Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 7: Ko e Papitaisó mo e Me‘afoaki ‘o e Laumālie Mā‘oni‘oní


Vahe 7

Ko e Papitaisó mo e Me‘afoaki ‘o e Laumālie Mā‘oni‘oní

“Ko e papitaiso ‘aki ‘a e vaí, ta‘e kau ai ‘a e papitaiso ‘aki ‘a e afí mo e Laumālie Mā‘oni‘oní, ‘oku ‘ikai hano ‘aonga; ‘oku fie ma‘u kinaua pea ‘ikai lava ke fakamavahevahe‘i.”

Mei he Mo‘ui ‘a Siosefa Sāmitá

‘I he kuonga ‘o Siosefa Sāmitá, na‘e tafe ‘a e Vaitafe Sesikuehaná ‘i ha ngaahi piko lalahi ‘i he ngaahi vao‘akau papá mo e painí, ‘a ia na‘e fou ‘i loto ‘i he ‘otu mo‘ungá mo e ngoue‘anga kēlení. Ko e vaitafe lahi taha ia ‘i Penisilivēniá, pea ko e feitu‘u faka‘ofo‘ofa taha ia he funga fonuá ‘i Hāmoni ‘i Penisilivēnia. Koe‘uhí ko e ofi ‘a e vaitafé ki he ‘api ‘o e Palōfitá mo e ‘i ai ha ngaahi potu lōngonoa mo maomaonganoá, na‘á ne fa‘a ‘alu ai ki heni ke fakakaukauloto mo lotu.

Ko e kauvai ‘o e vaitafe ko ‘ení na‘e ‘alu ki ai ‘a e Palōfitá mo ‘Ōliva Kautele ‘i he ‘aho 15 ‘o Mē 1829, ke lotu fekau‘aki mo e mahu‘inga ‘o e papitaisó. Ko hono tali ‘o ‘ena lotú, ko e hā mai ‘a Sione Papitaiso kiate kinaua, ‘o foaki ange ‘a e Lakanga Taula‘eiki Faka-‘Ēloné mo fekau ke na fepapitaiso‘aki. Na‘e lava heni ke fakahoko ‘a e tāpuaki na’á na fekumi ki aí, ‘i he founga totonú pea ‘aki ‘a e mālohi mo e mafai ‘o e ‘Otuá. ‘I he‘ena hifo ki he vaitafé, na‘á na fepapitaiso‘aki, ‘o ‘uluaki papitaiso ‘e Siosefa ‘a ‘Ōliva, ‘o fakatatau mo e fakahinohino ‘a Sioné. Na‘e toki hilifaki leva ‘e Siosefa hono ongo nimá ki he ‘ulu ‘o ‘Ōlivá ‘o fakanofo ia ki he Lakanga Taula‘eiki Faka-‘Ēloné, pea fakahoko ‘e ‘Ōliva ‘a e me‘a tatau kia Siosefa. Na‘e manatu ki ai e Palōfitá ‘o pehē:

“Na‘e hoko kiate kimaua ‘a e ngaahi fu‘u tāpuaki lalahi mo nāunau‘ia mei he‘ema Tamai Fakahēvaní. Na‘e hili pē ‘eku papitaiso ‘a ‘Ōliva Kautelé, mo e tō mai kiate ia ‘a e Laumālie Mā‘oni‘oní, pea na’á ne tu‘u hake mo kikite‘i ha ngaahi me‘a lahi ‘e vave ‘ene hokó. Pea ko e tahá, na‘e hili pē hoku papitaiso ‘e iá, na’á ku ma‘u foki ‘a e laumālie ‘o e kikité, pea ‘i he‘eku tu‘u haké, na’á ku kikite ‘o kau ki he tupu hake ‘a e Siasí ni, pea mo ha ngaahi me‘a lahi kehe na‘e kau ki he Siasí, pea mo e to‘u tangata ko ‘eni ‘o e fānau ‘a e tangatá. Na‘e fakapito ‘a kimaua ‘aki ‘a e Laumālie Mā‘oni‘oní, peá ma nēkeneka ‘i he ‘Otua ‘o homa fakamo‘uí” (Siosefa Sāmita - Hisitōlia 1:73).

