Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 19: Tu‘u Ma‘u ‘i he Ngaahi Matangi Mālohi ‘o e Mo‘uí


Vahe 19

Tu‘u Ma‘u ‘i he Ngaahi Matangi Mālohi ‘o e Mo‘uí

“Tu‘u ma‘u, ‘e Kāingalotu ‘o e ‘Otua, ki‘i kātaki fuoloa atu, pea ‘e tolona atu ‘a e matangi mālohi ‘o e mo‘uí, pea ‘e fakapale‘i kimoutolu ‘e he ‘Otua ko ‘ene kau tamaio‘eiki kimoutolú.”

Mei he Mo‘ui ‘a Siosefa Sāmitá

‘I he pō ko hono 24 ‘o Mā‘asi 1832, na‘e kei ‘ā pē ‘a Siosefa Sāmita ‘o tokanga‘i hono ki‘i foha māhina ‘e 11 ko Siosefá, he na‘e puke ‘i he mīselé. Na‘e nofo ‘a e fāmili Sāmitá he taimi ko iá ‘i he ‘api ‘o Sione Sionisoní ‘i Hailame ‘i ‘Ōhaiō. Na‘e faifai pea toki mohe ‘a e Palōfitá ‘i ha ki‘i mohenga fakave‘eteka, fe‘unga mo ha hū fakamālohi mai ki he falé ha kau fakatanga ‘e toko hongofulu mā ua pe tokolahi ange ai na‘a nau inu uasikē. Na‘e fakamatala‘i ki mui ‘e he Palōfitá ‘a e ngaahi me‘a fakamamahi ‘o e pō ko iá:

“Na‘e hae‘i fakamālohi mai ‘e he kau fakatangá ‘a e matapaá ‘o ‘ātakai‘i ‘i he taimi pē ko iá ‘a e mohengá, pea … ko e ‘uluaki me‘a pē na‘á ku ‘iló kuo taki fakamālohi‘i atu au ki tu‘a he matapaá ‘e he nima ‘o e kau fakatanga fita‘á ni. Na‘á ku feinga mālohi ke u hao ‘i hono taki fakamālohi‘i atu aú, ka ko hoku va‘e pē taha na‘e homó, ‘o u ‘akahi ‘aki ha taha ‘o e kau tangatá, pea tō ai ‘i he kaka-‘anga he matapā hū‘angá. Na‘e toe puke au he taimi pē ko iá; pea nau fakapapau … te nau fakapoongi au kapau he ‘ikai tuku ‘eku futé, pea ‘ikai ai ke u toe fute. …

“Na‘a nau puke leva hoku kiá ‘o sisina kae ‘oua kuo tu‘u ‘eku mānavá. ‘I he‘eku ake haké, na‘a nau fakafe‘ao atu au ‘i ha mita ‘e 150 mei he falé, peá u mamata ‘oku tokoto ‘a ‘Eletā Likitoni ‘i he kelekelé, ‘i he potu na‘a nau toho ‘aki hono va‘é ki ai. Na‘á ku fakakaukau au kuo mate. Ne u kamata kole leva kiate kinautolu ‘o pehē, ‘Fakatauange pē te mou ‘ofa ‘o fakahaofi ‘eku mo‘uí.‘ ‘A ia ne nau tali mai ‘o pehē, ‘… Ui tokoni ki ho ‘Otuá, he ‘ikai ke mau toe ‘ofa atu kimautolu.’ ”

Na‘e fakamatala‘i ‘e he Palōfitá ‘i he hili ha‘anau alēlea, na‘e pehē leva ‘e he kau fakatangá “he ‘ikai ke nau fakapoongi au, ka te nau tā mo vau au, hae hoku soté mo hoku talausesé, ‘o ‘ikai toe haku vala. … Na‘a nau toe lele ‘o ‘omi ha kane valitā, pea kaila leva ha taha, ‘o fakapapau, ‘Tau lingi ‘a e valitaá ki hono ngutú;’ pea nau feinga ke mono ‘a e me‘a heu valitaá ki hoku loto ngutú; Na‘á ku fakatafoki hoku ‘ulú ke ‘oua te nau lava; pea nau kaila leva, ‘… Tu‘u ma‘u ho ‘ulú ka mau lingi atu ha valitā.’ Na‘a nau toki feinga leva ke fakamālohi‘i ha me‘a heu ki hoku loto ngutú, ‘o nau motuhi ia ‘i hoku nifó. Na‘e vete kotoa hoku valá tuku kehe pē ‘a e kola hoku soté; pea hanga leva ‘e ha tangata ‘e taha ‘o vaku ‘aki hoku sinó hono nge‘esi nimá ‘o hangē ha pusi ‘oku ‘itá. …

“Na‘a nau toki li‘aki leva au, pea na‘á ku feinga ke tu‘u ki ‘olunga, ka na‘á ku tō pē ki lalo; na‘á ku to‘o ‘a e valitaá mei hoku loungutú ka u lava ‘o mānava fiemālie ange, pea hili ha ki‘i taimi nounou ne u kamata leva ke mālohi mai, ‘o tu‘u hake, fe‘unga mo ha‘aku fakatokanga‘i atu ha maama ‘e ua. Na‘á ku feinga atu leva ki ha taha ‘o kinaua, ‘o ‘ilo‘i ko e tamai ‘eni he fāmili Sionisoní. ‘I he‘eku a‘u atu ki he matapaá … na‘e ‘ai ‘e he valitaá ke hangē kuo toto ‘atā pē hoku sinó, pea ‘i he mamata mai si‘oku uaifí kiate aú, ne fakakaukau ia kuó u havehave, pea pongia hifo ai pē mo ia . …

