Seminelí mo e ʻInisititiutí
Tokoniʻi e Kau Akó ke Haʻu kia Sīsū Kalaisi


“Tokoniʻi e Kau Akó ke Haʻu kia Sīsū Kalaisi,” Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí: Maʻa Kinautolu Kotoa ʻOku Faiako ʻi he ʻApí pea ʻi he Siasí (2022)

“Tokoniʻi e Kau Akó ke Haʻu kia Sīsū Kalaisi,” Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí

ʻĪmisi
Sīsū ʻoku tangutu mo ha fānau

ʻI heʻetau hoko ko e kau faiako ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻoku tau tokoni ai ke mahino mo falala ʻa e niʻihi kehé ki Heʻene ngaahi akonakí, mālohí, mo e ʻofá.

Tokoniʻi e Kau Akó ke Haʻu kia Sīsū Kalaisi

He ʻikai ha meʻa te ke fai ʻi hoʻo hoko ko e faiakó te ne tāpuekina lahi ange e kau akó ka ko hono tokoniʻi kinautolu ke nau ʻiloʻi ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi mo ongoʻi ʻEna ʻofá (vakai, Sione 17:3). Fakakaukau ki ha ngaahi aʻusia kuo nau tokoniʻi koe ke ke ʻiloʻi mo ʻofa ʻi he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi. Ko e hā kuó ke fakahoko ke ako fekauʻaki mo Hona ngaahi ʻulungāngá, mālohí, mo e ʻofá? Kuo ʻomi fēfē nai ʻe hoʻo ʻofa ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí ha fiefia kiate koe? Fakakaukau leva ki he meʻa ʻe lava ke fai ʻe Heʻena ʻofá mo e mālohí ki he tokotaha takitaha ʻokú ke akoʻí. (Vakai, ʻAlamā 26:16; Mōsese 5:11.)

Ko ʻetau taumuʻa taupotu taha ʻi he moʻui ní ke hoko ʻo hangē ange ko ʻetau Tamai Hēvaní pea foki kiate Ia. Ko e founga te tau lavaʻi ai ʻa e taumuʻa ko iá ko e haʻu kia Sīsū Kalaisi (vakai, Sione 14:6). Ko e ʻuhinga ʻeni naʻe akoʻi ai ʻe he palōfita ko Nīfaí, “ʻoku mau lea ʻia Kalaisi, ʻoku mau fiefia ʻia Kalaisi” (2 Nīfai 25:26).

ʻOku fie maʻu ʻe he fānau kotoa pē ʻa e ʻOtuá ʻa e maama mo e moʻoni ʻoku haʻu mei he Fakamoʻuí pea lava ke nau fili ke tali ia. ʻOku ʻuhinga ʻa e hoko ko ha faiako ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ke tokoni ke mahino pea falala ʻa e niʻihi kehé pea falala ki Heʻene ngaahi akonakí, mālohi ʻo e huhuʻí, mo e ʻofa haohaoá. Fakakaukau ki he founga ʻe lava ke tokoniʻi ai koe ʻe he ngaahi fakakaukau ko ʻení ke ueʻi fakalaumālie e niʻihi kehé ke nau ʻiloʻi lelei ange ʻa Sīsū Kalaisi pea muimui ʻiate Ia.

Tokoniʻi e Kau Akó ke Nau Fakatokangaʻi e ʻOfa, Mālohi, mo e ʻAloʻofa ʻa e ʻEikí ʻi Heʻenau Moʻuí

ʻOku lelei ke ʻilo ki he ʻofa, mālohi, mo e ʻaloʻofa ʻa e Fakamoʻuí, ka ʻoku fie maʻu foki ke tau aʻusia ia. ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe heʻetau vakai ki he founga ʻo ʻEne tāpuakiʻi mo fakamoʻui ʻa e kakai ʻi he folofolá ke tau fakatupulaki ha tui lahi ange te Ne lava ʻo tāpuakiʻi mo fakamoʻui kitautolu. Hangē ko ʻení, ʻoku taʻe-kakato ʻa e ako fekauʻaki mo e ngaahi aʻusia ʻa Tanielá kapau ʻoku ʻikai ueʻi ai kitautolu ke tau falala ki he ʻEikí ʻi he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo e ngaahi faingataʻá.

ʻI hoʻo tokoniʻi e kau akó ke nau ʻiloʻi e “ngaahi ʻaloʻofa ongongofua” ʻa e ʻEikí (1 Nīfai 1:20), te nau ongoʻi mo ʻiloʻi ʻi he folofolá mo ʻenau ngaahi aʻusiá ʻoku ʻiate kinautolu ʻa e ʻEikí pea te Ne tuʻu ʻi honau tafaʻakí ʻi he angaʻofa (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 68:6). Te nau vakai mo ongoʻi hono moʻoni ʻo e ʻofa mo e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí ʻi heʻenau ngaahi fiemaʻú mo e tūkunga fakatāutahá.