Na‘e ‘ikai fuoloa kuo fakaa‘u atu ‘a e ngaahi tāpuaki ‘o e papitaisó ki ha kakai tui kehe. ‘I he konga ki mui ‘o e māhina ko Meé, na‘e ha‘u ai ‘a Samuela, ko e tehina si‘i ‘o e Palōfitá ke ‘a‘ahi mai kia Siosefa mo ‘Ōliva ‘i Hāmoni. Na‘e pehē ‘e he Palōfitá, “Na‘á ma … feinga mālohi ke fakaloto‘i ia fekau‘aki mo e Ongoongolelei ‘o Sīsū Kalaisí, ‘a ia ‘oku ‘amanaki ke fakahā vavé ni mai ‘i hono tu‘unga kakató.” Na‘e ma‘u ‘e Samuela ha fakamo‘oni ki he ngāué ni pea na‘e papitaiso ia ‘e ‘Ōliva Kautele, pea hili iá na‘e “foki leva ‘a” Samuela “ki he fale ‘o ‘ene tamaí, kuo fiefia lahi mo fakahīkihiki‘i ‘a e ‘Otuá, he kuo fakafonu ia ‘aki ‘a e Laumālie Mā‘oni‘oní.”1 Na‘e papitaiso ‘e he Palōfitá ‘i Sune ‘a hono ta‘okete lahi ko Hailamé, ‘a ia ko ha taha na‘e fuoloa pē ‘ene tui ki he pōpoaki ‘a e Palōfitá. Na‘e hiki ‘e Siosefa ‘o pehē, “Talu mei heni ‘o fai atu mo e hoko ‘a ha tokolahi ko ha kakai na‘e tui, pea papitaiso ai ha tokolahi ‘i he lolotonga ‘o e hokohoko atu ‘o ‘emau fakahinohinó mo ‘emau faka‘ai’aí.”2

Na‘e mātu‘aki hounga‘ia ‘a e Palōfitá ke mamata ki he papitaiso ‘ene tangata‘eikí, ‘a Siosefa Sāmita ko e Lahí. Na‘e ‘ofa lahi ‘a e Palōfitá he‘ene tangata‘eikí, he ko ia ‘a e fuofua tokotaha na‘e tui ki he‘ene pōpoakí ‘i he hili e fuofua ‘a‘ahi mai kiate ia ‘a Molonaí. Na‘e papitaiso ‘a Siosefa Sāmita ko e Lahí ‘i he ‘aho 6 ‘o ‘Epeleli, 1830, ko e ‘aho ia na‘e fokotu‘u ai ‘a e Siasí. Na‘e manatu ‘a Lusi Meki Sāmita, ko e fa’ē ‘a e Palōfitá: “Na‘e tu‘u ‘a Siosefa ‘i he kauvai ‘o e anovaí ‘i he taimi na‘e hake mai ai ‘ene tangata‘eikí mei he vaí, peá ne puke ia ‘i hono nimá mo kalanga, ‘… Kuó u mo‘ui ‘o mamata ‘i he papitaiso ‘eku tamaí ki he siasi mo‘oni ‘o Sīsū Kalaisí,’ pea fā’ofua leva hono fofongá ki he fatafata ‘o ‘ene tamaí mo tangi le‘o lahi ‘i he fiefia ‘o hangē ko Siosefa ‘o e kuonga mu‘á, ‘i he taimi na‘e mamata ai ki he‘ene tangata‘eikí ‘i he‘ene a‘u ange ki he fonua ko ‘Isipité.”3

‘I he ‘aho na‘e fokotu‘u ai ‘a e Siasí, na‘e ma‘u ‘e ha Kāingalotu tokolahi na‘e ‘osi papitaiso ki mu‘a ‘a e me‘afoaki ‘o e Laumālie Mā‘oni‘oní ‘i he mālohi ‘o e Lakanga Taula‘eiki Faka-Melekisētekí. Na‘e ako‘i mālohi ‘e he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ‘a e fie ma‘u ke fakahoko ‘a e papitaisó mo e hilifakinima ke ma‘u ‘a e me‘afoaki ‘o e Laumālie Mā‘oni‘oní fakatou‘osi. Na’á ne fakahā, “ ‘Oku ‘ikai hano ‘aonga ‘o e papitaiso ‘aki ‘a e vaí, kae ‘ikai fakahoko ‘a e papitaiso ‘aki ‘a e afi mo e Laumālie Mā‘oni‘oní. ‘Okú na mahu‘inga mo ta‘e malava ke fakamavahevahe‘i. Kuo pau ke fanau‘i ‘a e taha kotoa ‘i he vaí mo e laumālié kae lava ke ne hū ki he pule‘anga ‘o e ‘Otuá.”4

Ngaahi Akonaki ‘a Siosefa Sāmitá

‘Oku fie ma‘u ‘a e ouau ‘o e papitaisó ki he hakeaki’í.