“Na‘e fakamoleki ‘e hoku ngaahi kaungāme‘á ‘a e poó kotoa ‘i hono vau mo to‘o ‘a e valitaá, pea fufulu mo fakama‘a hoku sinó koe‘uhí ke u mateuteu ‘i he pongipongí ke tui haku vala.”

Neongo ‘a e me‘a fakamamahí ni, ka na‘e tu‘u ma‘u pē ‘a e Palōfitá ‘i hono fakahoko hono ngaahi fatongia ki he ‘Eikí. Ko e ‘aho hono hokó ko e Sāpate. Na‘e hiki ‘e he Palōfitá ‘o pehē, “Na‘e lōnuku mai ‘a e kakaí ki ha houalotu ‘i he taimi angamaheni ‘o e lotú, pea na‘e ō mai fakataha mo kinautolu ‘a e kau fakatangá. … Na‘á ku malanga ki he fakataha‘angá ‘o hangē ko e angamahení, neongo na‘e kafo hoku kakanó mo lavelavea, peá u papitaiso ha toko tolu ‘i he ho‘atā efiafi ‘o e ‘aho tatau pē.”1 Na‘e si‘i mālōlō ‘a e ki‘i foha ‘o Siosefa mo ‘Ema ko Siosefá ‘i he hili pē ha ‘aho ‘e nima mei he ‘ohofi na‘e faí, tupu mei hano ma‘u ‘e he momoko ‘o e pō ko iá, lolotonga ‘ene kei puke ‘i he mīselé.

Na‘e pehē ‘e Uilifooti Utalafi, ko e Palesiteni hono fā ‘o e Siasí: “Na‘e fakahā ‘e he ‘Eikí kia Siosefa te Ne sivi‘i ia, tatau ai pē pe te ne nofo ma‘u ‘i He‘ene fuakavá pe ‘ikai, ‘o a‘u ki he maté. Na‘á Ne sivi‘i ia; pea neongo na‘e pau ke fehangahangai ‘a Siosefa mo māmani kotoa mo kātekina ‘a e anga kākā hono ngaahi kaume‘a kākaá, neongo ko ‘ene mo‘uí kotoa na‘e fonu ‘i he faingata‘á mo e tailiilí mo e loto hoha‘á, ka ‘i he lotolotonga ‘o hono ngaahi mamahí, tuku pōpulá, fakamamahi‘i mo ngaohikoviá, na‘á ne lava‘i pē, na‘e tauhi mateaki mo‘oni ma‘u ai pē ki hono ‘Otuá.”2

Ngaahi Akonaki ‘a Siosefa Sāmitá

Ko kinautolu ‘oku muimui ‘ia Sīsū Kalaisí kuo pau ke sivi‘i pea kuo pau ke nau fakamo‘oni‘i ‘oku nau tauhi mo‘oni ki he ‘Otuá.

“ ‘Oku ‘ikai ha malu ia ka ‘i he to‘ukupu pē ‘o Sihová. He ‘ikai ha toe taha te ne lava ‘o fai ha fakahaofi, pea he ‘ikai ke ne fai ha fakahaofi kae ‘oua kuo tau fakamo‘oni‘i ‘oku tau tauhi mo‘oni kiate ia ‘i he taimi faingata‘a tahá. He ko ia ‘e fō hono kofu tōtōlofá ‘i he ta‘ata‘a ‘o e Lamí kuo pau ke ne hao hake mei he mamahi lahi [vakai,Fakahā 7:13–14], ‘a ia ko e me‘a fakamamahi lahi taha ‘o e ngaahi me‘a fakamamahi kotoa pē.”3

“ ‘Oku ‘i he to‘ukupu ‘o e ‘Otua angatonú ‘a e iku‘anga ‘o e kakai kotoa pē, pea he ‘ikai ke ne fai ha me‘a ta‘e totonu ki ha taha; pea ko e me‘a pau ‘eni ‘e taha, ko kinautolu kotoa pē ‘e mo‘ui ‘i he anga faka‘otua ‘ia Kalaisi Sīsuú, te nau fehangahangai mo e fakatangá [vakai, 2 Tīmote 3:12]; pea ki mu‘a ke fō ke hinaekiaki honau kofu tōtōlofá ‘i he ta‘ata‘a ‘o e Lamí, ‘oku ‘amanaki te nau fou ‘i he mamahi lahi ‘o fakatatau ki he lea ‘a Sione Fakahaá, [vakai, Fakahā 7:13–14].”4

“Kuo pau ke faingata‘a‘ia ‘a e tangatá ka nau lava ‘o omi ki he Mo‘unga ko Saioné pea hākeaki‘i ai kinautolu ‘o mā‘olunga ‘i he ngaahi langí.”5

