2023
O Iesu Keriso O Lo Tatou Faaola
Aperila 2023


“O Iesu Keriso O Lo Tatou Faaola,” Liahona, Ape. 2023.

O Vavega a Iesu

O Iesu Keriso O Lo Tatou Faaola

Ou te molimau atu e ala i Lona Toetu ma le Toefuataiga o Lana talalelei, na tatalaina ai e Iesu Keriso avanoa uma e ui atu ai i le veli i le afioaga o Lona Tama.

Ata
o le Keriso toetu ma Maria

Ua Toetu o Ia, saunia e Greg K. Olsen, e lē mafai ona kopiina

“Se a le mea e te tagi ai?” na fesili atu ai le Faaola toetu ia Maria le Makatala a o tu o ia i fafo o le tuugamau avanoa.

“Le Alii e,” na ia tali atu ai, “afai ua e ave ese ia te ia, ta’u mai ia ia te au po o fea le mea ua e tuuina ai o ia; ona ou aveeseina lea o ia.”

“Maria e,” na fetalai atu ai Iesu.

“Raponi e,” sa ia tali atu ai ina ua ia iloaina le Matai. (Tagai Ioane 20:15–16.)

Mai le faaali atu o le Faaola ia Maria i Lona faaali atu i Ana Aposetolo i le apitaga aupito i luga (tagai Luka 24:36–43), le au uso e 500 i le taimi e tasi (tagai 1 Korinito 15:6), o le motu o tagata e 2,500 i le laueleele o Nuumau (tagai i le 3 Nifae 11:7–17), ma Iosefa Samita i o tatou aso,1 o Lona Toetu o se tasi lea o mea na tutupu na sili ona faamaumauina ma le faaeteete i le talafaasolopito o le tagata.

O le mea foi lea e sili ona tāua na tupu i le talafaasolopito atoa.

I le taimi o Lana galuega i le lalolagi, sa faatuina mai ai e Iesu Keriso mai le oti se atalii o se fafine ua oti lana tane (tagai Luka 7:11–15), o le afafine o Iairo (tagai Mareko 5:38–42), ma Lana uo o Lasalo (tagai Ioane 11:39–44). Ma, a o faamutaina Lana galuega i le olaga nei, ma e ala i le mana na tuuina atu ia te Ia e le Atua le Tama, na faatuina ai e Iesu o Ia lava.

“Ina lepeti ia o lenei malumalu”, na ia fetalai ai e uiga i Lona tino, “ ona ou toe faia leai aso e tolu” (Ioane 2:19; ua faaopoopo le faamamafa).

“O le mea lea e alofa mai ai le Tama ia te au, auā ou te tuuina atu lo’u ola, ina ia ou toe au mai ai.

“E leai se tasi na te aveeseina ia te au, a e peitai a’u, ou te tuuina atu e a’u lava. O ia te au le pule e tuuina atu, o ia te au foi le pule e toe au mai ai. Ua ou maua lena poloaiga mai lo’u Tamā “(Ioane 10:17–18; ua faaopoopo le faamamafa).

O le Toetu o le Faaola o le manumalo silisili, o le vavega silisili lea,2 na faia i le muai faauuina, tigā e lē mafaamatalaina, ma le mana paia mai luga. E ala i lena mana e lē mafaamatalaina—na faagaoioia e ala i le alofa, malamalama atoatoa, ma le mamana aoao o Lona Tama—na avea ai Iesu Keriso ma “faapolopolo” (1 Korinito 15:23) o le Toetu.

O le Uiga o le Toetu mo i Tatou

Ou te faafetai sa ou i ai i le fale i lena Aso Toonai i le 2005. Sa ma faamaeaina ma lo’u toalua muamua, o Dantzel, a ma feau i le fale ma filifili ai e malolo mo ni nai minute. Sa ma saofafai i luga o le nofoa, uu lima, ma amata ona matamata i se polokalama i le televise.

I totonu o ni nai minute, sa faafuasei ma e le’i mafaufauina ona mou filemu atu Dantzel i le faavavau. O a’u taumafaiga e toe faaola o ia na faamaonia le lē faamanuiaina. O le faate’ia ma le faanoanoa na lofituina ai a’u. O la’u uo mamae i le toeitiiti atoa le 60 tausaga ua leai.