“Kuo ‘osi fokotu‘u ‘e he ‘Otuá ha ngaahi faka‘ilonga lahi ‘i māmani, pea pehē ki he langí; hangē ko ‘ení, ko e ‘ulu ‘oke ‘o e vaotaá, ko e fua ‘o e fu‘u ‘akaú, ko e ‘akau iiki ‘o e ngoué—’oku nau ‘omi ha faka‘ilonga na‘e tō ai ‘a e tenga‘i ‘akau; he ko e tu‘utu’uni ‘a e ‘Eikí ke ‘omi ‘e he ‘akau lalahi mo e ‘akau iiki kotoa ‘oku ‘i ai hano tenga ‘a hono fa‘ahingá, pea he ‘ikai ke lava ‘o tupu mai ia ‘i ha toe fa‘ahinga fono pe tefito‘i mo‘oni kehe.

“Ko e tefito‘i mo‘oni tatau pē ‘oku ou taukave‘i ai ko e papitaisó ko ha faka‘ilonga ia na‘e fokotu‘u ‘e he ‘Otuá, ke ‘ai kiate ia ‘e he tokotaha ‘oku tui kia Kalaisí kae lava ke hū ki he pule‘anga ‘o e ‘Otuá, ‘he kapau ‘e ‘ikai ke fanau‘i kimoutolu ‘i he vaí pea mo e Laumālié ‘e ‘ikai ke mou lava ‘o hū ki he pule‘anga ‘o e ‘Otuá,’ ‘oku folofola ‘e he Fakamo‘uí [vakai, Sione 3:5]. Ko ha faka‘ilonga ia mo ha fekau kuo fokotu‘u ‘e he ‘Otuá ki he tangatá ke hū ai ki Hono pule‘angá. Ko kinautolu ‘oku feinga ke hū ‘i ha toe founga kehé te nau hela‘ia noa; koe‘uhí he ‘ikai tali kinautolu ‘e he ‘Otuá, pe ‘e fakamo‘oni’i ‘e he kau ‘āngeló kuo tali ‘enau ngāué, he kuo ‘ikai ke nau talangofua ki he ngaahi ouaú, pe fai ki he ngaahi faka‘ilonga na‘e fokotu‘u ‘e he ‘Otuá ma’á e fakamo‘ui ‘o e tangatá, ke teuteu‘i ia, mo ‘oange kiate ia ha tu‘unga, ha nāunau fakasilesitiale, pea kuo ‘osi tu‘utu’uni ‘e he ‘Otuá ko kinautolu kotoa pē he ‘ikai ke nau talangofua ki Hono le’ó he ‘ikai ke nau hao mei he mala‘ia ‘o helí. Ko e hā ‘a e mala‘ia ‘o helí? Ko e ‘alu fakataha mo e kakai na‘e ‘ikai ke nau talangofua ki He‘ene ngaahi fekaú.

“Ko e papitaisó ko e faka‘ilonga ia ki he ‘Otuá, ki he kau ‘āngeló, pea ki he langí ‘oku tau fakahoko ‘a e finangalo ‘o e ‘Otuá, pea ‘oku ‘ikai ha toe founga ‘i he lalo langí kuo fokotu‘u ‘e he ‘Otuá ma’á e tangatá ke ha‘u ai kiate Ia pea fakahaofi, ‘o hū ki he pule‘anga ‘o e ‘Otuá, ka ko e tui pē kia Sīsū Kalaisi, fakatomala, pea papitaiso ki he fakamolemole ‘o e angahalá, pea ka ‘i ai ha toe hala kehe ‘oku ta‘e’aonga ia; pea te ke toki ma‘u leva ‘a e tala‘ofa ‘o e me‘afoaki ‘o e Laumālie Mā‘oni‘oní.”5

“ ‘I he‘etau vakai ki he ngaahi peesi toputapu ‘o e Tohi Tapú, ‘o fekumi ki he kau palōfitá mo e ngaahi lea ‘a e kau ‘aposetoló, ‘oku ‘ikai ke tau ma‘u ‘e kitautolu ai ha kaveinga ‘oku meimei ke fehokotaki mo e fakamo‘uí, ‘o hangē ko e papitaisó. … ‘Ai mu‘a ke mahino kiate kitautolu ko e fo‘i lea papitaisó ‘oku ma‘u ia mei he fo‘i lea ngāue (veape) faka-Kalisi ko e baptiso, ‘oku ‘uhinga ia ke fakapuliki hifo. …