‘I he lolotonga ‘a e faingata‘a‘ia lahi ‘a S iosefa Sāmita hono tuku-pōpula ia ‘i he Fale Fakapōpula Lipetií ‘i he fa‘ahita‘u momoko ‘o e 1838–39, na‘á ne faitohi ki he kāingalotu ‘o e Siasí ‘o pehē: “Si‘i kāinga ‘ofeina, ‘oku mau pehē kiate kimoutolu, koe-‘uhí kuo folofola ‘a e ‘Otuá te Ne ma‘u ha kakai kuo ‘osi sivi‘í, te Ne fakama‘a ‘a kinautolu ‘o hangē ko e koulá [vakai, Malakai 3:3], pea ‘oku tau pehē ‘i he taimí ni kuó Ne ‘osi fili ‘a ‘Ene sivi fefeka tahá, ‘a ia kuo ‘osi sivi‘i ai kitautolú; pea ‘oku tau fakakaukau kapau te tau hao ai ‘i ha fa‘ahinga tu‘unga, pea tauhi ‘a e tuí, ‘e hoko ia ko ha faka‘ilonga ki he to‘u tangatá ni, pea fe‘unga kotoa ia ke ‘oua na‘a nau toe kumi ‘uhinga; ‘oku tau toe pehē foki, ‘e hoko ko hano sivi‘i ‘o ‘etau tuí ‘o tatau mo ia ne fai kia ‘Ēpalahamé, pea he ‘ikai ke pōlepole ‘i he ‘aho ‘o e fakamāú ‘a e kakai ‘o e kuonga mu‘á ‘o pehē ne nau lava‘i ha ngaahi faingata‘a lahi ange ‘iate kitautolu; ka ke tau ‘i ha tu‘unga tatau ai mo kinautolu.”6

“Ko e me‘a pē ‘oku ‘omi ‘e he ngaahi faingata‘á kiate kitautolú ko e ‘ilo ko ia ‘oku fie ma‘u ke mahino ai kiate kitautolu ‘a e fakakaukau ‘a e kakai ‘o e kuonga mu‘á. ‘I he tafa‘aki ‘a‘akú, te u pehē kuo te‘eki ai ke u ongo‘i pehē ‘o hangē ko e taimi ní, ka ne ta‘e ‘oua ‘eku tofanga ‘i he ngaahi faihala ne u tofanga aí. ‘E fengāue-‘aki fakataha ‘a e me‘a kotoa pē ki he lelei ‘a kinautolu ‘oku ‘ofa ‘i he ‘Otuá [vakai, Loma 8:28].”7

Na‘e pehē ‘e Sione Teila, ko e Palesiteni hono tolu ‘o e Siasí: “Na‘á ku fanongo ki he pehē ‘e he Palōfita ko Siosefá, ‘i he‘ene lea ki he Toko Hongofulu Mā Uá ‘i ha me‘a ‘e taha: ‘Te mou foua ‘a e ngaahi faingata‘a kehekehe kotoa pē. Pea ‘oku taau ke sivi‘i kimoutolu ‘o hangē ko ia na‘e fai kia ‘Ēpalahame mo e kau tangata kehe ‘o e ‘Otuá, peá (ne pehē), ‘E takaofi atu ‘a e ‘Otuá kiate koe, pea te Ne puke hake koe mo fakaake ‘a e ngaahi afo ‘o ho mafú, pea kapau he ‘ikai ke ke makātaki‘i ia, he ‘ikai ke ke fe‘unga ke ma‘u ha tofi‘a ‘i he Pule‘anga faka-Silesitiale ‘o e ‘Otuá‘. … Na‘e ‘ikai ma‘u ‘e Siosefa Sāmita ha ngaahi māhina lahi ke nonga ai ‘i he hili ‘ene ma‘u ‘a e mo‘oní, pea iku ai pē ‘o fakapoongi ia ‘i he fale fakapōpula ‘o Kātesí.”8

‘E pouaki mo tāpuekina ‘e he ‘Otuá ‘a kinautolu ‘oku falala kiate Ia ‘i he taimi ‘o e faingata‘á.

“ ‘E hanga ‘e he mālohi ‘o e Ongoongoleleí ‘o ‘ai ke tau lava ‘o tu‘u pea fuesia ‘i he kātaki ‘a e faingata‘a lahi ‘oku tō mai mo ne ‘ākilotoa kitautolú.. … Ko e faingata‘a ange ‘a e fakatangá ko ‘ene lahi ange ia e ngaahi me‘afoaki ‘a e ‘Otuá ki Hono siasí. ‘Io, ‘e fengāue‘aki fakataha ‘a e me‘a kotoa pē ki he lelei ‘a kinautolu ‘oku fie tuku hifo ‘enau mo‘uí koe‘uhí ko Kalaisí.”9

“Ko ‘eku ‘amanakí mo ‘eku falalá ‘oku ‘i he ‘Otua ko ia ‘okú ne foaki mai ‘a e mo‘uí, ‘a ia ‘oku ‘iate Ia ‘a e mālohi kotoa, pea ‘oku ‘i mu‘a ‘iate au ‘i he lolotonga ní, pea ‘oku tokaima‘ananga ma‘u pē kiate ia ‘a hoku lotó. Ko Ia hoku fakafiemālié, pea ‘oku ‘ikai ke ne li‘aki au.”10

