2023
Ko e Founga ʻo e Kaunga ʻa e Tuʻunga Fakalangí ki he Kau Maí mo e Tuʻunga ʻe Aʻu Ki Aí
Māʻasi 2023


“Ko e Founga ʻo e Kaunga ʻa e Tuʻunga Fakalangí ki he Kau Maí mo e Tuʻunga ʻe Aʻu ki aí ,” Liahona, Māʻasi 2023.

Ko e Founga ʻo e Kaunga ʻa e Tuʻunga Fakalangí ki he Kau Maí mo e Tuʻunga ʻe Aʻu ki aí

ʻI heʻetau fakamuʻomuʻa hotau vā fetuʻutaki mo e ʻOtuá pea mo hotau tuʻunga fakaākongá kia Sīsū Kalaisí, te tau maʻu ai ʻa e fiefiá ʻi hotau tuʻunga fakalangí, maʻu ha ongo tuʻuloa ʻoku tau kau ki ai, pea tau aʻusia leva hotau tuʻunga fakalangí.

ʻĪmisi
kulupu ʻo e kakai kehekehe

ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Kautaha Fakaʻatamai ʻa ʻAmeliká ʻa e kau maí “ko ha ongoʻi ʻoku tali mo fakakau mai ki ha kulupu.”1

Meʻapangó, ʻoku ʻikai ke tau ongoʻi kotoa ha ongo ʻoku tau kau pea tau feinga he taimi ʻe niʻihi ke liliu e tuʻunga ʻoku tau ʻi aí kae lava ke tali kitautolu. ʻOku fakamatalaʻi ʻe Soana Kēnoni, ko ha mataotao ki he fakalelei fakaʻatamaí mei Pilitānia ʻo pehē, “ʻoku tau loto ke tali lelei kotoa kitautolu. Ke lavaʻi iá, ʻoku tau faʻa fakafōtunga atu ai ʻi ha tuʻunga kehekehe, ʻo fakatatau ki he ʻātakaí mo kinautolu ʻoku tau feohí. Mahalo te tau fai ha ʻngaahi liliu’ lahi kiate kitautolu—ʻi he ngāué, ʻi ʻapi, pe ʻi he ʻinitanetí.2

ʻOku mahuʻinga ke ʻiloʻi ʻoku kehekehe ʻa e feinga ke tali leleí mo e ongoʻi ʻokú te kaú . Naʻe pehē ʻe Pulini Palauni, ko ha tokotaha fakatotolo mo faʻu tohi ʻAmelika: “Ko e ongo meʻa kehekehe ʻa e tali leleí mo e ongoʻi ʻoku kaú. Ko hono moʻoní, ko e taha ʻo e ngaahi tūkiaʻanga lahi taha ki he ongoʻi ʻo e kaú ʻa hono tali leleí. ʻOku fekauʻaki ʻa e tali leleí mo hono siofi ʻo ha tūkunga pea hoko ki he tuʻunga ʻe fie maʻu ke aʻu ki aí kae toki lava ke tali lelei . Ka ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke tau liliu hotau tuʻungá; ka ʻoku fiemaʻu ke tau ʻi he tuʻunga totonu pē ʻoku tau ʻi aí.”3

ʻOku mahuʻinga hono ʻiloʻi hotau tuʻunga fakalangí ki he kau ki he meʻa ʻoku mahuʻingamālié; ka ʻikai, ʻe fakaʻaongaʻi hotau taimí mo e ngāué ʻi hono liliu kitautolu ke tau ʻilo ʻoku tali kitautolu ʻi ha ngaahi feituʻu ʻoku ʻikai fakaʻapaʻapaʻi pe fenāpasi mo hotau natula taʻengatá. ʻIkai ngata aí, ka ʻe lava ke iku ʻa e feituʻu ʻoku tau fili ke kau ki aí ki ha ngaahi liliu ki he meʻa ʻoku tau mahuʻingaʻia aí mo hotau ʻulungāngá ʻi heʻetau muimui ki he angamaheni mo e ngaahi tuʻunga moʻui ʻa ha kulupu. ʻE ʻalu pē taimí, e uesia ʻe he tafaʻaki ʻoku tau fili ke kau ki aí ʻa e tuʻunga te tau aʻusiá.