“… He ‘ikai hala ke tau fakahū mai ‘a e ngaahi tukupā mo e ngaahi fekau ‘a Sīsū Kalaisí tonu ‘i he kaveingá ni.—Na’á Ne folofola ki he toko hongofulu mā uá, pe te tau pehē ki he toko hongofulu mā taha ‘o e taimi ko iá: ‘Ko ia, ke ‘alu ‘a kimoutolu, ‘o fakalotu‘i ‘a e ngaahi pule‘anga kotoa pē, ‘o papitaiso ‘a kinautolu ‘i he huafa ‘o e Tamaí, mo e ‘Aló, mo e Laumālie Mā‘oni‘oní: ‘o akonaki atu kiate kinautolu ke nau tokanga ki he ngaahi me‘a kotoa pē ‘a ia kuó u fekau kiate kimoutolú’: Kuo lekooti ia ‘i he tohi Mātiú [Mātiu 28:19–20]. ‘Oku tau ma‘u ‘a e folofola mahu‘inga ko ‘ení ‘i he tohi ‘a Ma‘aké: ‘Mou ‘alu ki māmani kotoa pē, ‘o malanga ‘aki ‘a e ongoongoleleí ki he kakai fulipē. Ko ia ia ‘e tui mo papitaisó, ‘e mo‘ui; ka ko ia ‘e ‘ikai tuí, ‘e mala‘ia’ [Ma‘ake 16:15–16]. …

“… ‘Ko Nikotīmasí, ko ha ‘eiki ‘i he kakai Siú, … na‘e ha‘u ia kia Sīsū ‘i he po‘ulí, ‘o ne pehē, Lāpai, ‘oku mau ‘ilo ko e akonaki koe kuo ha‘u mei he ‘Otuá: he ‘oku ‘ikai ha tangata ‘oku fa‘a fai ‘a e ngaahi maná ni ‘okú ke faí, ‘o kapau ‘oku ‘ikai ‘iate ia ‘a e ‘Otuá. Pea lea ‘a Sīsū ‘o pehē ange kiate ia, Ko e mo‘oni, ko e mo‘oni, ‘oku ou tala kiate koe, Kapau ‘e ‘ikai fanau‘i fo‘ou ha tangata, ‘e ‘ikai ‘aupito mamata ia ki he pule‘anga ‘o e ‘Otuá. Pea pehē ‘e Nikotīmasi kiate ia, ‘E fa‘a fanau‘i fēfē ‘a e tangata ‘oku motu’á? ‘e toe fa‘a hū ia ki he manava ‘o ‘ene fa‘eé, pea fanau‘i?—Pea pehē ‘e Sīsū, Ko e mo‘oni, ko e mo‘oni, ‘oku ou tala kiate koe, Kapau ‘e ‘ikai fanau‘i ‘a e tangatá ‘i he vaí pea mo e Laumālié, ‘e ‘ikai ‘aupito fa‘a hū ia ki he pule‘anga ‘o e ‘Otuá’ [Sione 3:1–5].

“Na‘e fakamahino ‘a e fehu’í ‘e he tali mālohi mo tonu ko ‘eni ‘a Sīsū fekau‘aki mo e papitaiso ‘aki ‘a e vaí: Kapau ‘oku tatau ‘a e ‘Otuá ‘i he ‘aneafí, ‘ahó ni, pea ta‘engata; ‘oku ‘ikai leva ha ofo ia ‘i he mahino ‘o hono fakahā: ‘Ko ia ia ‘e tui mo papitaisó, ‘e mo‘ui; ka ko ia ia ‘e ‘ikai tuí, ‘e mala‘ia!’ [Ma‘ake 16:16.] Kuo ‘ikai ha toe hingoa ‘i he lalo langí, pe ha toe ouau kuo fakahoko, ‘e lava ke fakahaofi ai ‘a e tangatá: ‘Oku ‘ikai ha ofo ‘i he pehē ‘e he ‘Aposetoló, ke ‘tanu mo ia ‘i he papitaisó,’ ke mou toe tu‘u ai mo ia mei he maté! [Kolose 2:12.] ‘Oku ‘ikai mo ha ofo ‘i he pau ke tu‘u ‘a Paula ‘o papitaiso mo fufulu ‘ene ngaahi angahalá [vakai, Ngāue 9:17–18].”6

‘Oku papitaiso ‘i he kuonga fakakosipeli kotoa pē ‘a e Kāingalotú ‘i he huafa ‘o Sīsū Kalaisí.