“ ‘Oku ou ‘ilo ‘a ia ‘oku ou falala ki aí; ‘oku ou tu‘u ‘i he funga maka; ‘ikai, he ‘ikai lava ‘e he lōmakí, he ‘ikai ke nau lava, ‘o ikuna‘i au.”11

Hili hono faka‘atā ‘o e Palōfitá mei hono tukupōpula ‘i he Fale Fakapōpula Lipetií, na‘á ne me‘a ‘aki ‘eni fekau‘aki mo e me‘a na‘e hoko kiate iá: “Fakafeta‘i ki he ‘Otuá, kuo fakatau‘atāina‘i kimautolu. Neongo pē na‘e pau ke fakama‘u ‘e ha ni‘ihi hotau ngaahi tokouá ‘enau fakamo‘oní ‘aki honau totó, pea kuo nau mate fakama‘ata ai ‘i he ngāue ‘o e mo‘oní—

“Neongo ‘ene taimi nounou mo fakamamahi ‘enau mamahi‘iá,

ka ‘e ta‘engata ‘a ‘enau fiefiá.

“ ‘Oua mu‘a na‘a tau mamahi ‘o hangē ko e ‘ni‘ihi ‘oku ‘ikai ha‘anau ‘amanaki leleí‘ [vakai, 1 Tesalonaika 4:13]; ‘oku vave mai ‘a e kuonga te tau toe mamata ai kiate kinautolu mo tau fiefia fakataha, ‘o ‘ikai toe ilifia ki he kau tangata koví. ‘Io, ko kinautolu kuo nau mohe ‘ia Kalaisí, te Ne ‘omi fakataha mo Ia ‘o ka Ne ka hā‘ele mai ke fakahīkihiki‘i ‘e Hono Kakai Mā‘oni‘oní, pea mo fakalāngilangi‘i kotoa ‘e kinautolu ‘oku tuí, ka te Ne sāuni ki Hono ngaahi filí pea mo kinautolu kotoa na‘e ‘ikai talangofua ki he Ongoongoleleí.

“ ‘E fakafiemālie‘i ‘i he kuonga ko iá ‘a e loto ‘o e kau uitoú mo e kau tamai maté, pea ‘e holoholo‘i ‘a e lo‘imata kotoa pē mei honau fofongá. ‘E fengāue‘aki fakataha ki he‘enau leleí ‘a e ngaahi faingata‘a na‘e pau ke nau fou aí, mo teuteu ki he feohi ‘a kinautolu kuo fou mai ‘i he mamahi lahí, pea mo fō honau ngaahi kofu tōtōlofá mo ‘ai ke hinaekiaki ‘i he ta‘ata‘a ‘o e Lamí. [Vakai, Loma 8:28; Fakahā 7:13–14, 17.]”12

Na‘e hiki ‘eni ‘e he Palōfitá ‘i ha tohi ki he Kāingalotú he ‘aho 1 ‘o Sepitema 1842, pea toki lekooti ki mui ‘i he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 127:2: “Pea ko e me‘a ki he ngaahi fakatu‘utāmaki kuo ui au ke u kātaki‘í, ‘oku hangē pē ia ko ha ki‘i me‘a si‘i kiate aú, he kuo hoko ‘a e meheká mo e ‘ita ‘a e tangatá ko hoku ‘inasi kuó u anga ki ai ‘i he ngaahi ‘aho kotoa pē ‘o ‘eku mo‘uí. … Ko e vai lolotó ko e me‘a ia kuó u anga ‘i he fa‘a kakau aí. Kuo hoko ia kotoa ko ha me‘a fakanatula pē kiate au, pea ‘oku ou ongo‘i, ‘o hangē ko Paulá, ke u vīkiviki ‘i he faingata‘á; he kuo a‘u mai ki he ‘ahó ni mo hono fakahaofi au ‘e he ‘Otua ‘o ‘eku ngaahi tamaí mei he ngaahi me‘a ko iá kotoa, pea te ne fakahaofi au ‘o fai atu ai pē mei heni; he vakai, pea ‘iloange, te u ikuna‘i ‘a hoku ngaahi fili kotoa pē, he kuo folofola ‘aki ia ‘e he ‘Eiki ko e ‘Otuá.”13

‘Oku ‘ikai lāunga ‘a e kakai angatonú ‘i he faingata‘á, ka ‘oku nau fakafeta‘i koe‘uhí ko e lelei ‘a e ‘Otuá.

