2023
Faalagolago i le Alii: O Lo’u A’otauina Silisili
Aperila 2023


E Na’o Tusiga Faatekinolosi

Faalagolago i le Alii: O Lo’u A’otauina Silisili

E faia e le Alii se ala pe a tatou mulimuli i Ana uunaiga ma poloaiga.

Ata
Keriso faatasi ma Maria ma Mareta

Maria ma Mareta, saunia e Del Parson

O aafiaga ua tatou maua i o tatou olaga e tatau ona faalolotoina ai lo tatou faatuatuaga i le Atua ma lo tatou sootaga ma Ia. Ma o le ’aoga e le o se alofaga mai i lena mea. Ua ou aoaoina mai aafiaga patino e faapea, e masani lava e le o i ai se taimi lelei e alu ai i le aoga, ae o se taimi lelei lava e faalagolago ai i le Alii. Ou te fia faasoa atu ni aafiaga se lua lea na ou aoao atili ai e uiga i le faatuatua i se auala moni lava.

Sa ou faigaluega i le Disney Interactive Studios mo le tusa ma le 13 tausaga o se tusiata ma se gaosiata, ma i se tasi aso ina ua ou oomia le faamau o le lifi e alu ai i luga i le galuega, sa ou lagonaina e le tatau ona ou i ai iina. Ia, sa ou tuuina lena manatu i luga o se fata o le mafaufau ma faaauau pea ona galue. E mafai faapefea ona ou tuua se matata mautu ma manaomia? E mafai faapefea ona ou tuua tagata lelei sa ou alofa i ai ma galulue faatasi mo le sefulu tausaga talu ai?

Ae sa fetaomi mai i o’u luga, ma sa ou iloa o lenei lagona o le a le alu ese lava. Sa ou taumafai e tuufaatasi se fuafuaga ina ia i ai sa’u fuafuaga ae ou te lei alu ese, ae e tusa lava po o le a lo’u taumafai, e lei faaaogaina. O lea sa ou tuua ai e aunoa ma se galuega po o se avanoa ua faatulaga. Sa ou tagi ma faia ni talanoaga loloto ma le faamaoni ma lo’u Tama Faalelagi i lea taimi.

O le mea na ou aoaoina o le fuafuaga e le o faia o se fuafuaga. Sa ou aoaoina po o ai e aunoa ma ni faalagiga, matata, po o tulaga. E ui ina tiga e pei o sa i ai lenei suiga, ae o se avanoa taua tele mo a’u e aoao ai e uiga ia te a’u ma lo’u sootaga ma lo’u Tama Faalelagi. I le na o le lua masina talu ona ou aluese, o lena fale fai atatifaga lea sa ou manatu ua mautu na faafuasei lava ona tapunia e aunoa ma se lapataiga.

I lo’u aafiaga atoa i le tuua o le Disney, sa ou mafaufau loloto ai ma sailiili i le upusii lenei mai ia Peresitene Spencer W. Kimball: “O le saogalemu e le fanau mai i se tamaoaiga e le mafaamatalaina ae o le faatuatua e le matineia.”1 O lo tatou saogalemu moni ma le filemu e fanau mai i le faatuatua ia Iesu Keriso. O lena faatuatua ia Keriso o se filifiliga e mafai ona tatou faia. Ou te faafetai na Ia faatagaina a’u e filifili o Ia.

E lei atoa se masina mulimuli ane, ae ou lagona le uunaia e vaavaai i matata e faatatau i galuega fesoasoani alofa ma galuega e le maua ai ni polofiti. O tulaga manaomia o galuega na taitai atu ai au e sailiili i se faailoga, o se Matai o Pulega Lautele i le BYU. Ou te lei faia ni fuafuaga e toe foi i le aoga ina ua maua lo’u tikeri o le tagata malaga. Ae sa Ia faaali mai ia te au sa tele atu ni mea sa i o’u luma pe, e tatau ona ou faapea atu, e tele atu ni mea o loo ia te a’u nai lo le mea na ou iloa.

Sa nao ni nai aso ona faagata lea o talosaga mo aoga maualuga atu, ae faatasi ai ma Lana fesoasoani sa mafai ai ona ou auina atu pepa uma e manaomia, fautuaga, ma faatalanoaga. Sa taliaina au i le aoga mo le faailoga matuaofaiva, ma sa lei umi, ae faafaigaluegaina au o le pule o le vaega o ata malō a le Ekalesia, o se isi avanoa sa lei mafaufauina.

