2023
Kuó Ke ʻIloʻi Maʻu Pē
Māʻasi 2023


“Kuó Ke ʻIloʻi Maʻu Pē,” Liahona, Fēpueli 2023.

Ngaahi ʻAta ʻo e Tuí

Kuó Ke ʻIloʻi Maʻu Pē

Kuó u ʻosi maʻu ha fakamoʻoni ki he ongoongolelei kuo fakafoki maí, ka naʻe kei toe haku māhina ʻe 10 ʻi heʻeku aleapau ko e faifekau ʻi ha siasi ʻe taha.

ʻĪmisi
faiako mo e kau ako seminelí

Faitaaʻi ʻe Leslie Nilsson

ʻI he taimi naʻá ku taʻu hivá nai aí, naʻe langa lahi hoku nifó. Naʻe fakaʻau ʻo ʻikai toe makātakiʻi ʻa e langá, ka naʻe ʻikai siʻamau paʻanga ke mau ō ki he toketā nifó. ʻI he taimi ko ʻení, naʻá ku nofo mo ʻeku kui fefine ʻofá ʻi Mekisikou.

Naʻá ne fehuʻi mai kiate au ʻi he fofonga loʻimataʻia, “ʻOkú ke tui nai kia Sīsū te Ne lava nai ʻo tokoniʻi koe?”

Naʻá ku talaange ʻoku ou tui. Naʻá ne kole mai leva ke u ʻalu ki he loki hono hokó, tūʻulutui, ʻo lotua ha mana. Naʻá ku lilingi hoku lotó ʻi he lotú, ka naʻe ʻikai hoko ha meʻa ia. ʻI heʻeku taʻe-fiemālié, naʻá ku ʻūʻūnifo lahi ʻaupito ʻo fai ha lotu hono ua. Naʻe ʻikai fuoloa kuo mole ʻa e mamahí! ʻI he taimi naʻá ku lele ai ke tala ki heʻeku kui fefiné, naʻá ku ʻilo ia ʻoku siʻi tūʻulutui, ʻo tautapa ki he ʻOtuá ke tokoniʻi siʻono kiʻi mokopuna tangatá. Kuo ʻikai toe ngalo ʻiate au e ʻata ko iá, pea ʻoku ou houngaʻia lahi ʻi heʻeku kui fefiné.

Naʻe hoko mai ai mo ha ngaahi aʻusia fakalaumālie kehe.

ʻI he taimi naʻá ku taʻu 14 aí, naʻá ku hiki ki Tekisisi, USA, ke mau fakataha mo ʻeku ongomātuʻá mo hoku ngaahi tokouá. Naʻá ku maʻu ha siasi ʻi he [feituʻú] peá u kamata ke maʻulotu maʻu pē ai. Koeʻuhí ko ʻeku ngaahi aʻusia mo e ʻOtuá, ne u fie vahevahe Hono huafá mo e ongoongoleleí mo e tokotaha kotoa ʻe fanongo mai kiate aú. ʻI hoku taʻu 15, naʻá ku hū leva ki he ʻapiako fakafaifekaú ke u hoko ko ha faifekau. Naʻá ku ʻalu ki he ngaahi kalasi Tohi Tapú ʻi he taʻu ʻe ua, kimuʻa ʻi he akó, tuku ʻa e akó, mo e ngaahi fakaʻosinga ʻo e uiké.

ʻI ha pongipongi ʻe taha ʻi he ako māʻolungá, naʻá ku fanongo ki ha longoaʻa ʻi he loki fetongi ʻo e tamaiki tangatá. Naʻe kaila ha taha, “Hei Māmonga!” Naʻe teʻeki ke u fanongo au he foʻi lea ko iá kimuʻa, ka naʻe ongo hangē ha lau koví.

Naʻá ku toki ʻilo kimui ko e tokotaha naʻe fai ki ai e kailá ko hoku kaungāmeʻa lelei ko Teulekí.

Naʻá ku pehē ange, “Fakamolemole atu ʻi heʻenau ui koe ko e Māmongá.”

Naʻe malimali pē ʻa Teuleki mo ne fehuʻi mai, “ʻOku ʻikai ke ke ʻilo pe ko e hā ʻa e Māmonga, ko ia?”

Naʻá ne talamai ko ha hingoa fakatenetene ia ki he kau mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

“Ka, ko ha Kalisitiane koe?” Ko ʻeku fehuʻí ange ia.

ʻI he taimi naʻá ne pehē mai ai ʻió, naʻá ku fiefia ke ʻilo naʻá ma fakatou tui kia Sīsū Kalaisi.

“Kuó Ke Fehuʻi Nai ki he ʻOtuá?”

Naʻá ku fifili, “Ko hai e kau Māmonga ko ʻení, pea ko e hā ʻoku nau tui ki aí?”

Naʻá ku ʻalu leva ki he ʻinitanetí ke kumi. Hili ha ngaahi miniti siʻi, ne u fakakaukau ko hoku kaungāmeʻá ʻoku ʻikai ko ha Kalisitiane pea ʻe ʻalu ki heli. Ko ia, ne u kamata ngāue leva ke fakahaofi ia.

ʻI he taʻu ʻe ua hono hokó, naʻá ku lau ai ʻa e tohi kotoa pē naʻe lava ke u maʻu fekauʻaki mo e Siasí, kau ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná—tuʻo ua. Naʻá ku toe talanoa foki mo Teuleki mo e kau faifekau taimi kakató ko e feinga ke tokoniʻi kinautolu.