I le sefulu tausaga na muamua atu, na maliu ai lo’u afafine i le kanesa. Sa na o le 37 tausaga o Emily. I le 2019, sa maliu ai lo’u afafine faapelepele lona lua i lena faama’i matautia. Sa na o le 67 tausaga o Wendy.

I na taimi o le faanoanoa, ma’eu lo’u lotofaafetai tele mo la’u molimau i le Alii o Iesu Keriso. I Lona manumalo i le tuugamau, ua tatou vaaia ai le folafolaga o lo tatou lava toetutu.

Ata
o aao o le Faaola

O Mai ia te A’u, saunia e Eva Timothy

“Ua tuuina mai ia te au le pule uma lava i le lagi ma le lalolagi” (Mataio 28:18), na tautino mai e le Faaola ina ua mavae Lona Toetu. O lena mana e aofia ai ki o le Toetu. Ou te iloa o le a Ia faaaogaina na ki e faatuina ai Dantzel, Emily, ma Wendy, e pei lava ona Ia faaaogaina na ki e siitia ai le vaega o totoe o le aiga o tagata.

Mo fanau a le Atua, o le toetu o lona uiga o le matua, vaivai, ma le pala o le a aveesea. “O lenei tino faaletino o le a faaofuina i le tino ola pea” (Mosaea 16:10), ma “o le a toe faatasia le agaga ma le tino i ona foliga atoatoa” (Alema 11:43).

O le toetu e mafai ai foi ona toe faatasia—le toe faatasia o aiga. Tatou te nonofo faatasi i le alofa, o lea tatou te fetagisi ai pe a maliu se tasi e pele (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:45). Ae e pei o Maria le Makatala, e mafai ona tatou liua o tatou loimata o le faanoanoa i loimata o le olioli a o tatou faatalitali atu i le lumanai mai le vaaiga o se aiga e faavavau.

E ala i le feagaiga fou ma le faavavau o le talalelei, tatou te faaipoipo ai mo le olaga nei ma le faavavau i le malumalu. A o tatou faamamaluina feagaiga tatou te osia iina ma mafaufau i folafolaga a le Alii i Lona nuu o le feagaiga, o le a aveesea lo tatou fefefe i le oti. Nai lo lena, tatou te tulimatai atu ma le fiafia i le toe foi atu i le afioaga o le Atua ma ē pele ia i tatou.

O le faaipoipoga faaselesitila o le feagaiga lea o le faaeaga. O i latou ua faaipoipoina, ua folafola mai e le Alii, “o le a oulua tutulai mai i le uluai toetutu … ma o le a mautofi i nofoalii, malo, itumalo, ma mana, ma puleaga, … i lo laua faaeaga ma mamalu i mea uma” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:19).

O faamoemoega o le Foafoaga, o le Pa’ū, ma le Togiola e tuufaatasia i totonu o malumalu. E manaomia e le lalolagi lenei malamalama faamafanafana. O le mafuaaga lena tatou te faapotopoto ai Isaraelu.

Ata
afafine a le afafine ma lona tamā matua

Saunia mo Lou Lumanai e Faavavau

O le maliliu o Dantzel ma o’u afafine ua faamanatu mai ai ia te a’u se upumoni tāua: “O le olaga lenei o le taimi lea mo tagata e saunia ai e feiloai ma le Atua; ioe, faauta o le aso o le olaga lenei o le aso lea mo tagata e fai ai a latou galuega” (Alema 34:32).

I lona olaga atoa, na saunia ai Dantzel e toe foi atu i lona aiga faalelagi. Sa ia iloa na tāua tele lona taimi i le lalolagi. Sa ola o ia i aso taitasi e pei o lona aso mulimuli.

Na fesili Iopu, “Afai e oti le tagata, e toe ola mai ea o ia?” (Iopu 14:14). Ona o le Togiola a Iesu Keriso, o le tali i le fesili a Iopu o se ioe mautinoa lava! O le a tatou toetutu. O le fesili e tatau ona taliina e i tatou taitoatasi o le: “Pe o le a ou saunia ea e nofo i le afioaga o le Atua pe a mavae lo’u toetu?”

O nisi o fanau a le Atua e ola e peiseai latou te lē o fuafua e feoti. O isi e ola e pei o le a latou le tali atu mo a latou lava amioga. O tatou faia ea ni faaiuga mo le faavavau pe mo na o le asō? E lē mafai ona tatou faatulagaina a tatou faamuamua i mea faaletino o lenei lalolagi ma ia saunia ai mea e faavavau o le lalolagi a sau.