Ua ou tilotilo nei i le amataina o le aoga mo le faailoga matuaofaiva, amataina o se galuega faigata fou, ma faaauau pea ona auauna atu o se peresitene o Tamaitai Talavou i la’u uarota i le silia ma le 50 tamaitai talavou. E lei foliga mai e mafai lenei mea, ae o nei mea e tolu sa [ou] lagona le fetaui tonu. O lea sa ou faalagolago ai ia te Ia. E na o Ia lava o le a faaali mai ia te au le ala o le a aoga ai lenei mea, ma sa Ia faia.

I le aluga o lo’u tolu tausaga i le aoga mo le faailoga matuaofaiva, sa faaauau pea ona ou matauina Lona aao o faamalosia a’u i auala ou te lei mafaufauina e mafai ai. Sa Ia vaeluaina “Sami Ulaula” (tagai Esoto 14) o lo’u olaga, na faapea ona, faia ai se ala mo mea ia tutupu ma mo o’u gafatia ia faalauteleina.

E faia e le Alii se ala pe a tatou mulimuli i Ana uunaiga ma poloaiga. Na tautino mai e Nifae lena upumoni ina ua ia fai mai, “O le a ou alu ma fai mea ua poloaiina e le Alii, aua ua ou iloa e le tuuina mai e le Alii ni poloaiga i le fanauga a tagata, vagana o le a saunia e ia se ala mo i latou ina ia mafai ai ona latou faataunuuina o le mea ua ia poloaiina ai i latou” (1 Nifae 3:7).

O le a saunia e le Alii se ala mo i tatou e faataunuu ai mea ua Ia poloaiina i tatou e fai. Afai o loo e tauivi ina ia fetaui mea tautupe pe mo le aoga, tau lava o le iloa afai e te lagona le uunaiga e alu i le aoga i lenei taimi, o le a saunia e le Alii se ala e pei lava ona tautino mai e Nifae. Faalagolago ia te Ia. E alofa o Ia ia te oe ma e finagalo ma o le a tausia oe a o e filifili e faatino lou faatuatua ia te Ia.

I lena taimi pisi o se tagata aoga, ou te oo ai i le faia o ni filifiliga i le va o mea e pei o le fesoasoani i tamaitai talavou e faatulaga se gaoioiga a le uarota po o le suesue mo a’u suega i le ogatotonu o kuata. Sa ou filifili e faalogo i le Leo lava lea na taitai atu ai a’u i lena nofoaga ma filifili ai e faatasi ma le tamaitai talavou. Ona ou tatalo lea ma faia le mea sili ou te mafaia e suesue ai ma le po o le a lava le taimi na totoe mo a’u.

Ua faafia lava ona ou faia ai se suega ma sa lelei tele ni iuga—o taimi uma sa sili atu le lelei nai lo le mea na faamoemoeina. E ese le alofa mutimutivale ma le agalelei o le Alii. O se lesona taua lena sa ou aoaoina mai a’u aoga: o le uiga o le Atua ma Lona alofa mo a’u o Lona afafine.

O le isi aoaoga mai la’u aoga o le, a tatou faamuamua le Alii ma tausia a tatou feagaiga ma Ia, e pauu mea uma i o latou tulaga e tatau ai, ma tatou maua le meaalofa o Lona filemu ma le fesoasoani i le lotolotoi o le afa. Tatou te maua le filemu aua ua tatou iloa o loo i ai o Ia faatasi ma i tatou. A tatou filifilia o Ia, o le a faamanuiaina i tatou i mea uma tatou te manaomia a o tatou uia luitau ua Ia tuuina mai i o tatou luma.

Ou te alofa i le Alii. Ou te molimau atu o loo Ia taitaia lenei Ekalesia e ala i lo tatou perofeta, o Russell M. Nelson. O Iesu Keriso o lo tatou Faaola ma le Togiola. E ala i Lana taulaga e mafai ai ona tatou maua le filemu lea e sili atu i mea uma e manatu i ai (tagai Filipi 4:7). O Lona filemu ma le alofa lea o le a lagolagoina ai i tatou i le lotolotoi o mea faigata pe lei mafaufauina. O le a Ia saunia, pe a tatou tausia a tatou feagaiga ma faalagolago ia te Ia ma o tatou loto atoa (tagai Faataoto 3:5). O Lana Ekalesia toefuataiina lenei i luga o le fogaeleele, ma ua ia i tatou le atoatoaga o Lana talalelei. Ou te iloa o loo soifua o Ia ma e alofa ia te oe! I le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Spencer W. Kimball,“The Abundant Life,” Ensign,, July 1978, 4.