‘I he ‘aho 5 ‘o Tīsema 1833, na‘e faitohi ai ‘a e Palōfitá ki he kau taki ‘o e Siasí na‘a nau tokanga‘i ‘a e Kāingalotu na‘e fakatanga‘i ‘i Mīsulí ‘o pehē: “Manatu ke ‘oua na‘a mou lāunga ‘i he ngaahi fengāue‘aki ‘a e ‘Otuá mo Hono kakaí. Kuo te‘eki ke ‘omi kimoutolu ki ha ngaahi tu‘unga faingata‘a ‘o hangē na‘e ‘i ai ‘a e kau Palōfita mo e kau ‘Aposetolo ‘o e kuonga mu‘á. Manatu‘i ‘a Taniela, ‘a e fānau Hepelū ‘e toko tolú [‘a Seteleki, Mēsake, mo ‘Apetenikō], ‘a Selemaia, Paula, Sitīveni, mo ha tokolahi kehe, ‘oku fu‘u tokolahi ke fakalau, na‘e tolomaka‘i, kilisi fahiua, ‘ahi-‘ahi‘i, fakapoongi ‘aki ‘a e heletaá, pea [mo kinautolu] na‘a nau ‘alu fano ‘i he kili‘i sipi mo e kili‘i kosi, na‘e masiva, mamahi, ngaohikovi‘i, ‘a ē na‘e ‘ikai taau mo māmani ke ma‘ú. Na‘a nau ‘alu fano ‘i he ngaahi toafá mo e ngaahi mo‘ungá, pea toitoi ‘i he ngaahi ‘aná mo e luo ‘o e kelekelé; ka ko e tuí na‘e ma‘u ai ‘e kinautolú ni kotoa ‘a e ongoongo leleí [vakai, Hepelū 11:37–39]; pea ‘i he lotolotonga ‘o ‘enau ngaahi mamahí kotoa, na‘a nau fiefia he kuo lau kinautolu kuo nau taau ke ma‘u ‘a e fakatangá koe‘uhí ko Kalaisi.

“ ‘Oku ‘ikai ke tau ‘ilo‘i pe ko e hā ‘e ui kitautolu ke tau foua ki mu‘a pea toki fakatau‘atāina‘i ‘a Saione mo fokotu‘ú; ko ia, ‘oku fu‘u fie ma‘u lahi ke tau mo‘ui ‘o ofi ki he ‘Otuá, pea fai pau ki He‘ene ngaahi fekaú kotoa, koe‘uhí ke tau ma‘u ha konisēnisi ‘oku ta‘e hano mele ki he ‘Otuá mo e tangatá. …

“… Ko ‘etau falalá ‘oku ‘i he ‘Otuá, pea ‘oku tau fakapapau, ‘i hono tokoni‘i kitautolu ‘e He‘ene ‘alo‘ofá, te tau fai atu ‘a e ngāué pea tu‘u kavekavea‘u ki he ngata‘angá, koe‘uhí ke fakakalauni kitautolu ‘aki ‘a e ngaahi kalauni ‘o e nāunau fakasilesitialé, mo tau hū ki he mālōlō‘anga kuo teuteu ma‘á e fānau ‘a e ‘Otuá.”14

Hili ha ‘aho ‘e nima mei ai, ne faitohi leva ‘a e Palōfitá ki he kau taki ‘o e Siasí mo e Kāingalotu ‘i Mīsulí: “Tau fakamālō ‘i he lelei kuo tau ‘i aí, pea ‘oku tau kei mo‘ui pea hangē ko iá, kuo tokonaki ‘e he ‘Otuá ha lelei lahi mo‘otautolu ‘i he to‘u tangatá ni, te ne lava ke tuku ke tau fakahīkihiki‘i Hono huafa nāunau‘iá. ‘Oku ou ongo‘i hounga‘ia ‘oku ‘ikai ha ni‘ihi te nau toe faka‘ikai‘i ‘a e tuí; pea ‘oku ou fakatauange ki he ‘Otuá ‘i he huafa ‘o Sīsuú ‘e pukepuke kotoa kimoutolu ‘i he tuí ‘o a‘u ki he ngata‘angá.”15

‘Oku lekooti ‘i he tohinoa ‘a e Palōfitá ‘i he ‘aho 1 ‘o Sānuali 1836, ‘o pehē: “Ko e kamata‘anga ‘eni ‘o ha ta‘u fo‘ou, pea ‘oku fonu fakafeta‘i hoku lotó ki he ‘Otuá ‘i He‘ene fakahaofi mai ‘eku mo‘uí, pea mo e mo‘ui ‘a hoku fāmilí, ‘i he ta‘u ko ia na‘e toki ‘osí. Na‘e pouaki mo fakamālohia kitautolu ‘i he lotolotonga ‘o e to‘u tangata faiangahala mo koví ni, pea neongo na‘a tau fehangahangai mo e ngaahi me‘a fakamamahi, ngaahi ‘ahi‘ahi, mo e mamahi kotoa ‘oku hoko ‘i he mo‘ui ‘a e tangatá; ‘oku ou ongo‘i ‘i he me‘á ni ke fakaloto mā‘ulalo‘i au ‘o fakaefuefu, ‘o hangē ko ia na‘e hoko ‘i he ‘ao ‘o e ‘Eikí ‘i mu‘á.”16

Na‘e pehē ‘e he Palōfitá fekau‘aki mo ‘ene fakaakeake mei ha‘ane puke ‘i Sune ‘o e 1837: “Ko e taha ‘eni ‘i ha ngaahi me‘a kuo ‘omi fakafokifā ai au ‘i he puké ki he ngutungutu ‘o e fa‘itoká, pea ‘i hono fakamo‘ui fakafokifā aú, ‘oku fiefia ai hoku lotó mo fakafeta‘i ki he‘eku Tamaí ‘oku ou ma‘u ai ha ongo ke u toe fakatapui ‘eku mo‘uí mo hoku mālohí kotoa ki He‘ene ngāué.”17

‘E tokoni ‘a e falala ki he mālohi, poto, pea mo e ‘ofa ‘a e ‘Otuá ke tau faka‘ehi‘ehi ai mei he loto-fo‘i ‘i he taimi ‘o e faingata‘á.

