2008
Faaipoipoga Faaselesitila
Novema 2008


Faaipoipoga Faaselesitila

[O le] folafolaga i aiga ua fesoasoani ia i tatou e iloa ai, o le faaipoipoga faaselesitila e maua ai avanoa sili atu mo le fiafia nai lo se isi lava sootaga.

Ata
Russell M. Nelson

Ou uso e ma tuafafine pele, ou te matua faafetai lava mo outou taitoatasi. Ua tatou taufai lagonaina se agaga o le faafetai mo le talalelei a Iesu Keriso. I lenei lalolagi ua tumu i le faanoanoa, tatou te matua faafetai lava mo le “ata sili o le fiafia”1 a le Atua. Ua tautino mai i Lana fuafuaga e faapea ua i ai alii ma tamaitai “ina ia latou maua le olioli.”2 O lena olioli e maua pe a tatou filifili e ola e tusa ai ma le fuafuaga e faavavau a le Atua.

E mafai ona faapupula le taua o le filifiliga i se manatu faigofie na oo mai i le mafaufau i se tasi aso, ina o fai sa’u faatau i se faleoloa tele. Ou te faaigoaina “o mamanu a le tagata faatau.” Ona o faatauga o se vaega o o tatou olaga i aso taitasi, atonu ai tou te masani i nei mamanu.

O tagata faatau popoto, e suesue lelei ia latou filifiliga a o lei faia se faaiuga. E muamua lava ona latou taulai atu i le lelei ma le anagata o se oloa e manao ai. Latou te mananao lava i le mea sili. I se faatusatusa atu i ai, o isi tagata faatau e vaavaai mo oloa taugofie, o isi foi atonu e soona faaaluvale tupe, ae iloa mulimuli ane—ua faanoanoa ina ua iloa mulimuli ane e le lelei mea na latou filifilia. E faanoanoa foi, aua e i ai tagata e le taatele, latou te faatuatuanai i lo latou amiosa’o patino ae faagaoi mea latou te mananao ai. Tatou te faaigoaina i latou o le au tagovale.

E mafai foi ona faatatau ia mamanu a le tagata faatau i le ulutala o le faaipoipoga. O se alii ma se tamaitai ua uluitino le alofa, e mafai ona filifilia se faaipoipoga e aupito maualuga le uiga auaumama po o se ituaiga e maualalo ifo o le a le tumau. Pe mafai foi ona latou le filifilia se tasi o ia ituaiga e lua, ae faagaoi ma le le popoi le mea ua latou mananao ai e faapei o “le au tagovale i aia tatau faaipoipo.”

O le mataupu o le faaipoipoga o loo felafolafoai ai le lalolagi atoa, lea ua i ai faatulagaga eseese mo le nonofo faaipoipo. O la’u manulauti e talanoa atu ai e uiga i lenei autu, o le tautino atu lea i le avea ai ma se Aposetolo a le Alii,3 o le faaipoipoga i le va o se alii ma se tamaitai e paia—ua faauuina e le Atua.4 Ou te faamautinoa atu foi le lelei silisili o se faaipoipoga i le malumalu. O le ituaiga faaipoipoga aupito mautu lea e mafai e lo tatou Foafoa ona ofo mai i Lana fanau.

E ui o le faaolataga o se mataupu e patino i le tagata, ae o le faaeaga o se mataupu faaleaiga.5 E na o i latou ua faaipoipo i le malumalu ma ua faamauina a latou faaipoipoga e le Agaga Paia o Folafolaga, o le a faaauau ona avea ma taitoalua pe a mavae le oti6 ma mauaina le vaega aupito maualuga o le mamalu faaselesitila, po o le faaeaga. Ua faaigoa foi se faaipoipoga i le malumalu o se faaipoipoga faaselesitila. O totonu o le mamalu selesitila e tolu faatulagaga. Ina ia maua le faatulagaga aupito maualuga, e tatau ona faamauina se tane ma se ava mo le olaga nei ma le faavavau atoa ma tausia a laua feagaiga na osia i se malumalu sa.7

O le faanaunauga aupito maualuga o le loto o le tagata o se faaipoipoga e mafai ona tumau pe a mavae le oti. O le faamaoni i se faaipoipoga i le malumalu na te faia le mea lena. E mafai ai e aiga ona mafuta e faavavau.

