2023
Vaaiga Faa-Iutaia o le Toetu
Aperila 2023


Feagaiga Fou i le Matalalaga

Vaaiga Faa-Iutaia o le Toetu

O le aoaoga faavae o le toetu e mafai ona tatou maua ai le faamoemoe mo le lumanai faapea foi ma se uunaiga e ola amiotonu i le taimi nei.

Ata
o se tuugamau avanoa

O le toetu e faasino i le faatuina mai e le Atua o e ua oti i le ola “e avea ma tino ola pea, ma se tino o aano ma ivi.”1 O le malamalama i talitonuga eseese anamua e uiga i le toetu e mafai ona fesoasoani ia i tatou e talisapaia atili ai le mana o aoaoga faaKerisiano anamua i lenei autu faapea foi ma le ala na tulaga ese ai i latou ma fausia i luga o manatu na taliaina muamua.

O Manatu Fesuisuiai e uiga i le Olaga Pe a Mavae le Olaga Nei

O le toatele i ona po o Iesu sa lei faaaogaina le manatu o se olaga pe a mavae le oti ae sa talitonu ua le toe i ai e ua oti. E uiga ia i latou o e sa talitonu i le olaga pe a mavae le oti, sa manatu nisi e na o le agaga lava na sao mai ma vaai atu i le olaga a sau, o se malo faa’ataata lea o le a o i ai tagata uma tusa lava po o a a latou galuega faaletino. O lenei malo sa faasino i ai igoa eseese, e aofia ai Sheol, Gehenna, ma Hades.2

Toetu i Tusitusiga Faa-Iutaia

Ua ta’u mai i punavai anamua e faapea o Iutaia i ona po o Iesu sa faia ni manatu eseese e uiga i le taunuuga o le tino faaletino pe a mavae le oti. E pei ona tusia e le tusitalafaasolopito Iutaia o Josephus, sa aoao atu e le au Faresaio e faapea o e amiotonu “o le a i ai le mana e toe faaola ai ma toe ola ai,”3 ae sa talitonu le au Satukaio faapea “e oti agaga faatasi ma tino.”4 Sa fetaiai Iesu ma Ona uluai soo ma ia talitonuga. O le mea moni, ua faamatala e Paulo o ia lava “o se Faresaio, o le atalii o le Faresaio,” ma le Galuega 23:6–7 o loo tusia ai le ala na avea ai le talaiga a Paulo ma mea e sili ona faatauanau i le au Faresaio.

O manatu faa-Iutaia e uiga i le toetu na faailoa mai e ala i tusi faitau sa faatauaina e Iutaia, e aofia ai le mea ua ta’ua nei o le Feagaiga Tuai. O le tusi a Tanielu, mo se faataitaiga, o loo ta’ua ai se taimi “e toatele foi o e momoe i le efuefu o le eleele latou te ala mai, o isi i le ola e faavavau, a o isi i le faalumanina ma inoino e faavavau” (Tanielu 12:2). O ia mau manino i le toetu, e ui e seāseā tupu i le Feagaiga Tuai, ae sa tele ina tusia i taimi o mafatiaga, faaaunuua, ma sauaga, e faaalia ai le gafatia o le aoaoga faavae e avatu ai le faamoemoe ma le mafanafana ia i latou o mafatia i mafatiaga.5

O se isi tusiga lauiloa faa-Iutaia o loo faamatala mai ai ni uso Iutaia se toafitu o e na faamaturo ona o lo latou faatuatua. A o lei fasiotia le uso mulimuli, sa fautuaina o ia e lona tina ina ia tumau faamaoni “ina ia mafai ona ou toe maua oe faatasi ma ou uso, ona o le alofa mutimutivale o le Atua” (2 Maccabees 7:29, New Revised Standard Version). I lenei fuaitau, o le faatuatua i se toetu na mafai ai e se tina ma lana tama tama ona feagai ma le faamaoni i o laua tofotofoga. O lo latou faatuatua foi na tuuina atu ai ia i latou le talitonuga e faapea, o le faaleagaina ma faaletonu o le tino o le a le toe i ai i le olaga pe a mavae le olaga nei.

Toetu i le faaKerisiano ma Tusitusiga Mulimuli Ane faa-Iutaia

O aoaoga o le Feagaiga Fou e uiga i le toetu e faapena foi ona uunaia ai le faamoemoe ma tuuina atu ai le faamafanafanaga. Sa faamamafa mai e Paulo e faapea e ala i le toetu, e mafai ai ona tatou faatoilaloina le oti, tiga, ma le maliu. Sa ia tusi atu i le Au Paia i Korinito: “Ua faaumatia le oti i le manumalo. “Le oti e, o fea o i ai lou tui? Le tuugamau e, o fea o i ai lou manumalo?” (1 Korinito 15:54–55).

O le mea na tulaga ese ai le aoaoga faaKerisiano e uiga i le toetu o le talitonuga faapea o le toetu ua mafai ona o Iesu Keriso ma o Ia o le uluai tagata o le toatele na toetu mai, o le “faapolopolo o e ua momoe” (1 Korinito 15:20).6

I tusitusiga faa-Iutaia na tusia ina ua mavae Iesu, o le talitonuga i le toetu sa manatu i ai o se aoaoga taua o le faatuatua7, ae na aliae ni eseesega o manatu e faatatau i le mea o le a nonofo ai tagata toetutu, o le a le umi pe a mavae le oti e toetu ai se tagata, ma pe o le a le tele o le a faapei ai le olaga pe a mavae le oti o le olaga faitino—o lona uiga, ‘ai, inu, ma isi mea faapena.8 E ese mai Kerisiano ma Iutaia, e na o le pau lava isi tagata anamua na talitonu i se toetutu o le tino, o tagata Sorotiana o Pesia.9

E pei ona sa faia i aso anamua, o le aoaoga faavae o le toetu e mafai ona maua ai e soo o Iesu Keriso i ona po nei le faamoemoe mo le lumanai faapea foi ma le mafanafana, lototele, ma se uunaiga e ola amiotonu i le taimi nei. O se molimau o loo i ai so tatou Faaola o loo soifua ma alofa i Lona nuu.

Faamatalaga

  1. Bible Dictionary, “Resurrection,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org.

  2. O nei faaupuga uma e faaali mai i le Tusi Paia ma e masani ona faaliliuina i le faaPeretania o “seoli.” Tagai Bible Dictionary, “Sheol,” “Gehenna,” “Hell,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org.

  3. Flavius Josephus, Antiquities of the Jews, trans. William Whiston (1875), 18.1.3.

  4. Josephus, Antiquities of the Jews, 18.1.4; tagai foi Mataio 22:23; Mareko 12:18; Luka 20:27.

  5. Tagai John Collins and Daniel Harlow, eds., The Eerdmans Dictionary of Early Judaism (2010), “Resurrection.” Mo se isi mau faasino i le toetu, tagai Isaia 26:19.

  6. Tagai The Eerdmans Dictionary of Early Judaism, “Resurrection.”

  7. Tagai Mishnah, Sanhedrin 10:1.

  8. Tagai Everett Ferguson, Backgrounds of Early Christianity, 3rd ed. (2003), 554–55.

  9. Tagai Ferguson, Backgrounds of Early Christianity, 250.