Seminelí mo e ʻInisititiutí
Faiako ʻaki e Laumālié


“Faiako ʻaki e Laumālié,” Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí: Maʻa Kinautolu Kotoa ʻOku Faiako ʻi he ʻApí pea ʻi he Siasí (2022)

“Faiako ʻaki e Laumālié,” Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí

ʻĪmisi
Ko e Fakamoʻuí ʻi ha feituʻu maomaonganoa ʻi Siutea

Hangē ko hono tuku ʻe he Fakamoʻuí ha taimi ke teuteu fakalaumālie ai ki Heʻene ngāué, ʻoku totonu ke tau teuteuʻi kitautolu ke faiako ʻaki e Laumālié.

Faiako ʻaki e Laumālié

ʻI he taimi naʻe fekauʻi ai ʻe he Fakamoʻuí ʻa Siosefa Sāmita mo Sitenei Likitoni ke malanga ʻaki ʻEne ongoongoleleí, naʻá Ne talaʻofa ange, “ʻE fekauʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke fakamoʻoniʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻa ia te mo lea ʻakí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava100:8; vakai foki, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42:15–17; 50:17–22). Ko e talaʻofa tatau pē ʻoku fai kiate kinautolu kotoa ʻoku nau akoʻi ʻa e ongoongoleleí, ʻo kau ai koe. ʻI hoʻo akoʻi e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, te ke lava ʻo maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke ne tataki koe mo fakamoʻoniʻi ʻa e moʻoní ki he ʻatamai mo e loto ʻo kinautolu ʻokú ke akoʻí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 8:2). ʻOku ʻikai ke ke tuenoa ʻi he taimi ʻokú ke faiako aí, he “ʻoku ʻikai ko kimoutolu ʻoku leá, ka ko e Laumālie Māʻoniʻoní” (Maʻake13:11).

Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e faiako moʻoní. ʻOku ʻikai ha faiako fakamatelie, tatau ai pē pe ko e hā ʻene taukei pe aʻusiá, te ne lava ʻo fetongi Hono fatongia ʻi hono fakamoʻoniʻi ʻo e moʻoní, fakamoʻoniʻi ʻa Kalaisí, mo liliu e lotó. Ka ʻe lava ke hoko ʻa e kau faiako kotoa pē ko ha meʻangāue ʻi hono tokoniʻi e fānau ʻa e ʻOtuá ke nau ako ʻaki e Laumālié.

Ke Faiako ʻaki e Laumālié

  • Teuteuʻi fakalaumālie koe.

  • Mateuteu maʻu pē ke ke tali e ngaahi ueʻi fakalaumālie fekauʻaki mo e ngaahi fiemaʻu ʻa e kau akó.

  • Fokotuʻu ha ngaahi feituʻu mo ha ngaahi faingamālie maʻá e kau akó ke akoʻi kinautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní.

  • Tokoniʻi e kau akó ke nau fekumi, ʻiloʻi, pea ngāue ʻo fakatatau mo e fakahā fakatāutahá.

  • Toutou fai hoʻo fakamoʻoní, pea fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe ʻenau ngaahi ongó, aʻusiá, mo e fakamoʻoní.

Naʻe Teuteuʻi Fakalaumālie ʻe he Fakamoʻuí Ia ke Faiako

Ke teuteu ki he ngāue fakafaifekau ʻa e Fakamoʻuí, naʻá Ne ʻalu ki he maomaonganoá ʻi ha ʻaho ʻe 40 “ke ne ʻi he ʻOtuá”(Liliu ʻa Siosefa Sāmitá [ʻi he Mātiu 4:1, futinoitib]). Ka kuo ʻosi fuoloa pē ʻEne teuteu fakalaumālié. ʻI he taimi naʻe ʻahiʻahiʻi ai Ia ʻe Sētané, naʻá Ne lava ʻo maʻu ʻa e “ngaahi folofola ʻo e moʻuí” ʻa ia naʻá Ne mataʻikoloa ʻaki ʻi he “houa pē ko ia” naʻá Ne fie maʻu ai kinautolú (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:85). Fakakaukau ki hoʻo ngaahi feinga ke teuteuʻi fakalaumālie koe ke faiakó. Ko e hā ʻokú ke ako mei he Mātiu 4:1–11 fekauʻaki mo e founga te ke lava ai ʻo muimui ki he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ʻi hoʻo teuteu fakalaumālié?