“Kuo pau ke ikuna‘i ‘a e ngaahi faingata‘a kotoa pē ‘e ala fou pē ‘e fou mai ‘i hotau halangá. Neongo ‘e sivi‘i ‘a e mo‘uí, vaivai ‘a e lotó, pea tāupe ki lalo mo e nimá, ka kuo pau ke ‘oua na‘a tau toe foki ki mui; kuo pau ke tau loto-to‘a.”18

“Kuo lava ke laka atu ki mu‘a e Kāingalotú ‘i he lotolotonga ‘o e ngaahi tūkunga faingata‘a tahá, ‘i he‘enau falala ki he mālohi, poto, mo e ‘ofa ‘a e ‘Otuá, pea ‘i he taimi lahi, ko e taimi ‘oku hangē ai ki he kakai kotoa pē ‘oku ‘ikai ha toe me‘a ka ko e maté pē, pea tu‘unuku mahino mai mo e ‘auhá, ‘oku fakahā leva ‘a e mālohi ‘o e ‘Otuá, ‘a Hono nāunaú, pea fakahoko mo e fakatau-‘atāiná; pea hangē ‘a e Kāingalotú ko e fānau ‘a ‘Isileli na‘e omi ki tu‘a mei he fonua ko ‘Isipité, ‘o fou ‘i he Tahi Kulokulá, mo hiva ‘a e ‘anitema ‘o e fakalāngilangi ki hono huafa mā‘oni‘oní.”19

“ ‘Oku ou ‘ilo‘i ‘e ngata ‘a e faingata‘á, pea ‘e ‘auha ‘a e pule‘anga ‘o Sētané, fakataha mo ‘ene ngaahi palani koví; pea ‘e tu‘u mai ‘a e Kāingalotú ‘o tatau mo e koula kuo sivi tu‘o fitu ‘i he afí, kuo fakahaohaoa‘i ‘i he ngaahi faingata‘á mo e ngaahi ‘ahi‘ahí, pea ‘e liuliunga ‘a e ngaahi tāpuaki ‘o e langí mo māmani ki honau ngaahi ‘ulú; ‘a ia ‘e foaki ‘e he ‘Otuá koe‘uhí ko Kalaisi.”20

“Tu‘u ma‘u, ‘e Kāingalotu ‘o e ‘Otua, ki‘i kātaki fuoloa atu, pea ‘e tolona atu ‘a e matangi mālohi ‘o e mo‘uí, pea ‘e fakapale‘i kimoutolu ‘e he ‘Otua ko ‘ene kau tamaio‘eiki kimoutolú, ‘a ia te ne fakahounga‘i ‘i hono taimi totonu ‘a ho‘omou ngaahi ngāué mo homou ngaahi mamahí kotoa pē koe‘uhí ko Kalaisi pea mo e Ongoongoleleí. ‘E tukufakaholo homou ngaahi hingoá ‘i homou ngaahi hakó ko e Kāingalotu ‘o e ‘Otua.”21

Na‘e ma‘u ‘e Siaosi A. Sāmita, na‘e hoko ko ha tokoni kia Palesiteni Pilikihami ‘Iongi, ‘a e fale‘i ko ‘ení mei he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ‘i ha taimi faingata‘a lahi: “Na‘á ne tala mai kiate au ‘oku ‘ikai totonu ke u teitei loto-fo‘i, tatau ai pē pe ko e hā ‘a e ngaahi faingata‘a te ne ‘ākilotoa aú. Kapau te u melemo hifo ‘i he vanu loloto taha ‘o Nova Sikōtiá pea tonumia au ‘e he ‘Otu Mo‘unga Maká kotoa, ‘oku ‘ikai totonu ke u loto-fo‘i ka ke u kātaki pē, tui, mo loto-to‘a, pea te u ikuna ‘i he iku‘angá.”22

‘I ha toe ha ngaahi ‘aho si‘i pea fakapoongi ‘a e Palōfitá, ko ha taimi na‘á ne ‘ilo ai mo e Kāingalotú ‘oku tu‘u fakatu‘utāmaki ‘ene mo‘uí, na‘e puke ai ‘e Siosefa ‘a e nima ‘o ‘Ēpalahame C. Hōtesí peá ne pehē ange: “Ko ‘eni, Misa Hōtesi, tuku ke hoko ‘a e me‘a kuo pau ke hokó; ‘oua na‘á ke faka‘ikai‘i ‘a e tuí, pea ‘e lelei ‘a e me‘a kotoa pē.”23

Ngaahi Fokotu‘u Ki he Akó mo Hono Ako‘í

Fakakaukau‘i ‘a e ngaahi tefito‘i fakakaukau ko ‘ení ‘i ho‘o ako ‘a e vahé pe ‘i ho‘o teuteu ke ako‘í. Ke ma‘u ha tokoni lahi ange, vakai ki he peesi vii–xv.