Ko hono fakanounoú, ʻoku tau tali hotau tuʻunga fakalangí ʻi he feituʻu ʻoku tau loto ke kau ki aí, pea ʻoku iku ʻetau fili e feituʻu ke tau kau ki aí ki he tuʻunga te tau aʻusia moʻoní.

Tuʻunga Fakalangí

Naʻa tau nofo kotoa mo e ʻOtuá ʻi he maama fakalaumālié (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 93:29; 138:55–56). Naʻe ngaohi kitautolu ʻi Hono tataú—ʻa e tangata mo e fefine (vakai, Sēnesi 1:27). Naʻá Ne teuteuʻi ha palani ke tau hoko ai ʻo hangē ko Iá (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 132:19–20, 23–24). Naʻe kau ʻi Heʻene palani ʻo e fiefiá ʻa ʻetau haʻu ki he māmaní ke maʻu ha sino fakamatelie, maʻu ʻa e ʻiló, pea fakaiku ki he foki ki hotau ʻapi fakalangí ke nofo mo Ia ʻi he fiefia taʻengatá (vakai, 2 Nīfai 2; 9; ʻĒpalahame 3:26). Naʻe fakahā ʻe he ʻOtuá, “Ko ʻeku ngāué ʻeni mo hoku nāunaú—ke fakahoko ʻa e moʻui taʻe-faʻa-mate mo e moʻui taʻengata ʻa e tangatá” (Mōsese 1:39). Ko hono moʻoní, ko kitautolu ʻa ʻEne ngāué mo Hono nāunaú! ʻOku hā heni ha meʻa fekauʻaki mo e lahi hotau mahuʻingá pea mo taau kiate Iá.

Koeʻuhí ko e laui piliona e kakai ʻi he māmaní, mahalo ʻe ngali faingataʻa ki ha niʻihi ke nau tali ʻoku ʻafioʻi fakafoʻituitui kitautolu ʻe he ʻOtuá. ʻOku ou fakamoʻoni ʻokú Ne ʻafioʻi kitautolu takitaha pea ʻokú Ne ʻafioʻi foki ʻa e meʻa ʻoku tau faí, feituʻu ʻoku tau ʻi aí, pea naʻa mo e “ngaahi fakakaukau mo e ngaahi holi kotoa pē ʻo [hotau] lotó” (ʻAlamā 18:32). ʻOku ʻikai ngata pē ʻetau “malaua” ki he ʻOtuá (Mōsese 1:35) ka ʻoku toe ʻofaʻi haohaoa foki ʻe Ia (vakai, 1 Nīfai 11:17).

Koeʻuhí ko e ʻofa haohaoa ʻa e Tamai Hēvaní ʻiate kitautolú, ʻokú Ne finangalo ke vahevahe ʻa e meʻa kotoa ʻokú Ne maʻú mo kitautolu (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:38). Ko hono moʻoní, ko Hono ngaahi ʻofefine mo e ngaahi foha kitautolu. ʻOkú Ne finangalo ke tau hoko ʻo hangē ko Iá, ke fai ʻa e ngaahi meʻa ʻokú Ne faí, pea ke tau aʻusia ʻa e fiefia ʻokú Ne maʻú. ʻI heʻetau fakaava hotau lotó mo e ʻatamaí ki he moʻoni ko ʻení, “ʻoku fakamoʻoni ʻe he Laumālie pē ko iá mo hotau laumālié, ko e fānau ʻa e ʻOtuá ʻa kitautolu: pea kapau ko e fānau, pea tā ko e kau hoko; ko e kau hoko ki he ʻOtuá” (Loma 8:16–17).