Ko e Laumālié ʻa e faiako moʻoní pea mo e maʻuʻanga moʻoni ʻo e uluí. ʻOku ʻikai ngata pē ʻi he fiemaʻu ʻe he akoʻi mālohi ʻo e ongoongoleleí ʻi hono teuteuʻi ʻo ha lēsoní ka ke teuteuʻi fakalaumālie koe kimuʻa pea kamata hoʻo faiakó. Kapau ʻokú ke mateuteu fakalaumālie, te ke lava lelei ange ke fanongo mo muimui ki he tataki ʻa e Laumālié ʻi hoʻo faiakó. Ko e founga ke fakaafeʻi ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki hoʻo faiakó ko hono fakaafeʻi Ia ki hoʻo moʻuí. ʻOku kau heni ʻa e feinga faivelenga ke muimui ki he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí pea moʻui ʻaki ʻEne ongoongoleleí ʻaki ho lotó kotoa. Pea koeʻuhí ʻoku ʻikai ha taha ʻiate kitautolu ʻokú ne fakahoko haohaoa ʻeni, ʻoku toe ʻuhinga foki ia ke fakatomala ʻi he ʻaho takitaha.

Ngaahi Fehuʻi ke Fakalaulauloto ki ai: Ko e hā hono ʻuhinga kiate koe ke teuteuʻi fakalaumālie koe ke faiakó? Ko e hā ʻokú ke ongoʻi ʻoku ueʻi koe ke ke fai ke fakalakalaka ai e founga hoʻo teuteu fakalaumālié? ʻOkú ke pehē ʻe lava fēfē nai ʻe he teuteu fakalaumālié ʻo fakahoko ha liliu ʻi hoʻo faiakó?

Mei he Folofolá: ʻĒsela 7:10; Luke 6:12; ʻAlamā 17:2–3, 9; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11:21; 42:13–14

Naʻe Mateuteu Maʻu Pē ʻa e Fakamoʻuí ke Tokoniʻi ʻa e Ngaahi Fiemaʻu ʻa e Niʻihi Kehé

Naʻe tōmapeʻe ʻa Sailosi, ko e pule ʻo e fale lotu lahí, ʻi he toʻukupu kelekele ʻo Sīsuú, ʻo kole kiate Ia ke tokoni ki hono ʻofefine ne mei maté. Naʻe fononga atu ʻa Sīsū mo ʻEne kau ākongá ʻi he ngaahi hala femoʻuekina ki he fale ʻo Sailosí pea fakafokifā pē kuo tuʻu ʻa Sīsū. “Ko hai kuo ala kiate aú?” Ko ʻEne fehuʻí ange ia. Naʻe hangē ia ha fehuʻi ngali kehe—ʻi he haʻohaʻonga ʻo ha kakaí, ko hai naʻe ʻikai ke ala kiate Iá? Ka naʻe ʻafioʻi ʻe he Fakamoʻuí naʻe haʻu kiate Ia ha taha ʻi he fuʻu kakai ko iá mo ha fiemaʻu pau pea ʻi he tui ke maʻu ʻa e fakamoʻui naʻá Ne foakí. ʻE kei ʻi ai pē ha taimi ke ʻaʻahi ai ki he ʻofefine ʻo Sailosí. Ka naʻá Ne ʻuluaki folofola ki he fefine naʻe ala ki Hono kofú, “ʻOfefine, ke ke fiemālie: kuo fakamoʻui koe ʻe hoʻo tuí; ʻalu ʻo fiemālie” (vakai, Luke 8:41–48).

