Karuo ilo Būreejtōnji eo Kein Kajuon. “E make ekar en̄jaki aolepeer. E ejeļā ad metak im naaj etetal ippād men̄e jenaaj ioon apan̄.”5

En̄in etke jemaron̄ emjake kōjatdikdik eo ad indeeo ilo Jisōs Kraist im Pinmuur eo An.

“Mwil ko ad rem̧m̧an im nana ilo laļin— juon eo, im etar jān jon̄an, ejjeļo̧k kōjatdikdik ilo Kraist ak karōk eo an Anij n̄an m̧ōņōņō eo an aolep armej,” President Russell M. Nelson ekar ba. “Etke laļin ewōr jum̧ae im ebweer? Un eo ealikkar. N̄e ejjeļo̧k kōjatdikdik ilo Kraist, armej rejjab maron̄ kile juon karōk eo ekwojarjar n̄an pinmuur eo an aolep armej. N̄e ejjeļo̧k jeļāļo̧kjeņ in, armej enej bōd aer ļōmņak bwe ad pād rainin ilo mour in ej telļo̧k n̄an jako ilju—bwe m̧ōņōņō im iiaip ko an baam̧le rej an jidik wōt iien.”6

Ij lo kōjatdikdik im kōmour ilo Jisōs Kraist n̄e ij pād ilo tampeļ im ron̄jake naan ko an rikanaan ro remour. Ij lo aenōm̧m̧an n̄e ij ekkatak jeje ko rekwojarjar me rej kam̧ool kōn E im Pinmuur eo An. N̄e mour in ej kamijak am̧ “aenōm̧m̧an n̄an jorrāān,”7 oktakļo̧k n̄an ta eo ij ba “kōjparok an jeje ko rekwojarjar.” Erkein jet iaan eoon ko rem̧m̧an ippa:

Kallim̧ur M̧okta

  • “Ear oran̄ļo̧k mej n̄an indeeo; im Irooj Anij enaaj kam̧ōrāik dānnin kōmjaaļaļ jān mejeir otemjej” (Aiseia 25:8).

  • “E m̧ool ekar ineek en̄taan ko ad, im bōkļo̧k būrom̧ōj ko ad. … “A em̧ōj wākare E kōn jero̧wiwi ko ad, imi kakinejnej E kōn bōd ko ad: kaje eo an adwōj aenōm̧m̧an ear pād ioon, im kājmour kōj kōn depetpet ko An” (Aiseia 53:3–5).

Kallim̧ur Ekāāl

  • “Kom̧win itok n̄an Ippa, kom̧ otemjej rej jerbal im ban, im Inaaj kakkijeik kom̧” (Matu 11:28).

  • “Ilo laļ kom̧ij en̄taan: a kom̧win m̧ōņōņō; N̄a Iar bōk anjo̧ ioon laļ” (Jon 16:33).

Bok in Mormon

  • ‟Im Enaaj bōk ioon mej, bwe E en maron̄ kōtļo̧k tok to rej lukwōj armej ro An; im Enaaj bōk Ioon m̧ōjņo̧ ko aer, bwe buruōn ren maron̄ obrak kōn tiriam̧o, ekkar n̄an kanniōk, bwe En maron̄ jeļā ekkar n̄an kanniōk ekōjkan jipan̄ armej ro An ekkar n̄an m̧ōjņo̧ ko aer” (Alma 7:12).

  • “Im ta eo kom̧ naaj kōjatdikdik kake? Lo ij ba n̄an kom̧ bwe kom̧ naaj kōjatdikdik kōn pinmuur eo an Kraist im kajoor in An jerkakpeje, n̄an naaj jerkak n̄an mour indeeo, im men in kōnke ami tōmak ilo E ekkar n̄an kallim̧ur eo” (Moroni 7:41).

Katak im Bujen Ko

  • “Kōn menin, kom̧in m̧ōņōņō, im jab mijak, bwe N̄a Irooj Ij pād ippemi, im naaj jutak ippemi; im kom̧ naaj jeje kam̧ool kōn Eō, em̧ool Jisōs Kraist, bwe N̄aij eo Nejin Anij emour, bwe N̄a iaar, bwe N̄aij, im bwe N̄a inaaj itok” (Katak im Bujen Ko 68:6).

  • “Kōn menin, jab mijak em̧ool n̄an mej; bwe ilo laļ in ami lan̄lōn̄ ej jab dipio, ak ilo N̄a ami lan̄lōn̄ ej dipio” (Katak im Bujen Ko 101:16, 36).

Men kein im eoon ko jet rej kam̧ool, ilo naan ko an Būreejtōn Boyd K. Packer (1924–2015), Būreejtōn eo an Doulul eo an Jon̄oulruo Rijilōk, kōn “kallim̧ur in pinmuur eo an Kraist.”8

Akweļap eo an juon Rikanaan

Pija
Būreejtōn Russell M. Nelson

N̄e jenaaj meļeļe jerbal eo eaorōk an Rilo̧mo̧o̧r kōn m̧ōņōņō eo ad kiiō im ilo laļ eo ej itok, jenaaj meļeļe etke Būreejtōn Nelson ej akweļap n̄an kōj bwe jen kōm̧m̧an bwe E en pedped in jetōb eo ilo mour ko ad:

“Ij akweļap ippemi n̄an kōm̧m̧an iien n̄an Irooj! Kōm̧m̧ane pedped eo am̧ make epen ilo jetōb im emaron̄ dim ilo iien mālijjo ilo am̧ kōm̧m̧ane men ko rej kōtļo̧k an Jetōb Kwojarjar eo en pād ippām̧ iien otemjej.” Kōm̧m̧an iien n̄an Irooj, Būreejtōņ Nelson ekar ba, ekoba kōm̧m̧an “iien n̄an Irooj ilo m̧weeo Im̧ōn ekwojarjar” ekoba jerbal ko ilo tampeļ im kabun̄jar.9

“N̄an kom̧ kajjojo ro rekar kōm̧m̧an bujen ko an tampeļ, ij akweļap ippemi n̄an kappukot—jar im jokkun wōt juon—n̄an meļeļe bujen ko an tampeļ im kain̄i ko. …

“… Jekdo̧o̧n ia, jabdewōt iien jabdewōt men rej waļo̧k ilo mour eo am̧, jikin eo ejokne tata n̄an mour ilo jetōb ej mour ilowaan bujen ko am̧ ilo tampeļ eo!

“Jouj im tōmak eō n̄e ij ba bwe n̄e pedped eo am̧ ilo jetōb ej ekkal pen ilo Jisōs Kraist, kwojjab aikuj mijak.”10

Jeje ioon Lo̧piden Pā ko Peiū

Pija
baam̧le

Andrew im ro uwaan baam̧le eo an

Ta eo ekar waļo̧k n̄an Ane Catherine im ļaddik eo nejin, Andrew? Raar ke m̧ōk im ro̧o̧l n̄an Denmark ālkin jiljino wiik in ito-itak eo ekabūrom̧ōjm̧ōj n̄an New York City? Jaab. Pedped ioon naan in kam̧ool eo aer kōn Rilo̧mo̧o̧r im karōk in lo̧mo̧o̧r eo, im lōke Anij, raar peran im etal wōt ilo tūrāin, būmbūm, im diaka. Raar tōparļo̧k Salt Lake Valley ilo Jeptōm̧ba 3, 1862, im kar kobaļo̧k n̄an kalōk Zaion.

Raar jokwe ilo Ephraim, Utah, ijo Andrew ekar m̧are im jino juon baam̧le. Tokālik, Andrew ekar kōm̧akūt baam̧le eo an, koba jinen, n̄an Liai, Utah, ijo ekar juon rikallib eo ebun̄bun̄, rilale jāān, im mayor. Eaar jerbal jilu iiō ilo mijen n̄an laļ eo an, elōn̄ļo̧k jāņ ruo alen ilo bisoprik, im elōn̄ļo̧k jen jilu alen ilo ko̧o̧njel eo eutiej ak ilo doulul eo an pris eutiej. Jilu iaan ļaddik ro nejin rekar mijen ko ilo Denmark im Norway.

Kōn mej ko mejen kanniōk, jeban lo jemļo̧kin aibojooj eo jān ijjino ekaburom̧ōjm̧ōj. Ak kōn tōmak ilo Kraist, jemaron̄ lo ilju im jekļaj kōn kōjatdikdik. Im jen dāpij wōt kōjeraam̧m̧an eo me Irooj ej keememeje n̄an kōjolet Armej ro An Rekwojarjar retiljek, ekoba Jens, Ane Catherine, im Andrew. Irooj eaar keememej er, im E ej keememej kōj. E ekar kallim̧ur:

“I jāmin meļo̧kļo̧k eok.

“Lo, Iaar jeje etam̧ ioon lo̧piden pā ko peiū” (1 Nipai 49:15–16).

Kakeememej ko

  1. William Mulder, Homeward to Zion: The Mormon Migration from Scandinavia (1957), 149–50. Kakkobaba in meļeļe ko kōn bwebwenatoon baam̧le eo an Andersen ej itok jān Andrew B. Andersen, History of Andrew Rasmus Anderson, Pioneer of 1862 and Wife Nelsina M. Pederson, Pioneer of 1868, Daughters of the Utah Pioneers Biographical Collection; Jens Christensen, Rural Denmark, 1750–1980, trans. Else Buchwald Christensen (1983); Hamilton Gardner, History of Lehi: Including a Biographical Section (1913); Fern Gray, Life Sketch of Andrew R. Anderson, Daughters of the Utah Pioneers Biographical Collection; Andrew Jenson, “Narratives of the Emigration from the Scandinavian Mission 1852–1868,” History of the Scandinavian Mission (1979).

  2. Lale Russell M. Nelson, “Anij En Anjo̧l,” Liaona, Nob. 2020, 93.

  3. Neil L. Andersen, “Ikkinejnej; Liaona,,Nob. 2018, 83–86

  4. Neal A. Maxwell, “Testifying of the Great and Glorious Atonement,” Liahona, Apr. 2002, 12.

  5. James E. Faust, “The Atonement: Our Greatest Hope,” Liahona, Jan. 2002, 22.

  6. Russell M. Nelson, “A More Excellent Hope,” Ensign, Feb. 1997, 62.

  7. Kimij Kamolol Yuk, O Anij, Kin Juōn Dri Kanan,” Al ko Al in Ajri, no. 26.

  8. Boyd K. Packer, “The Brilliant Morning of Forgiveness,” Ensign, Nov. 1995, 20.

  9. Russell M. Nelson, “Kōm̧m̧an Iien n̄an Irooj,” Kweilo̧k eo Eļap, Okt. 2021.

  10. Russell M. Nelson, “Tampel eo im Pedped in Jetōb eo Am̧,” Liahona, Nov. 2021, 96