ʻĪmisi
Ko e Malanga ʻa Sīsū ʻi he Moʻungá

ʻE lava ke tokoni e kau faiakó ki he kau akó ke nau aʻusia e ʻofa, mālohi, mo e ʻaloʻofa ʻa e Fakamoʻuí.

Tokoniʻi ʻa e Kau Akó ke Fakamālohia Honau Vā Fetuʻutaki mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí.

Ko e taumuʻa ʻo e akoʻi mo e ako fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí ke tokoniʻi e tokotaha takitaha ke ofi ange kiate Ia mo ʻetau Tamai Hēvaní. Tokoniʻi e kakai ʻokú ke akoʻí ke ʻoua naʻa ngalo ʻiate kinautolu e taumuʻa ko iá. Poupouʻi kinautolu ke fakamālohia honau vā fetuʻutaki mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻaki ʻenau ako e folofolá, fakatomala maʻu ai pē, fakataufolofola ki he Tamaí ʻi he lotu, mo fakamoʻoni ki he Tamaí mo e ʻAló. Akoʻi e kau akó ʻi he lea mo e faʻifaʻitakiʻanga ki he founga ʻoku haʻi ai kitautolu kiate Kinauá ʻi hono fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakavá. Tokoniʻi kinautolu ke nau ʻiloʻi honau mahuʻingá mo ʻEna ʻofeina kitautolú. Fakamālohia ʻenau tui ko Sīsū Kalaisí, ʻi Heʻene Fakalelei haohaoá, ko e hala pē ia ʻe taha ke foki ai ki heʻetau Tamaí. ʻOange ha ngaahi faingamālie ki he kau akó ke nau maʻu ha fakamoʻoni mei he Laumālie Māʻoniʻoní, “ʻa ia ʻoku fakamoʻoniʻi ʻa e Tamaí mo e ʻAló” (Mōsese 5:9).

Tokoniʻi e Kau Akó ke Nau Feinga ʻi he ʻIloʻilo Pau ke Hangē Ange ko Sīsū Kalaisí

Ko hono aofangatukú, ʻoku ueʻi kitautolu ʻe he ako fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí ke tau hoko ʻo hangē ange ko Iá. Ka ʻoku toki hoko pē ʻa e hoko ʻo hangē ko Iá ʻi heʻetau ngāue ʻi he tuí, ʻo tatau fakatouʻosi pē ʻi loto pea ʻi tuʻa ʻi he kalasí, ʻo fai ha ngaahi fili ʻi he loto moʻoni ke muimui ʻi Heʻene sīpingá mo maʻu ʻEne ʻaloʻofá. Fakaafeʻi e kau akó ke nau fekumi ki he tokoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke ʻiloʻi e ngaahi founga te nau lava ai ke hoko ʻo hangē ange ko e Fakamoʻuí. Fai ha fakahinohino mo ha poupou ʻi he feinga ʻa e kau akó ke hangē ko Iá ko ha meʻa ke tulifua ki ai ʻi he kotoa ʻo e moʻuí.

Naʻe akoʻi ʻe Sēkope ʻe lava ʻe he “ngaahi meʻa kotoa pē ʻa ia kuo ʻomai ʻe he ʻOtuá talu mei he kamataʻanga ʻo e māmaní” ʻo akoʻi kitautolu fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi (2 Nīfai 11:4). ʻE lava ke hoko hoʻo faiakó ko ha taha ʻo e ngaahi meʻa ko iá. Fokotuʻu ʻa Sīsū Kalaisi ko e uho ʻo e akoʻi mo e aʻusia fakaako takitaha. ʻI hoʻo “lea ʻia Kalaisi, … fiefia ʻia Kalaisi, … malanga ʻaki ʻa Kalaisi” (2 Nīfai 25:26), mo e kau akó, ʻe lava ke tō loloto ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ha fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí ʻi he ʻatamai mo e loto ʻo e tokotaha takitaha. ʻI hoʻo tokoniʻi hoʻo kau akó ke nau ʻiloʻi ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻiate kinautolu peé, ʻe lahi ange ai ʻenau malava ke tafoki kiate Kinaua ke maʻu ha tokoni, ʻamanaki lelei, mo ha fakamoʻui ʻi he toenga ʻo ʻenau moʻuí.