ʻI hoʻo hoko ko e faiakó, mahalo te ke faʻa fakatokangaʻi ʻokú ke fakavavevave ke akoʻi ha meʻa naʻá ke teuteu ke akoʻi. Neongo ʻe mahuʻinga ia, fakapapauʻi ʻoku ʻikai hoko hoʻo fakavavevavé ke ke fakavavevave ʻo fakalaka ʻi ha fiemaʻu fakavavevave ha taha ʻokú ke akoʻi. Makehe mei he tataki fakalaumālie naʻá ke fekumi ki ai ʻi hoʻo teuteu ke faiakó, fekumi foki ki he fakahinohino ʻa e Laumālié lolotonga hoʻo faiakó. Feinga ke ke ʻiloʻi e ngaahi fiemaʻú, ngaahi fehuʻí, mo e meʻa ʻoku saiʻia ai e kau akó. ʻE lava ke tokoniʻi koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke ke ʻiloʻilo ai ki he founga ʻoku maʻu pe mahino ai ki ha tokotaha ako ha meʻa kuó ke akoʻi. Te Ne lava ʻo ueʻi koe he taimi ʻe niʻihi, ke liliu hoʻo ngaahi palaní. Hangē ko ʻení, mahalo te ke ongoʻi ke fakaʻaongaʻi ha taimi lahi ange ʻi he meʻa naʻá ke fakataumuʻa ki aí ki ha tefito pe tuku ha ngaahi fealeaʻaki ʻamui ange koeʻuhí ko ha meʻa ʻoku mahuʻinga ange ki he kau akó he taimí ni.

Ngaahi Fehuʻi ke Fakalaulauloto ki ai: Ko e fē ha taimi kuó ke ongoʻi ai naʻe ʻiloʻi ʻe ha mātuʻa pe faiako kehe hoʻo ngaahi fiemaʻú ʻi hoʻo hoko ko ha tokotaha akó? ʻOku ʻiloʻi nai ʻe he niʻihi ʻokú ke akoʻí ʻokú ke mahuʻingaʻia ange ʻi heʻenau akó kae ʻikai ko hono fakakakato pē ha lēsoní? Te ke lava fēfē nai ke fakahaaʻi lelei ange ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ke saiʻia aí?

Mei he Folofolá: 1 Pita 3:15; ʻAlamā 32:1–9; 40:1; 41:1; 42:1

Naʻe ʻOmi ʻe he Fakamoʻuí ha Ngaahi Faingamālie ke Akoʻi ai e Kakaí ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní

Naʻe faingataʻa ke mahino ki ha tokolahi ʻi he kuonga ʻo Sīsuú pe ko hai moʻoni Ia, ka naʻe lahi e ngaahi fakakaukaú. Naʻe pehē ʻe Heʻene kau ʻaposetoló , “ʻOku pehē ʻe he niʻihi ko Sione Papitaiso koe, ko e niʻihi ko ʻIlaisiá; ko e niʻihi ko Selemaia pe taha ʻo e kau palōfitá.” Ka naʻe fai ʻe Sīsū ha fehuʻi naʻá ne fakaafeʻi ʻEne kau ākongá ke tukunoaʻi e fakakaukau ʻa e niʻihi kehé kae vakai ki honau lotó: “Ka ʻoku pehē ʻe kimoutolu ko hai au?” Naʻá Ne finangalo ke nau ʻiloʻi ʻenau talí, ʻo ʻikai mei he “kakanó mo e totó” kae fakahangatonu mei “heʻeku Tamai ʻoku ʻi he langí.” Ko e faʻahinga fakamoʻoni ʻeni—fakahā fakataautaha mei he Laumālie Māʻoniʻoní—naʻe malava ai ke pehē ʻe Pita, “Ko koe ko e Kalaisí, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua moʻuí” (vakai, Mātiu 16:13–17).