  • Toe fakamanatu ‘a e fakamatala ‘i he peesi 261–64. ‘Okú ke pehē ko e hā na‘e lava ai ‘e he Palōfita ko Siosefá ‘o kātekina ‘a e ngaahi faingata‘a na‘á ne fouá? Ko e hā ha‘o fakakaukau pe ongo ‘okú ke ma‘u ‘i ho‘o fakakaukauloto atu ki he‘ene ako‘i ha ha‘ofanga kakai ka ‘oku “makafokafo hono kakanó mo lavelavea?”

  • Lau ‘a e palakalafi hono fā ‘i he peesi 264. ‘Okú ke pehē ‘oku tokoni‘i fēfē kitautolu ‘e he faingata‘á ‘i he‘etau teuteu ki he hakeaki‘í? (Ke ma‘u ha ngaahi sīpinga, vakai ki he peesi 264–65.) Ko e hā ha me‘a kuó ke ako mei ho ngaahi faingata‘a‘iá?

  • ‘Oku fakapapau‘i tu‘o tolu mai ‘e Siosefa Sāmita kiate kitautolu ‘i he vahé ni ko e “ngaahi faingata‘a kuo pau ke tau fou aí te nau fengāue‘aki fakataha ki [he‘etau] leleí” (peesi 267; vakai foki, peesi 266). Ko e hā ha founga kuó ke vakai ai ki hono mo‘oni ‘o e fakamatala ko ‘ení?

  • Lau kakato ‘a e palakalafi hono ua mo hono tolu ‘i he peesi 266. Ko e hā ha ngaahi me‘a kuo hoko te ke lava ‘o fakamatala‘i ne hanga ai ‘e he ‘Eikí ‘o fakafiemālie‘i koe ‘i he taimi ‘o e faingata‘á? Ko e hā ‘ene ‘uhinga kiate koe ‘a e “tu‘u ‘i he funga maká”?

  • Na‘e fale‘i ‘e Siosefa Sāmita ‘a e Kāingalotú ke ‘oua te nau lāunga, pe hanu, fekau‘aki mo e ngaahi fengāue‘aki ‘a e ‘Otuá mo kitautolú (peesi 267–69). ‘E uesia fēfe kitautolu ‘e he lāungá? Ko e hā ha founga te tau tali‘aki e faingata‘á? ‘Oku ‘uhinga ki he hā ke ‘i ai ha “loto-lahi” ‘i he‘etau fepaki mo e ngaahi faingata‘á? (Ke ma‘u ha ngaahi sīpinga, vakai ki he peesi 267–70.)

  • ‘Oku ‘uhinga ki he hā ke ma‘u ha “loto-to‘a” he taimi ‘oku fehangahangai ai mo e ngaahi faingata‘á? (peesi 269).

  • Lau e fale‘i ‘a e Palōfitá kia Siaosi A. Sāmitá (peesi 270). ‘E tokoni fēfē atu ‘a e fale‘i ko ‘ení ‘i ho‘o fehangahangai mo e ngaahi faingata‘á?

Ngaahi Potufolofola Fekau‘akí: Saame 55:22; Sione 16:33; ‘Alamā 36:3; Hilamani 5:12; T&F 58:2–4; 90:24; 122:5–9

Ma‘u‘anga Fakamatalá

  1. History of the Church, 1:261–64; ne to‘o ‘a e mata‘itohi fakahihifí; mei he “History of the Church” (manuscript), book A-1, pp. 205–8, ‘Ākaivi ‘a e Siasí, Ko e Siasi ‘o Sīsū Kalaisi ‘o e Kau Mā‘oni‘oni ‘i he Ngaahi ‘Aho Kimui Ní, Sōleki Siti ‘i ‘Iutā.

  2. Wilford Woodruff, Deseret News: Semi-Weekly, Oct. 18, 1881, p. 1; na‘e fakalelei‘i ‘a e faka‘ilonga leá mo e mata‘itohi lahí.

  3. Tohi meia Siosefa Sāmita kia Uiliami W. Felipisi mo ha ni‘ihi kehe, ‘aho 18 ‘o ‘Aokosi 1833, Ketilani ‘i ‘Ōhaiō; Joseph Smith, Collection, ‘Ākaivi ‘a e Siasí.

  4. History of the Church, 1:449; mei ha tohi meia Siosefa Sāmita kia ‘Etuate Patilisi mo ha ni‘ihi kehe, ‘aho 5 ‘o Tīsema 1833, Ketilani ‘i ‘Ōhaiō.

  5. History of the Church, 5:556; mei ha lea ne fai ‘e Siosefa Sāmita he ‘aho 27 ‘o ‘Aokosi 1843, ‘i Nāvū ‘i ‘Ilinoisi; na‘e lipooti ‘e Uiliate Lisiate mo Uiliami Keleitoni.

  6. History of the Church, 3:294; mei ha tohi meia Siosefa Sāmita mo ha ni‘ihi kia ‘Etuate Patilisi mo e Siasí, ‘aho 20 ‘o Mā‘asi 1839, Fale Fakapōpula Lipetií, Tau‘atāina ‘i Mīsuli.