Ngaahi Faikehekehe Fakamatelié

Naʻa tau ʻaʻeva mo e ʻOtuá ʻi he maama fakalaumālié, fanongo ki Hono leʻó, mo ongoʻi ʻEne ʻofá. Kuo tau ʻosi hū fakalaka ʻi ha veili ʻo e fakangaloʻí ki he moʻui fakamatelié. ʻOku ʻikai ke tau toe manatuʻi lelei ai ʻetau moʻui kimuʻá. ʻOku ʻai ʻe he ngaahi tūkunga ʻo e ʻātakai fakamatelie ko ʻení ke faingataʻa ange hono ongoʻi hotau natula faka-ʻOtuá pea mo e ongoʻi fiefia ko ia ʻoku tau maʻu ʻi hotau ʻapi fakalangí.

Hangē ko ʻení, ʻe lava ke hoko ʻa e fuʻu tokanga lahi ki hotau ngaahi faikehekehe ʻi hotau tupuʻangá mo e ʻātakaí ko ha fakafeʻātungia ki heʻetau fetuʻutaki mo e ʻOtuá. ʻOku feinga ʻa e filí ke ngāue ʻaki e ngaahi faikehekehe ko ʻení ke afeʻi kitautolu mei heʻetau mātuʻa fakalangí. ʻOku fakaʻilongaʻi kitautolu ʻe ha niʻihi kehe ʻaki ha ngaahi hingoa pea tau fakakaukau he taimi ʻe niʻihi ko hotau tuʻunga totonú pē ia. ʻOku ʻikai ha fehalaaki ʻi he feohi mo e niʻihi kehé ʻo makatuʻunga ʻi he ngaahi ʻulungaanga fakaemāmaní; ko hono moʻoní, ʻoku maʻu ʻe ha tokolahi ʻo kitautolu ha fiefia mo ha poupou meiate kinautolu ʻoku ʻi ai honau ngaahi ʻulungaanga mo e aʻusia tataú. Neongo ia, ka ʻi he taimi ʻe ngalo ai ʻiate kitautolu hotau tefitoʻi tuʻunga ko e fānau ʻa e ʻOtuá, ʻe lava ke kamata ke tau manavahē, taʻe-falala, pe ongoʻi ʻoku tau māʻolunga ange ʻi he niʻihi ʻoku ʻikai ke tau faitataú. ʻOku faʻa iku e ngaahi tōʻonga fakakaukau ko ʻení ki he māvahevahe, fakafaikehekeheʻi, ʻo aʻu ki he fakaʻauha (vakai, Mōsese 7:32–33, 36).

ʻI he taimi ʻoku tau manatuʻi ai hotau tukufakaholo fakalangí, ʻoku ʻomi ʻe hotau faikehekehé ʻa e fakaʻofoʻofa mo e koloaʻia ʻo e moʻuí. ʻOku tau lau kitautolu ko e ngaahi tokoua mo e tuofāfine, neongo hotau ngaahi faikehekehé. ʻOku tau fefakaʻapaʻapaʻaki mo feakoʻaki. ʻOku tau feinga ke poupouʻi e niʻihi kehé ke nau ongoʻi ʻoku nau kau mai, tautautefito ki he taimi ʻoku kehe ai honau ʻulungāngá mo e ngaahi aʻusiá meiate kitautolú. ʻOku tau ongoʻi houngaʻia ki he ʻOtuá ʻi he kehekehe ʻo ʻEne ngaahi fakatupú.4

Neongo ʻoku tākiekina ʻe hotau tupuʻangá mo e ʻātakaí ʻetau aʻusia ʻi he moʻui fakamatelié, ka ʻoku ʻikai ke nau tala hotau tūkunga totonú. Ko e fānau kitautolu ʻa e ʻOtuá pea te tau malava ke hoko ʻo hangē ko Iá.

Kau Mai ʻo fakafou ʻia Sīsū Kalaisi

ʻI hono ʻiloʻi ko ia te tau fehangahangai mo ha ngaahi faingataʻa lahi ʻi he moʻui fakamatelié, naʻe teuteuʻi mo fekauʻi mai ʻe he ʻOtuá Hono ʻAlo, ko Sīsū Kalaisí, ke tokoniʻi kitautolu ke tau ikunaʻi ʻa e ngaahi faingataʻa ko ʻení. ʻOku finangalo ʻa Kalaisi ke tokoniʻi kitautolu ke toe fokotuʻu ʻa e vā fetuʻutaki vāofi naʻa tau fakahoko mo e ʻOtuá ʻi he maama fakalaumālié. ʻI he fakamatala ʻa Kalaisí, “Ko au ko e hala mo e moʻoni, pea mo e moʻui: ʻoku ʻikai haʻu ha tangata ʻe taha ki he Tamaí, kae ʻiate au” (Sione 14:6; vakai foki, Sione 3:16-17).