O lenei sini e mamalu. O gaoioiga uma a le Ekalesia, o siitaga, o korama, ma vasega, o auala ia i le iuga o se aiga faaeaina.8

Ina ia maua lenei sini, ua toefuatai mai e lo tatou Tama Faalelagi ia ki o le perisitua i lenei tisipenisione, ina ia mafai ai ona faia sauniga taua o Lana fuafuaga i le pule tatau. O avefeau faalelagi—e aofia ai Ioane le Papatiso; 9 Peteru, Iakopo, ma Ioane;10 Mose, Elaia, ma Elia11—auai i le faatinoina o lena toefuataiga.12

Ua salalau atu i le lalolagi le silafia e uiga i lenei upumoni ua faaalia.13 O i matou, o ni perofeta ma aposetolo a le Alii, ua toe folafola atu foi i le lalolagi “o le aiga o le totonugalemu lea o fuafuaga a Le Foafoa mo le taunuuga e faavavau o Lana fanau.”4

Ua matou folafola atu foi “o tagata soifua uma—tane ma le fafine—ua foafoaina i le faatusa o le Atua. O i tatou taitoatasi o se atalii po o se afafine faaleagaga faapelepele a ni matua faalelagi ma o lea ua tofu ai i tatou taitoatasi ma se natura ma se taunuuga paia. O le tulaga tane po o le fafine (o le tagata) o se vaega taua lea o le muai olaga, olaga faitino, ma lona faamoemoe e faavavau.

“I le muai olaga, sa iloa ma tapuai atalii ma afafine faaleagaga o le Atua o lo latou Tama e Faavavau, ma sa [latou] talia Lana fuafuaga e mafai ai e Lana fanau ona maua ni tino faaletino ma le tomai faalelalolagi latou te maua ai le atoatoaga ma iloa tino ai o latou taunuuga paia o ni suli o le ola e faavavau. O le fuafuaga [tele a le Tama Faalelagi] o le fiafia, ua mafai ai ona faaauau fegalegaleaiga faaleaiga i tala atu o le tuugamau. Ua mafai i sauniga paia ma feagaiga ua maua i malumalu paia ona toe foi atu ai tagata taitoatasi i le afioaga o le Atua ma toe faatasia aiga e faavavau.”15

O lena folafolaga i aiga ua fesoasoani ia i tatou e iloa ai, o le faaipoipoga faaselesitila e maua ai avanoa sili atu mo le fiafia nai lo se isi lava sootaga.16 Na foafoaina le fogaeleele ma sa toefuataiina lenei Ekalesia ina ia mafai ai ona faatulaga aiga, faamauina, ma faaeaina e faavavau.17

Ua tautino mai e tusitusiga paia “e tusa ai ma le tulafono e tatau [i se tane] se ava e toatasi, ma ia avea ai i la’ua ma tino e tasi, ina ia faataunuuina ai e le lalolagi i nei mea uma le iuga o lona foafoaga.”18 Ua faamautu mai e le isi “e leai se tane pe a le o i ai se fafine, e leai foi se fafine pe a le o i ai le tane, i le Alii.”19 O le mea lea, o le faaipoipoga ua le gata o se mataupu faavae faaeaina o le talalelei; ae o se poloaiga faalelagi.