Ke moʻui fakalaumālie ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní, ʻe fie maʻu ʻe he kakai ʻokú ke akoʻí ha fakamoʻoni fakalaumālie ki he moʻoní. He ʻikai te ke lava ʻo ʻoange ia kiate kinautolu, ka te ke lava ʻo fakaafeʻi, fakalotolahiʻi, ueʻi fakalaumālie, pea akoʻi kinautolu ke nau fekumi ki ai. Te ke lava ʻo ʻai ke mahino—ʻi hoʻo leá mo e tōʻongá—hono mahuʻinga ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ki hono ako ʻo e ongoongoleleí. Hangē ko ʻení, fakakaukau ki he ʻātakai ako ʻokú ke faʻu mo poupouʻí. ʻOku ʻi ai ha kiʻi meʻa faingofua hangē ko hono fokotuʻutuʻu ʻo e ʻū sea ʻi ha loki pe ko e anga hoʻo fakafeʻiloaki mo fengāueʻaki mo e kau akó, ʻokú ne ʻomi ha ongo fakalaumālie ki he meʻa ʻe aʻusia ʻe he kau akó. Te ke lava foki ʻo fakaafeʻi e kau akó ke nau teuteu fakalaumālie ke ako, ʻo hangē pē ko hoʻo teuteu fakalaumālie ke faiakó. Kole ange ke nau fatongia ʻaki ʻa e laumālie ʻoku nau ʻomí. Pea te ke lava ʻo ʻoange ha ngaahi faingamālie ke nau ongoʻi ai ʻa e fakamoʻoni ʻa e Laumālié kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí. ʻE hoko ʻa e fakamoʻoni ko iá ko ha “maka” kiate kinautolu, “pea ʻe ʻikai lavaʻi ia ʻe he ngaahi matapā ʻo hētesí” (Mātiu16:18).

Ngaahi Fehuʻi ke Fakalaulauloto ki ai: Ko e hā kuó ke fakatokangaʻi ʻoku tokoni ki ha ʻātakai fakalaumālie ki hono ako ʻo e ongoongoleleí? Ko e hā e meʻa ʻokú ne tohoakiʻi mei aí? Ko e hā ʻokú ne tokoniʻi e kakai ʻokú ke akoʻí ke nau ako mei he Laumālié? Fakakaukau ki he feituʻu ʻokú ke faʻa faiako aí. Ko e hā e ongo ʻokú ke maʻu he taimi ʻokú ke ʻi ai aí? Te ke lava fēfē nai ʻo fakaafeʻi lelei ange ʻa e Laumālié ke ʻi ai?

Mei he Folofolá: Luke 24:31–32; Sione 14:26; 16:13–15; Molonai 10:4–5; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42:16–17; 50:13–24

ʻĪmisi
akoʻi ʻe ha kau faifekau ha fāmili

ʻI heʻetau faiakó, te tau lava ʻo fakaafeʻi e kau akó ke fekumi ki heʻenau fakamoʻoni fakalaumālie pē ʻanautolu ki he moʻoní.

Naʻe Tokoniʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e Niʻihi Kehé ke Nau Fekumi, ʻIloʻi, mo Ngāueʻi ʻa e Fakahā Fakatāutahá