ʻOku finangalo maʻu pē ʻa Kalaisi ke tokoniʻi kitautolu. Ko ʻEne kakai kitautolu (vakai, 1 Kolinitō 6:20), pea ʻokú Ne fakaʻānaua ke tau haʻu kiate Ia. Naʻe talaʻofa e Fakamoʻuí ʻi Heʻene folofola tonu pē ʻAʻaná, “Haʻu kiate au ʻi he loto-fakamātoato moʻoni, pea te u tali koe” (3 Nīfai 12:24).

Ko ia, te tau haʻu fēfē nai kia Kalaisi ʻi he loto fakamātoato moʻoni?

ʻUluakí, ʻoku tau tali Ia ko hotau Fakamoʻui mo e Huhuʻi. ʻOku tau ʻiloʻi ʻa e maʻongoʻonga ʻo e ʻOtuá, hotau tuʻunga hē mo hingá, mo ʻetau fakafalala kakato ke fakamoʻui kitautolu ʻe Sīsū Kalaisí. ʻOku tau fakaʻamu ke ui kitautolu ʻaki Hono huafá (vakai, Mōsaia 5:7–8) pea fiemaʻu ke tau hoko ko ʻEne kau ākonga “ʻi he toenga kotoa ʻo [hotau] ngaahi ʻahó” (Mōsaia5:5).

Uá, ʻoku tau haʻu kia Kalaisi ʻi he loto fakamātoato moʻoni ʻaki hono fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakava toputapu mo e ʻOtuá (vakai, ʻĪsaia 55:3). ʻOku fakahoko ʻa e ngaahi fuakavá ʻo fakafou ʻi he ngaahi ouau fakamoʻui mo hākeakiʻi ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

ʻĪmisi
ko ha talavou ʻokú ne tufa ʻa e sākalamēnití ki he kāingalotú

ʻOku ʻikai ke ngata pē ʻi hono hanga ʻe hono fakahoko mo tauhi ʻo e ngaahi fuakavá ʻo haʻi kitautolu ki he ʻOtuá mo Hono ʻAló ka ʻokú Ne fefakafehokotakiʻaki foki kitautolu. ʻI he ngaahi taʻu kuo hilí, ne u ʻaʻahi ai mo ha fāmili ki Kositā Lika peá u ʻalu ki ha houalotu sākalamēniti ʻi ha ʻiuniti fakalotofonua ʻo e Siasí. ʻI heʻemau hū atú, naʻe talitali fiefia kimautolu ʻe ha niʻihi ʻo e kāingalotú. Lolotonga e houalotú, ne mau hivaʻi e himi sākalamēnití fakataha mo e kiʻi haʻofanga tokosiʻí. Naʻa mau mamata ki hono teuteuʻi ʻe he kau taulaʻeikí ʻa e sākalamēnití pea mau fanongo ki heʻenau lau maʻuloto ʻa e ongo lotu tāpuaki ʻo e sākalamēnití. ʻI hono tufa mai a e maá mo e vaí kiate kimautolú, ne u ongoʻi mālohi ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá ki he taha kotoa ʻo e kau kaungā-tauhi fuakava ko ʻení. Naʻe teʻeki ai ke u fetaulaki mo ha taha ʻo kinautolu kimuʻa ʻi he houalotu ko iá ka naʻá ku ongoʻi ʻa e uouangataha mo e feongoongoi mo kinautolu koeʻuhí naʻa mau fakahoko kotoa ia pea naʻa mau feinga ke tauhi ʻa e ngaahi palōmesi tatau ki he ʻOtuá.