Ua tautino mai e lo tatou Tama Faalelagi, “O la’u galuega ma lo’u mamalu lenei—ia faataunuu le faaofuina o le tagata i le tino ola pea ma le ola faavavau.”20 O le Togiola a Lona Alo Pele ua mafai ai ona iloa nei faamoemoega e lua. Ona o le Togiola, ua avea ai ma mea moni mo tagata uma le tino ola pea—po o le toetutu mai le oti.21 Ona o le Togiola foi, ua avea ai le ola faavavau—o le ola lea e faavavau i le afioaga o le Atua, le “meaalofa silisili o meaalofa uma a le Atua”22—ma se mea e mafai ona taunuu. Ina ia agavaa mo le ola faavavau, e tatau ona osia se feagaiga faavavau, faavavau lava ma lo tatou Tama Faalelagi.23 O lona uiga, o se faaipoipoga i le malumalu e le gata i le va o se tane ma se ava; e fusia ai se faiga paaga ma le Atua.24

O loo faamanatu mai foi ia i tatou e le folafolaga i aiga o le “tane ma le ava ua i ai le tiutetauave paia e alofa ma tausi e le tasi le isi.”25 O fanau e fananau mai i lena mafutaga “o se tofi lea mai le Alii.”26 A faamauina se aiga i le malumalu, e mafai ona faavavau lena aiga e pei foi o le malo o le Atua lava ia.27

O lena taui e manaomia ai mea e sili atu nai lo le na o se moomooga ia taunuu. E i ai taimi, ou te faitau ai i faasilasilaga o maliu i nusipepa, i se faamoemoega o se maliu talu ai nei, o le a toe tuufaatasia ai lena tagata ma se toalua ua maliu, ae o le mea moni, latou te lei filifilia le faaiuga e faavavau. Ae, na latou filifilia se faaipoipoga e aoga i le na o le taimi sa ola ai. Na ofoina atu ia i laua e le Tama Faalelagi se meaalofa faalelagi, ae sa la teena. O le teenaina la o le meaalofa, ua la teena ai foi Le na foai maia le meaalofa.28

O se tasi o fuaiupu malosi, o se mau o loo maioio lelei mai ai lava le eseesega o le moomooga ia taunuu ma le upumoni faavavau: “O feagaiga, folafolaga, … tiute, tautoga, tautinoga, … po o faamoemoega uma, e le faia ma osia ma faamaufaailogaina e le Agaga Paia o le folafolaga, e le ua faauuina, mo lenei olaga ma le faavavau, … e le aoga, pe lelei pe a mavae le toetutu mai le oti; aua o folafolaga uma e le faia i lenei iuga, o le a gata pe a oti tagata.”29

O nei upumoni ua tamau. E valaaulia e tagata o lenei Ekalesia tagata uma ia aoaoina ma ia agavaa mo le ola e faavavau.30 Tatou te valaaulia tagata uma ina ia maua le faatuatua i le Atua le Tama Faavavau ma Lona Alo o Iesu Keriso, ia salamo, ia maua le Agaga Paia, ia maua faamanuiaga o le malumalu, ia osia ma tausia feagaiga paia, ma ia tumau e oo i le iuga.

Ma le alofa mutimutivale, o le fuafuaga sili o le fiafia a le Atua ma ona faamanuiaga e faavavau, e mafai ona oo atu ia i latou e lei mauaina le avanoa e faalogo ai i le talalelei i le olaga nei. E mafai ona faia sauniga o le malumalu mo i latou e nisi o loo ola e avea ma tagata sui.31

Ae faapefea le toatele o tagata matutua o le Ekalesia e le o faaipoipo? Ona e le o so latou faatamala, latou te taulimaina na o i latou ia faigata o le olaga. Ia tatou taufai manatua, i le ala ma le taimi a le Alii lava ia, e leai se faamanuiaga o le a taofia mai Ana Au Paia faamaoni.32 O le a faamasinoina e le Alii ma taui atu tagata taitoatasi e tusa ai ma ona manaoga o le loto faapea foi taga faatino.33

O le taimi nei, o le le malamalama o le tagata e mafai ai ona tulai mai faafitauli i se faaipoipoga. O le mea moni, o faaipoipoga taitasi, e amata i tagata e toalua e i ai pona. E aofia ai tagata e toalua e le atoatoa. E mafai ona oo mai le fiafia ia i laua e ala i a laua taumafaiga faamaoni. E pei lava ona maua se leogatasi malie mai se aufaili pe a faia e ona tagata se taumafaiga tuufaatasi, e faapena foi le ogatasi i se faaipoipoga e manaomia ai se taumafaiga tuufaatasi. O lena taumafaiga o le a manuia pe afai e tuuitiitia e tagata taitasi o le soa ona lava manaoga faaletagata ae faateleina faatinoga alofa o le le manatu faapito.