  7. History of the Church, 3:286; mei ha tohi meia Siosefa Sāmita kia Pelesenitia Hanitingitoni Piuela [Presendia Huntington Buell], ‘aho 15 ‘o Mā‘asi 1839, Fale Fakapōpula Lipetií, Tau‘atāina ‘i Mīsuli; ‘Oku sipela hala‘i ‘a e hingoa ‘o Sisitā Buell‘s ko e “Bull” ‘i he History of the Church.

  8. John Taylor, Deseret News: Semi-Weekly, Aug. 21, 1883, p. 1.

  9. Tohi meia Siosefa Sāmita kia Uiliami W. Felipisi mo ha ni‘ihi, ‘aho 18 ‘o ‘Aokosi 1833, Ketilani ‘i ‘Ōhaiō; Joseph Smith, Collection, ‘Ākaivi ‘a e Siasí.

  10. Tohi meia Siosefa Sāmita kia Uiliami W. Felipisi mo ha ni‘ihi he ‘aho 31 ‘o Siulai 1832, Hailame, ‘Ōhaiō; Joseph Smith, Collection, ‘Ākaivi ‘a e Siasí.

  11. History of the Church, 2:343; mei ha tohi meia Siosefa Sāmita kia Uiliami Sāmita he ‘aho 18 ‘o Tīsema 1835, Ketilani ‘i ‘Ōhaiō.

  12. History of the Church, 3:330–31; ne fakalelei‘i ‘a e faka‘ilonga leá; mei he “Extract, from the Private Journal of Joseph Smith Jr.,” Times and Seasons, Nov. 1839, p. 8.

  13. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 127:2;tohi meia Siosefa Sāmita ki he Kāingalotú, ‘aho 1 ‘o Sepitema 1842, Nāvū ‘i ‘Ilinoisi.

  14. History of the Church, 1:450; mei ha tohi meia Siosefa Sāmita kia ‘Etuate Patilisi mo ha ni‘ihi, ‘aho 5 ‘o Tīsema 1833, Ketilani ‘i ‘Ōhaiō.

  15. History of the Church, 1:455; ne liliu hono fakapalakalafí; mei ha tohi meia Siosefa Sāmita kia ‘Etuate Patilisi mo ha ni‘ihi he ‘aho 10 ‘o Tīsema 1833, Ketilani ‘i ‘Ōhaiō.

  16. History of the Church, 2:352; mei he tohinoa ‘a Siosefa Sāmitá, ‘aho 1 ‘o Sānuali, 1836, Ketilani ‘i ‘Ōhaiō.

  17. History of the Church, 2:493; mei he “History of the Church” (manuscript), book B-1, pp. 762–63, ‘Ākaivi ‘a e Siasí.

  18. History of the Church, 4:570; mei ha lea ne fai ‘e Siosefa Sāmita he ‘aho 30 ‘o Mā‘asi 1842, ‘i Nāvū ‘i ‘Ilinoisi; na‘e lipooti ‘e ‘Īlaisa R. Sinou.

  19. History of the Church, 4:185; mei ha tohi meia Siosefa Sāmita mo hono ongo tokoni ‘i he Kau Palesitenisī ‘Uluakí ki he Kāingalotú, Sepitema 1840, Nāvū ‘i ‘Ilinoisi, ne pulusi ‘i he Times and Seasons, Oct. 1840, p. 178.

  20. History of the Church, 2:353; mei he tohinoa ‘a Siosefa Sāmitá, ‘aho 1 ‘o Sānuali, 1836, Ketilani ‘i ‘Ōhaiō.

  21. History of the Church, 4:337; mei ha lipooti meia Siosefa Sāmita mo hono ongo tokoni ‘i he Kau Palesitenisī ‘Uluakí, ‘aho 7 ‘o ‘Epeleli 1841, Nāvū ‘i ‘Ilinoisi, ne pulusi ‘i he Times and Seasons, Apr. 15, 1841, p. 385.

  22. George A. Smith, “History of George Albert Smith by Himself,” p. 49, George Albert Smith, Papers, 1834–75, ‘Ākaivi ‘a e Siasí.

  23. History of the Church, 6:546; ne fakalelei‘i ‘a e faka‘ilonga leá; mei he “History of the Church” (manuscript), book F-1, p. 147, ‘Ākaivi ‘a e Siasí.

ʻĪmisi
Joseph being tarred and feathered

‘I he pō 24 ‘o Mā‘asi, 1832 ‘i Hailame ‘i ‘Ōhaioó, na‘e toho ai ‘a Siosefa ki tu‘a mei hono ‘apí ‘e ha kau fakatanga loto‘ita ‘o nau vali ‘aki ia e valitaá mo e fulufulu‘imoá.

ʻĪmisi
John Taylor

Sione Teila

ʻĪmisi
family in hospital

“Ko ‘etau falalá ‘oku ‘i he ‘Otuá ia, pea ‘oku tau fakapapau, ‘i hono tokoni‘i kitautolu ‘e He‘ene ‘alo‘ofá, te tau fai atu ‘a e ngāué pea tu‘u kavekavea‘u ki he ngata‘angá.”