ʻI he taimi ʻoku tau fakahoko mo feinga ai ke tauhi e ngaahi fuakava toputapu mo e ʻOtuá, ʻoku kamata ke tau aʻusia ha ongoʻi lahi ange ʻoku tau kau atu ʻi ha meʻa ʻe lava ke aʻusia ʻi ha faʻahinga kulupu fakaemāmani pe fakatuʻasino pē.5 “Pea ko ʻeni ʻoku ʻikai ai ko e kau muli mo e kau ʻāunofo ʻa kimoutolu, ka ko e kaungā kolo mo e kāinga māʻoniʻoni pea mo e fale ʻo e ʻOtuá” (ʻEfesō 2:19).

ʻOku ou ʻiloʻi he ʻikai maʻu ʻe ha niʻihi ʻo kitautolu, tuʻunga ʻi he ngaahi tūkunga fakamatelié, ʻa e faingamālie ke maʻu e ouau kotoa pē mo fakahoko e fuakava kotoa pē ʻi he moʻui fakamatelié ni.6 ʻI he ngaahi meʻa peheé, ʻoku kole mai e ʻOtuá ke tau fai e “meʻa kotoa pē te tau lavá” (2 Nīfai 25:23) ke fakahoko mo tauhi ʻetau ngaahi fuakavá. ʻOkú Ne talaʻofa mai leva te Ne ʻomi kiate kitautolu ʻa e faingamālie ke maʻu ha toenga ʻo e ngaahi ouaú mo e ngaahi fuakavá ʻi he moʻui ka hokó (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 138:54, 58). Te Ne ʻai ke tau lava ʻo maʻu ʻa e tāpuaki kotoa pē ʻokú Ne maʻu maʻa ʻEne fānaú (vakai, Mōsaia 2:41).

ʻĪmisi
fakatātā ʻo Sīsū mo ha fānau ʻe niʻihi

Ko e Hoko ʻo hangē ko e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí

ʻOku fiefia ʻa e ʻOtuá ʻi he taimi ʻoku tau ongoʻi ai ʻa e ʻofá, uouangatahá, mo e mālohi ʻoku maʻu mei he ongoʻi moʻoni ʻoku tau kau mo Iá, Hono ʻAló, pea mo kinautolu ʻoku muimui kiate Kinauá. ʻOkú Ne maʻu ha ngaahi palani māʻongoʻonga ange maʻatautolu! Neongo ʻokú Ne fakaafeʻi kitautolu ke tau haʻu pē ʻi hotau tūkungá, ka ko Hono finangalo moʻoní ke tau hoko ʻo hangē ko Iá.

ʻOku ʻikai ngata pē hono tokoniʻi kitautolu ʻi hono fakahoko mo tauhi ʻo e ngaahi fuakavá ke tau kau ki he ʻOtuá mo Kalaisí ka ʻokú ne ʻai foki ke tau malava ʻo maʻu ʻa e mālohi ke hoko ʻo hangē ko Kinauá (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:19–22). ʻI heʻetau tauhi e ngaahi fuakava ʻoku fekauʻaki mo e ngaahi ouau fakamoʻui mo hākeakiʻi ʻo e ongoongoleleí, ʻe lava ke tafe mai e mālohi ʻo e ʻOtuá ki heʻetau moʻuí. Te tau lava ʻo vakai ki he hala ʻo e fuakavá ko ha polokalama ako ngāue fakalangi. ʻI heʻetau fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakava mo e ʻOtuá, ʻoku tau ako ai ke fakakaukau, ʻulungaanga lelei, mo ʻofa ʻo hangē ko Iá. ʻOku tau malava māmālie ke hoko ʻo hangē ko Iá, ʻi Heʻene tokoní mo e mālohí.

ʻOku fakaʻānaua ʻa e ʻOtuá ke tau kau fakataha mo Ia mo Hono ʻAló ʻi hono “fakahoko ʻa e moʻui taʻe-faʻa-mate mo e moʻui taʻengata ʻa e tangatá” (Mōsese1:39). Kuó Ne ʻosi foaki mai kiate kitautolu takitaha ha taimi ʻi he māmaní, ngaahi meʻafoaki fakalaumālié, pea mo e tauʻatāina ke filí ke fakaʻaongaʻi kinautolu ʻi hono tokoniʻi ʻo e niʻihi kehé. Ko Hono ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine kitautolu, pea ʻoku ʻi ai ʻEne ngāue mahuʻinga ke tau fai (vakai, Mōsese 1:4, 6).