Na saunoa Peresitene Thomas S. Monson: “Ina ia maua le fiafia moni, e tatau ona tatou sailia i le taulai atu lea i se isi mea ae le o i tatou lava. E leai se tasi na aoaoina le uiga o le ola sei vagana ua ia faalotomaualalo ia lava ina ia auauna atu ai i uso a tagata. O le auauna atu i isi e pei o le tiute—o le faataunuuina e aumaia ai le olioli moni.”34

O le sologa malie o se faaipoipoga e maua pe a maualuga le manatu o se tasi e avea le soifua sololelei o lona toalua ma se tasi o faamuamua aupito maualuga. A tupu moni lena mea, ona avea lea o le faaipoipoga faaselesitila ma mea e moni, e maua ai le olioli i lenei olaga ma le olaga a sau.

O le fuafuaga o le fiafia a le Atua, ua mafai ai e i tatou ona filifili mo i tatou lava. E pei o mamanu a le tagata faatau, e mafai ona tatou filifilia le faaipoipoga faaselesitila po o isi ituaiga i lalo ifo.35 O nisi filifiliga faalefaaipoipoga e taugofie, o nisi e taugata, o nisi foi e faapopoto e le tiapolo. Ia faaeteete i ana filifiliga; e pogai mai ai le faanoanoa!36

O le filifiliga sili lava o se faaipoipoga faaselesitila. Faafetai, pe afai sa faia muamua se filifiliga e maualalo ifo, e mafai ona faia nei se filifiliga e siitia ai i le filifiliga aupito sili. E manaomia ai se suiga tele o le loto37 ma se faaleleia tumau faaletagata lava ia.38 O faamanuiaga e maua mai [i le suiga tele o le loto] o ni taumafaiga aoga uma lava na.39

O le iloaina atoatoa o faamanuiaga o se faaipoipoga i le malumalu, e toetoe lava ina le oo i ai lo tatou malamalama faaleolaga nei. O lena faaipoipoga o le a faaauau pea ona tupu i le lalolagi selesitila. O iina e mafai ai ona faatoatoaina i tatou.40 E faapei ona mauaina e Iesu le atoaga o le mamalu o le Tama,41 e faapena foi i tatou ona “o mai i le Tama … ma i le taimi ua tatau ai ona maua lea o lona atoatoaga.”42

O le faaipoipoga faaselesitila o se vaega taua o le sauniuniga mo le ola faavavau.E manaomia ai le faaipoipo o se tagata i le tagata sa’o, i le nofoaga sa’o, e le pule sa’o, ma ia usiusitai ma le faamaoni i lena feagaiga paia.43 Ona mafai lea ona faamautinoa le faaeaga i le malo selesitila o le Atua. Ou te molimau atu ai i le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Alema 42:8. E iloa foi o le “fuafuaga o le … Atua” (tagai 2 Nifae 9:13; Alema 34:9), o le “fuafuaga o le togiola” (tagai Iakopo 6:8; Alema 12:26, 30, 32–33; 29:2; 42:13), o le “ata o le faaolataga” (tagai Alema 24:14; 42:5), ma le “ala o le alofa”(tagai Alema 42:15, 31).

  2. 2 Nifae 2:25.

  3. Tagai MFF 107:35.

  4. Tagai MFF 49:15–17.

  5. Tagai Russell M. Nelson, “Faaolataga ma le Faaeaga,” Liahona, Me 2008, 7–10.

  6. Tagai MFF 76:53; 132:7.

  7. Tagai MFF 131:1–3.

  8. O se tasi o faataitaiga o lenei faamoemoega o le tautinoga a le mau e faapea “e i le ekalesia lava lau tiute e faavavau, ma e faapea ona o lou aiga” (MFF 23:3; faaopoopo le faamamafa).