ʻOku finangalo e ʻEikí ke fetuʻutaki mo kitautolu—pea ʻokú Ne finangalo ke tau ʻiloʻi ʻokú Ne fetuʻutaki mo kitautolu. ʻI he 1829, naʻe ako ai ha faiako taʻu 22 ko ʻŌliva Kautele fekauʻaki mo e tokāteline loto-toʻa mo fakafiefia ʻe lava ke maʻu ʻe ha taha pē ha fakahā fakatāutaha. Ka naʻe ʻi ai haʻane ngaahi fehuʻi tatau mo e meʻa kuo fehuʻi ʻe ha tokolahi ʻo kitautolu: “ʻOku feinga moʻoni nai ʻa e ʻEikí ke folofola mai kiate au? Pea ʻe anga fēfē nai haʻaku ʻiloʻi ʻEne folofolá?” Ke tali e ngaahi fehuʻi ko ʻení, naʻe fakaafeʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa ʻŌliva ke ne fakakaukau ki ha momeniti fakatāutaha ʻo e fekumi fakalaumālié. “ʻIkai naʻá ku lea ʻaki ʻa e fiemālie ki ho ʻatamaí?” Naʻá ne fehuʻi (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:21–24). Naʻá Ne akoʻi kimui ange ʻa ʻŌliva fekauʻaki mo ha ngaahi founga kehe ʻe lava ke folofola ai ʻa e Laumālié kiate ia (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 8:2–3; 9:7–9; vakai foki, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11:12–14).

ʻI heʻetau moʻui ʻi ha māmani ʻoku ʻikai faʻa tokanga ki he ngaahi meʻa fakalaumālié, ʻoku tau fie maʻu kotoa ha tokoni ke ʻiloʻi e leʻo ʻo e Laumālié. Mahalo naʻa tau ongoʻi ʻa e Laumālié kae ʻikai ke tau fakatokangaʻi ia. Pea te tau lava kotoa ʻo ako lahi ange fekauʻaki mo e founga ke fekumi ai ki he Laumālié, fakatokangaʻi Hono ivi tākiekiná, pea ngāue ʻo fakatatau ki he ngaahi ueʻi ʻokú Ne ʻomi kiate kitautolú. ʻI hoʻo faiakó, tokoniʻi e kau akó ke nau ʻiloʻi e ngaahi founga ʻe lava ke fetuʻutaki ai e Laumālié—mo e founga kuó Ne fetuʻutaki ai mo kinautolú. Ko e taha ʻo e ngaahi meʻaʻofa maʻongoʻonga taha te ke lava ʻo foaki ko ha faiakó, ko hoʻo tokoniʻi kinautolu ʻokú ke akoʻí ke nau fakalakalaka ʻi he fekumi ko ʻeni ki he fakahā fakatāutahá ʻi he kotoa ʻo ʻenau moʻuí.

Ngaahi Fehuʻi ke Fakalaulauloto ki ai: Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ako ke maʻu ha fakahā fakatāutahá? Kuo tokoniʻi nai koe ʻe ha taha ke mahino ʻa e founga ke fekumi mo ʻiloʻi ai ʻa e fakahaá? Te ke poupouʻi fēfē nai ʻa kinautolu ʻokú ke akoʻí ke nau fekumi, ʻiloʻi, mo ngāue ʻo fakatatau mo e fakahā mei he Laumālie Māʻoniʻoní?

Mei he Folofolá: Kalētia 5:22–23; ʻAlamā 5:45–47; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42:61; 121:33; Hisitōlia—Siosefa Sāmita 1:8–20

Naʻe Fai ʻe he Fakamoʻuí ʻEne Fakamoʻoní kiate Kinautolu naʻá Ne Akoʻí

Lolotonga ha momeniti ongo makehe ʻo e akoʻí mo e ngāue fakaetauhí, naʻe feinga ʻa Sīsū ke fakafiemālieʻi Hono kaungāmeʻa ko Maʻatá, ʻa ia ne mate hono tuongaʻané. Naʻá ne vahevahe mo ia ha fakamoʻoni faingofua ki ha moʻoni taʻengata: “ʻE toe tuʻu ho tuongaʻané” (Sione11:23). Naʻe ueʻi ʻe Heʻene fakamoʻoní ʻa Maʻata ke vahevahe ʻene fakamoʻoní: “ʻOku ou ʻilo ʻe toe tuʻu ia ʻi he toetuʻu ʻi he ʻaho fakamuí” (Sione11:24). Fakatokangaʻi e founga ʻoku toutou ʻai ai e sīpinga ko ʻení ʻi he Sione 11:25–27. Ko e hā e meʻa ʻokú ke saiʻia ai ʻi he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí? Ko e hā ʻoku hoko ai hono vahevahe ʻo e fakamoʻoni ki he ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ko ha konga mahuʻinga ʻo e akoʻí?