ʻOku fiemaʻu ke tau tafoki ki tuʻa pea ako ke fakamuʻomuʻa ʻa e ʻOtuá pea faʻa fakamuʻomuʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa e niʻihi kehé ʻi haʻatautolú kae lava ke ola lelei ʻEne ngāué. ʻOku fiemaʻu ʻi he tokanga taha ki tuʻá ʻa e feilaulau fakatāutahá (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 138:12–13) ka ʻokú ne toe ʻomi ha ʻuhinga lelei ange ki heʻetau moʻuí mo ha fiefia lahi (vakai, ʻAlamā 36:24–26).

ʻI heʻetau kau atu ki he ngāue ʻa e ʻOtuá, ʻoku ʻikai ke tau kau pē ʻi heʻetau hoko ko ha kau mēmipa ʻo ha kulupu; ka, ke tau hoko ko ha kaungā-ngāue moʻoni ʻo e ʻOtuá mo Hono ʻAlo, ko Sīsū Kalaisí. ʻOku ʻikai ha ongo maʻongoʻonga ange ka ko hono ʻiloʻi ʻoku feʻunga e falala mai ʻa e ʻOtuá ke tau ngāue ʻo fakafou ʻiate kitautolu ke ʻomi e moʻui taʻengatá ki he niʻihi kehé.

ʻĪmisi
kulupu ʻo ha kakai kehekehe ʻoku nau fengāueʻaki

Fakaafe ʻe Tolu

Ko hono fakaʻosí, ʻoku ou fai atu ha fakaafe ʻe tolu ʻe lava ʻo tokoni ke tau maʻu ai ha ongo fakafiefia mo tuʻuloa ʻo e tuʻunga ʻoku tau ʻi aí mo malava ke tau aʻusia hotau tuʻunga fakalangí.

1. ʻOku ou fakaafeʻi kitautolu ke fakamuʻomuʻa hotau tuʻunga fakalangi ko e ngaahi ʻofefine mo e ngaahi foha ʻo e ʻOtuá. ʻOku ʻuhinga ʻeni ʻoku fakatefito hotau mahuʻingá ʻi hotau tuʻunga fakaemātuʻa fakalangí. ʻOku tau feinga ke fakatupulaki hotau vā fetuʻutaki mo e ʻOtuá ʻo fakafou ʻi he lotú mo e ako folofolá, tauhi ʻo e ʻaho Sāpaté mo e moihū ʻi he temipalé, pea mo ha toe ʻekitivitī pē ʻokú ne ʻomi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki heʻetau moʻuí mo fakamālohia ʻetau fehokotaki mo Iá. ʻOku tau tuku ke pule ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí.7

2. ʻOku ou fakaafeʻi kitautolu ke tau tali ʻa Sīsū Kalaisi ko hotau Fakamoʻui pea mo fakamuʻomuʻa hotau tuʻunga fakaākonga kiate Iá ʻi ha toe ngaahi fakakaukau kehe. ʻOku ʻuhinga ʻeni ʻoku tau toʻo kiate kitautolu Hono huafá pea ʻoku tau fakaʻamu ke ʻiloa kitautolu ko Hono kau muimui. ʻOku tau feinga ke maʻu fakaʻaho ʻEne fakamolemolé mo Hono mālohí. ʻOku tau fakahoko ha ngaahi fuakava pea tauhi kinautolu. ʻOku tau feinga ke hoko ʻo hangē ko Iá.

3. ʻOku ou fakaafeʻi kitautolu ke tau kau ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá ʻaki hono tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau haʻu kia Kalaisi pea maʻu ʻa e moʻui taʻengatá. ʻOku ʻuhinga ʻeni ke tau tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau ʻilo honau tuʻunga fakalangí mo ongoʻi ʻoku nau kau mai. ʻOku tau vahevahe tauʻatāina ʻa e fiefia ʻoku tau maʻu ʻia Sīsū Kalaisí mo ʻEne ongoongoleleí (vakai, ʻAlamā 36:23–25). ʻOku tau feinga ke tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakava toputapu mo e ʻOtuá. ʻOku tau fekumi ki he fakahinohino ʻa e ʻOtuá ke ʻiloʻi pe ko hai te tau lava ʻo tāpuakiʻí mo e founga ke fakahoko ʻaki iá.