O nisi o i tatou o le a ola i ni olaga uumi; o nisi o i tatou o le a ola i ni olaga pupuu. E uumi pe pupuu, e faitaulia o tatou aso. O le oti o se vaega tāua o lo tatou alualu i luma e faavavau ma le atoaga o le olioli o loo faatalitali mai mo le Au Paia faamaoni. A tatou malamalama i lo tatou i ai mai se vaaiga e faavavau, ua tatou malamalama o le oti o se vaega alofa mutimutivale o le fuafuaga o le faaolataga. O le faitotoa lea e toe foi atu ai i le afioaga o le Atua.

O le oti e vave oo mai pe afai tatou te lē o saunia e fetaia’i ma le Atua. O lea la, e tatau ona tatou saunia.

Tatou te saunia e ala i le tausia o la tatou taulaiga i le Faaola ma Lana talalelei.

Tatou te saunia e ala i le faatinoina o le faatuatua, faaaoga “le toto togiola o Keriso” (Mosaea 4:2) e ala i le salamo, papatisoina, ma le mauaina o le meaalofa o le Agaga Paia.

Tatou te saunia e ala i le maua o faaeega paia ma faamauina i le malumalu paia.

Tatou te saunia e ala i le filifili o mafuaaga tatau nai lo le manao, tausia o tatou tino ina ia mafai ona tatou “tuuina atu ma le mama i luma o le Atua i le malo selesitila.”3

Tatou te saunia e ala i le atiina a’e o uiga faa-Keriso ma le alofa i le Atua ma o tatou tuaoi (tagai Mataio 22:37–40).

Tatou te saunia e ala i le faamamaluina o a tatou feagaiga, le faamuamua o le Atua i o tatou olaga, faapotopotoina o Isaraelu i itu uma e lua o le veli, ma tumau e oo i le iuga o ō tatou aso.

Ata
Iesu o loo faaali atu i le to’a limaselau

Iesu o loo Faaali Atu i le To’a Limaselau, saunia e Grant Romney Clawson

O Se Molimau Faa-Aposetolo

I le maliu o le Faaola, sa lūlūina le eleele, sa saeluaina papa, ma matala ai tuugamau, ma le veli o le malumalu i Ierusalema “ua saeluaina le ie puipui o le malumalu, ua amata ifo i luga, ua oo i lalo” (Mataio 27:51; tagai foi i le Mareko 15:38; Luka 23:45).

O le veli na vavaeina ai le Paia o Paia, lea e faatusa i le afioaga o le Atua, mai le vaega o totoe o le malumalu. E na o le Aso o le Togiola e mafai ai e le faitaulaga sili pulefaamalumalu ona ui atu i le veli ma sausauina le toto o se taulaga mo agasala e togiola mo agasala a Isaraelu uma.

Ina ua faamaligiina e Iesu Keriso Lona toto, sa Ia faatinoina le “togiola lē gata” (2 Nifae 9:7) ma faataunuuina le tulafono. O le saeia o le veli o le malumalu e faatusa i le ui atu o le Faitaulaga Sili Silisili i le veli o le oti, o le a lē pine ae ulufale atu i le afioaga o Lona Tama, ma tatalaina avanoa uma o le ui atu i le veli i le afioaga e faavavau o le Atua.4

Faatasi ai ma o’u Uso i le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ou te molimau atu ai i le moni o lena folafolaga faalelagi.

Ou te molimau atu e mafai ona tatou maua le “faamoemoe, e ala i le togiola a Keriso ma le mana o lona toetu, ia faatutu mai outou i le ola faavavau, ma o le pogai ona o lo [tatou] faatuatua ia te ia e tusa ma le folafolaga” (Moronae 7:41).

Ou te molimau atu i lena mea ona o le vavega o le Toetu o le Faaola ma le Togiola, “o le a tootutuli tulivae uma lava ma o le a tautatala laulaufaiva uma e tapuai atu i Ona luma. O le a taitoatasi i tatou ma tutu ina ia faamasinoina e Ia e tusa ma a tatou galuega ma manaoga o o tatou loto.”5

Tau ina ia tatou saunia mo lena aso mamalu.