ʻE lava ke maʻu ʻe hoʻo fakamoʻoní ha ivi tākiekina mālohi kiate kinautolu ʻokú ke akoʻí. ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke ongo mālie pe lōloa. Pea ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke kamata ʻaki e “ʻOku ou fie fai ʻeku fakamoʻoní.” Vahevahe pē ʻa e meʻa ʻokú ke ʻiló ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku mālohi taha ʻa e fakamoʻoni ʻo e moʻoní ʻi he taimi ʻoku fakahangatonu mo ongo ai ki he lotó. Toutou fai hoʻo fakamoʻoní ki he Fakamoʻuí, ʻEne ongoongoleleí, mo Hono mālohí ʻi hoʻo moʻuí, pea poupouʻi ʻa kinautolu ʻokú ke akoʻí ke nau fai e meʻa tatau. Pea manatuʻi ko e taimi ʻe niʻihi ko e fakamoʻoni mālohi tahá ʻoku ʻikai fai ia ʻe he faiakó ka ʻe fai ia ʻe ha kaungā ako.

Ngaahi Fehuʻi ke Fakalaulauloto ki ai: Kumi ha ngaahi sīpinga ʻi he folofolá ʻoku nau fakatātaaʻi e ivi tākiekina mālohi ʻo ha taha ʻokú ne fai ha fakamoʻoni. Ko e hā ʻokú ke ako mei he ngaahi fakamooni ko iá? Ko e fē ha taimi kuo tāpuekina ai koe ʻe ha fakamoʻoni ʻa ha taha? Kuo tākiekina fēfē nai ʻe hono vahevahe hoʻo fakamoʻoní ʻa kinautolu ʻokú ke akoʻí? Kuó ne tokoniʻi fēfē nai koe?

Mei he Folofolá: Ngāue 2:32–38; Mōsaia 5:1–3; ʻAlamā 5:45–48; 18:24–42; 22:12–18; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 46:13–14; 62:3

Ngaahi Founga ʻe Niʻihi ke Fakaʻaongaʻi ai e Meʻa ʻOkú ke Akó

  • Kole ki he kau akó ke nau vahevahe ʻa e meʻa naʻe akoʻi ange ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻenau ako e folofola ʻa e ʻOtuá.

  • Teuteu kimuʻa ke maʻu ha ngaahi ueʻi fakalaumālie lolotonga hoʻo faiakó.

  • Hiki e ngaahi ongo fakalaumālie ʻoku maʻu ʻi hoʻo teuteú.

  • ʻOange ha ngaahi faingamālie ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fakalaulauloto fakalongolongo ki he meʻa ʻoku akoʻi ange ʻe he Laumālié.

  • Fakaʻaongaʻi ha ngaahi hiva mo ha ngaahi fakatātā toputapu ke fakaafeʻi ʻaki e ivi tākiekina ʻo e Laumālié.

  • Fakafanongo ki he ngaahi ueʻí ʻi hoʻo palani mo akoʻí, peá ke loto fiemālie ke liliu hoʻo ngaahi palaní.

  • ʻOange ha ngaahi faingamālie ki he kau akó kotoa ke nau fakamoʻoni ki he meʻa ʻoku nau akó.

  • Tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau ʻiloʻi e taimi ʻoku ʻi ai ai e Laumālié.

  • Moʻui ʻaki e ngaahi moʻoni ʻokú ke akoʻí koeʻuhí ke ke lava ʻo fakamoʻoniʻi kinautolu.

  • Muimui ki he ngaahi ueʻi fakalaumālie ke faiakó ʻi ha ngaahi momeniti taʻe-ʻamanekina mo faingofua.