ʻOku ou palōmesi atu ko e taimi ʻoku tau fakamuʻomuʻa ai hotau vā fetuʻutaki mo e ʻOtuá pea mo hotau tuʻunga fakaākonga kia Sīsū Kalaisí, te tau maʻu ʻa e fiefiá ʻi hotau tuʻunga fakalangí, maʻu ha ongo tuʻuloa ʻo e ongoʻi ʻoku tau kau ki aí, pea aʻusia leva hotau tuʻunga malava fakalangí.

Mei ha lea ʻi ha fakatahaʻanga lotu, “Tuʻunga Fakalangí, Tuʻunga ʻE Aʻu Ki Aí, mo e Kau Maí,” naʻe fai ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi–Hauaiʻí ʻi he ʻaho 25 ʻo Mē, 2022.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. APA Dictionary of Psychology, s.v. “belonging,” dictionary.apa.org.

  2. Joanna Cannon, “We All Want to Fit In,” Psychology Today (blog), July 13, 2016, psychologytoday.com.

  3. Brené Brown, Daring Greatly: How the Courage to Be Vulnerable Transforms the Way We Live, Love, Parent, and Lead (2015), 231–32.

  4. ʻOku fakamatala ʻa e Tohi ʻa Molomoná ki ha taimi naʻe uouangataha ai ʻa e kakaí, ʻi he ʻOtuá, neongo ʻenau kehekehé (vakai, 4 Nīfai 1:15–17). Naʻe manatuʻi ʻe he falukunga kakai ko ʻení honau tukufakaholo fakalangí, ʻo nau līʻoa kiate Ia ʻo laka ange ʻi ha toe meʻa, pea nau nofo uouangataha mo ʻofa ʻi he niʻihi kehé, neongo e tuʻunga faikehekehe ʻo e tukufakaholó mo e ʻātakaí.

  5. ʻOku fokotuʻu foki ʻe he fale māʻoniʻoni ʻo e ʻEikí ha ʻātakai ʻo e tuʻunga tataú mo e kau atu ki he fuakavá. Fakakaukau ki he ngaahi meʻa ko ʻení fekauʻaki mo ʻetau aʻusia ʻi he temipalé: ʻOku fakaafeʻi ʻa e tokotaha kotoa pē ke mateuteu mo taau ke maʻu ha lekomeni temipale. ʻOku tau tui kotoa ha teunga hinehina ʻokú ne fakaʻilongaʻi ʻa e maʻa mo e tuʻunga tatau fakalūkufua ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. ʻOku tau ui e niʻihi kehé ko e tuongaʻane pe tuofefine pea ʻoku ʻikai ke tau fakaʻaongaʻi e ngaahi hingoa fakaemāmani totonú. ʻOku ʻomi ki he taha kotoa ʻa e ngaahi faingamālie ako tatau. ʻOku foaki ki he taha kotoa ʻa e ngaahi fuakava mo e ngaahi ouau tatau pea lava ke nau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki taʻengata tatau.

  6. ʻI he kakai ʻe toko 117 piliona kuo nau moʻui ʻi he māmani ko ʻení (vakai, Toshiko Kaneda and Carl Haub, “How Many People Have Lived on Earth?,” Population Reference Bureau, 18 May, 2021, prb.org/articles/how-many-people-have-ever-lived-on-earth), ko ha tokosiʻi pē kuo nau maʻu e ngaahi ouau fakahaofi mo hākeakiʻi ʻo e ongoongoleleí. Ko hono olá, ʻe fiemaʻu ke maʻu ʻe he tokolahi taha ʻo e fānau ʻa e ʻOtuá ʻa e ngaahi ouau ko ʻení ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié.

  7. Vakai, Lasolo M. Nalesoni, “Tuku Ke Lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá Liahona, Nōvema 2020, 92–95.