ʻI he hoko hoku taʻu 17, ne u ʻosi mei he akoʻanga fakafaifekaú, fakanofo ko ha faifekau, pea hoko ko e faifekau ʻo ha kiʻi haʻofanga lotu ʻi Tekisisi. Hili ha māhina ʻe ua mei hoku fakanofó, kuó u toe talanoa mo e ongo faifekaú.

Naʻe fehuʻi mai ʻe ha taha ʻo kinaua, “Kuó ke lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná, pea mo e lēsoni kotoa pē ʻokú ma lava ke ʻoatú, ka kuó ke fehuʻi nai ki he ʻOtuá pe ʻoku moʻoni ʻema pōpoakí? Te ke ala ʻiloʻi ha tali meiate Ia, ko ia?”

Naʻá ku tali mahino ange, “ʻIo.”

Pehē mai ʻe he faifekaú, “Ko ʻeku vakaí, ʻe fakatou ʻaonga pē kiate koe.” “Kapau te ke fehuʻi ki he ʻOtuá pe ʻoku moʻoni e meʻa ʻoku tui ki ai ho kaungāmeʻá, pea fakahā atu ʻe he ʻOtuá, ʻikai, kuó ke lavaʻi leva e misiona naʻá ke kamata ai e ngāue ko ʻení. Ka, kapau te Ne pehē ʻoku moʻoni ʻema pōpoakí, peá ke fakakaukau leva ki he lahi e meʻa te ke maʻú.”

Naʻe teʻeki ke u fakakaukau pehē ki ai. Naʻá ku tūʻulutui ʻi he pō ko iá ʻi hoku lokí, hili ʻeku lau ʻa e Molonai 10:3–5. Ko ʻeku tali mei he ʻOtuá naʻe nounou ka naʻe mālohi. Naʻá Ne tali mai ʻi ha kihiʻi leʻo siʻi: “Kuó ke ʻosi ʻiloʻi maʻu pē.”

Ko ha Konga Foʻou ʻi Hoku Tuʻunga Fakaākongá

Kuó u maʻu ʻeni ha fakamoʻoni ki he ongoongolelei kuo fakafoki maí, kae fēfē nai hoku fatongia fakafaifekaú? Naʻe kei toe ha māhina ʻe 10 ʻi heʻeku aleapau ko e faifekaú. Hili haʻaku lotu mo fealeaʻaki lahi mo e ʻOtuá, naʻá ku pehē ke u fakakakato ʻeku ngāué. ʻI he māhina ʻe 10 hono hokó, naʻá ku hoko atu ke vahevahe ʻa e ngaahi moʻoni tukufakaholo ʻo e Tohi Tapú, ka ʻi he taimi naʻe lava aí, naʻá ku tānaki atu ʻa e fakakaukau ʻo e ongoongolelei kuo fakafoki maí. Naʻe felāuaki e kakaí ʻi he ngaahi moʻoni ko ʻení, pea tupulaki ʻeku kiʻi tākanga mei he toko 20 ʻo meimei toko 150.

Hili ʻeku fakakakato ʻeku aleapaú, naʻe fokotuʻu mai kiate au ha ngāue tuʻumaʻu, ka naʻá ku ʻilo kuo taimi ke u papi ki he Siasí. Kuo taimi ke u kamata ha konga foʻou ʻo hoku hala fononga ʻo e tuʻunga fakaākongá.

ʻI he taimi naʻá ku fakahā ange ai ki he kau mēmipa hoku fāmilí, naʻe ʻikai ke nau fiefia—ʻi he kamataʻangá. Ka ʻi he hili ha māhina ʻe tolu ʻo ʻeku kau ki he Siasí, naʻá ku papitiaso ʻeku fineʻeikí mo e toko ua ʻo e fānau naʻá ku ʻi aí. Hili ʻeku ngāue fakafaifekau taimi kakato ʻi he Misiona ʻOklahoma City, naʻá ku papitaiso hoku tuofefine siʻisiʻí.

Ka fehuʻi ʻe ha taha pe ko e hā ne liliu ai ʻeku tui fakalotú, ʻoku ou tali ange maʻu pē, “Naʻe ʻikai liliu ʻeku tui fakalotú—ʻoku ou kei hoko pē ko ha Kalisitiane māteaki. Ka, naʻá ku fakamālohia pē hoku vā fetuʻutaki mo e Fakamoʻuí ʻaki ʻeku hoko ko ha mēmipa kuo papitaiso ʻo Hono Siasí—Ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻOku ou ʻiloʻi fakatāutaha mo vāofi ange mo Ia he taimí ni, ʻi ha toe taimi kimuʻa koeʻuhí ko hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí, Tohi ʻa Molomoná, kau palōfita ʻo onopōní, pea mo e ngaahi ouau toputapu ʻo e fakamoʻui mo e hākeakiʻí ʻoku lava ke maʻu ʻi he temipalé.”

Ko e ʻaho ní ʻoku ou maʻu e faingamālie ke hoko ko ha faiako semineli taimi kakato. ʻOku ou kei līʻoa pē ʻeku moʻuí kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí. Pea ʻoku ou kei fakamatala ia ki ha taha pē ʻe fanongo ki he “ongoongo lelei ʻo e fiefia lahí” (Luke 2:10).