  9. Tagai MFF 13.

  10. Tagai Mataio 16:18–19; MFF 27:12–13; Iosefa Samita—Talafaasolopito 2:72.

  11. Tagai MFF 110:11–16.

  12. Tagai MFF 128:8, 18; 132:45–46.

  13. Tagai 2 Nifae 10:2; 30:8.

  14. “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” Liahona, Oke. 2004, 49.

  15. Liahona, Oke. 2004, 49.

  16. I se taimi ua fano, sa ou ta’ua ai e faapea “o le faaipoipoga o le faavae o le faatulagaga o aga fesootai, o le punavai o le amiomama, ma le faavae o le faaeaga e faavavau” (Faafaileleina o le Faaipoipoga” Liahona, Me 2006, 36).

  17. Soo se taimi lava e lapatai mai tusitusiga paia e faapea “o le a matua faatafunaina le lalolagi,” e fesootai le lapataiga i le manaomia o le pule a le perisitua e faamauina faatasi ai aiga i malumalu paia (Tagai MFF 2:1–3; 138:48; Iosefa Samita—Talafaasolopito 2:38–39).

  18. MFF 49:16; tagai foi i le Kenese 2:24; Mataio 19:5; Mareko 10:7–9; Mose 3:24; Aperaamo 5:18; MFF 42:22.

  19. 1 Korinito 11:11.

  20. Mose 1:39.

  21. Tagai 2 Nifae 9:22; Alema 12:8; 33:22; Helamana 14:17; Mamona 9:13; Mose 7:62; Joseph Smith Translation, Genesis 7:69.

  22. MFF 14:7.

  23. Tagai MFF 132:19.

  24. Tagai Mataio 19:6.

  25. Liahona, Oke. 2004, 49.

  26. Salamo 127:3.

  27. Tagai MFF 132:19–20.

  28. Tagai MFF 88:33.

  29. MFF 132:7; ua faatusilima mea ua faamamafa.

  30. Sa aoao atu e Iesu lenei mataupu i tagata o Amerika anamua (tagai 3 Nifae 27:16–20). Tagai foi 2 Nifae 33:4; MFF 42:61; Joseph Smith Translation, 1 John 5:13.

  31. Tagai MFF 128:1–18; 137:7–8.

  32. Tagai Joseph Fielding Smith, Doctrines of Salvation, comp. Bruce R. McConkie, 3 vols. (1954–56), 2:76–77.

  33. Tagai Alema 41:3; MFF 137:9.

  34. Church News, 5 Iulai, 2008, 2.

  35. Tagai 2 Nifae 2:27; Iakopo 6:8.

  36. E manao Satani ia tatou faanoanoa, e faapei foi o ia (tagai Faaaliga 12:9; 2 Nifae 2:18; Mose 4:6; MFF 10:22–27).

  37. Tagai Alema 5:12–14. O lena suiga tele o le loto e aofia ai le salamo, faamagalo atu, ma le naunautai ua faafouina ia “o mai ia Keriso, ma ia faaatoatoaina ia te ia” (Moronae 10:32).

  38. “O muai mataupu faavae ma sauniga o le Talalelei e faapea: muamua, o le Faatuatua i le Alii o Iesu Keriso; lona lua, o le Salamo; lona tolu o le Papatisoina i le faatofuina mo le faamagaloina o agasala, lona fa, o le faaee atu o lima e maua ai le mea foaifua o le Agaga Paia” (Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:4). O le salamo e manaomia ai se suiga atoatoa mo le lelei sili atu—o se faaleleia atoa o le tagata lava ia.

  39. Tagai MFF 93:1.

  40. Tagai Moroni 10:32.

  41. Tagai MFF 93:13–14.

  42. MFF 93:19; tagai foi MFF 66:2; 132:5–6.

  43. Tagai Bruce R. McConkie, Mormon Doctrine, 2nd ed. (1966), 118.