“Na‘e fakakau mai ‘a e kakai ‘o e kuonga mu’á ki he siasí, ‘a ia ko e ngaahi tamai ‘eni ‘o e siasí ‘i ha ngaahi kuonga kehekehe, ‘i he taimi na‘e tupulekina ai ‘a e siasí ‘i māmaní, . …’aki e papitaisó, he ‘oku hā mahino ‘i he folofolá—’oku ‘ikai liliu ‘a e ‘Otuá. ‘Oku pehē ‘e he ‘Aposetoló ko e ongoongoleleí ko e mālohi ia ‘o e ‘Otuá ki he fakamo‘uí kiate kinautolu ‘oku tuí; pea ‘okú ne toe fakahā mai kiate kitautolu na‘e fakamahino mai ‘a e mo‘uí pea mo e mo‘ui ta‘e-maté ‘i he ongoongoleleí [vakai, Loma 1:16; 2 Tīmote 1:10]. …

“Tau pehē ‘oku tatau e lea ‘a e folofolá mo ‘ene ‘uhingá, pea tatau hono ‘uhingá mo hono leá, ‘oku tau ma‘u leva ha fakava‘e fe‘unga ke hoko atu mo fakamo‘oni’i mei he Tohi Tapú na‘e tatau ma‘u ai pē ‘a e ongoongoleleí; ko e ngaahi ouau ke fakahoko ‘ene ngaahi fiema’ú ‘oku tatau ai pē; pea tatau mo e kau ‘ōfisa ke nau fakahoko ngāué; pea ko e ngaahi faka‘ilonga mo e fua mei he ngaahi tala‘ofá, ‘oku tatau: ko ia, hangē ko e hoko ‘a Noa ko e taha malanga‘i ‘o e Mā‘oni‘oní, kuo pau na‘e papitaiso mo fakanofo ki he lakanga fakataula‘eikí ‘i he hilifaki ‘o e nimá, mo e ngaahi alā me‘a peheé. He ‘oku ‘ikai to‘o ‘e ha tangata ‘a e lāngilangí ni kiate ia, tuku kehe ka toki ui ‘e he ‘Otuá ‘o hangē ko ‘Ēloné [vakai, Hepelū 5:4]. …

“… ‘E ‘ilo‘i mo fakamo‘oni’i kapau na‘e ‘i ai ha angahala ‘i he lotolotonga ‘o e tangatá, ta na‘e fie ma‘u ‘a e fakatomalá ‘i ha taimi pe kuonga ‘o e māmaní—pea ‘oku ‘ikai ha toe makatu‘unga kehe ‘e lava ke fakatoka ‘e ha taha ‘o kehe mei ai kuo ‘osi fakatoká, ‘a ia ko Sīsū Kalaisi. Kapau leva na‘e hoko ‘a ‘Ēpeli ko ha tangata mā’oni-‘oni, na‘e pau ke ne a‘usia ia ‘aki ‘ene tauhi ‘a e ngaahi fekaú; kapau na‘e mā‘oni‘oni fe‘unga ‘a ‘Īnoke ke hū ki he ‘afio‘anga ‘o e ‘Otuá, ‘o ‘a‘eva mo Ia, kuo pau na’á ne a‘usia ia ‘aki ‘ene tauhi ‘Ene ngaahi fekaú, pea pehē mo e taha Mā‘oni‘oní kotoa pē, ‘o tatau ai pē pe ko Noa, ko e taha malanga‘i ‘o e Mā‘oni‘oní; ‘Ēpalahame, ko e tamai ‘a e kakai tuí; Sēkope, na‘e nofo mo e ‘Otuá; Mōsese, ‘a e tangata na‘e tohi ‘o kau kia Kalaisi mo ne ‘omi ‘a e fonó ‘i he fekau, ko ha faiako mataotao ke ne ‘omi ‘a e tangatá kia Kalaisi; pe ko Sīsū Kalaisi pē, ‘a ē na‘e ‘ikai fie ma‘u ke fakatomalá, he na‘e ‘ikai ke Ne fai ha faiangahala; pea fakatatau mo ‘ene fakahā toputapu na‘e fai kia Sioné:—tuku ‘eni ke papitaiso au: koe‘uhí he ‘e ‘ikai lava ha tangata ‘o hū ki he pule‘angá ta‘e talangofua ki he ouaú ni: he ‘oku taau mo kitautolu ke fakahoko ‘a e Mā‘oni‘oní kotoa pē [vakai, Liliu ‘a Siosefa Sāmitá, Mātiu 3:43]. Ko e mo‘oni, kapau na‘e taau mo Sione mo Sīsū Kalaisi ko e Fakamo‘uí, ke fakahoko ‘a e Mā‘oni‘oní kotoa pē ‘o papitaiso —pea ta ‘oku taau mo‘oni mo e taha kotoa pē ‘oku fekumi ki he pule‘anga ‘o e langí ke ‘alu ‘o fai tatau mo Ia; he ko e matapaá ia, pea kapau ‘e kaka hake ha taha ‘i ha toe hala kehe, ko e kaiha‘a ia mo e fakamālohi! [Vakai, Sione 10:1–2.]

“ ‘I he ngaahi kuonga ki mu‘a ‘o e māmaní, ki mu‘a pea toki hā‘ele mai ‘a e Fakamo‘uí ‘i he kakanó, na‘e papitaiso ‘a e ‘kāingalotú’ ‘i he huafa ‘o Sīsū Kalaisi na‘e teu hā‘ele maí, koe‘uhí he na‘e ‘ikai ha toe hingoa ‘e lava ke fakamo‘ui ai ‘a e tangatá; pea hili ‘Ene hā‘ele mai ‘i he kakanó pea tutukí, na‘e papitaiso leva ‘a e kāingalotú ‘i he huafa ‘o Sīsū Kalaisí, ‘a ia na‘e tutuki mo toetu‘u mei he maté ‘o hā‘ele hake ki he langí, koe‘uhí ke tanu kinautolu ‘i he papitaisó ‘o hangē ko iá, pea fokotu‘u hake ‘i he nāunau ‘o hangē ko iá, he ‘oku ‘i ai ‘a e ‘Eiki pē taha, tui pē taha, mo e papitaiso pē taha, mo e ‘Otua pē taha ko e Tamai ‘atautolú kotoa [vakai, ‘Efesō 4:5–6], ‘oku pehē ‘a e taha pē ‘o e matapā ki he fale ‘o e fiefia fakalangí.”7

‘Oku ‘ikai fie ma‘u ke papitaiso ‘a e fānau ‘oku nau mālōlō te‘eki ke nau a‘usia e ta‘u ‘oku ala fakamāua ai kinautolú; ‘oku huhu‘i kinautolu ‘e he Fakalelei ‘a Sīsū Kalaisí.

“Ko e papitaisó ke fakamolemole ai ‘a e ngaahi angahalá. ‘Oku ‘ikai ke ‘i ai ha angahala ia ‘a e fānau valevalé. Na‘e tāpuaki‘i kinautolu ‘e Sīsū mo folofola ange, ‘Fai ‘a ia ‘oku mou mamata mai ‘oku ou faí.‘ ‘Oku fakamo‘ui ‘a e fānaú kotoa ‘ia Kalaisi, pea ko kinautolu ‘i he ta‘u matu‘otu‘a angé, ‘i he tuí mo e fakatomalá.”8

“Ko e tokāteline ‘o e papitaiso ‘o e fānau valevalé, pe ko hono luluku kinautolu telia na‘a nau taufā holo ‘i helí, ‘oku ‘ikai ko ha tokāteline mo‘oni ia, ‘oku ‘ikai poupou‘i ‘i he Folofola Mā‘oni‘oní, pea ‘oku ‘ikai fenāpasi ia mo e natula ‘o e ‘Otuá. ‘Oku huhu‘i ‘a e fānau kotoa pē ‘e he ta‘ata‘a ‘o Sīsū Kalaisí, pea ko e momeniti pē ‘e mavahe atu ai ‘a e fānaú mei he māmani ko ‘ení, ‘oku ‘ave kinautolu ia ki he fatafata ‘o ‘Ēpalahamé.”9

Na‘e fakamatala‘i ‘e he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ‘a e me‘a ko ‘ení ko ha konga ia ‘o e vīsone na‘á ne ma‘u he ‘aho 21 ‘o Sānuali 1836, pea lekooti ki mui ange ‘i he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 137:1, 10: “Na‘e fakaava ‘a e ngaahi langí kiate kimautolu, pea na‘á ku mamata ki he pule‘anga fakasilesitiale ‘o e ‘Otuá, pea mo hono nāunaú. … Pea na‘á ku mamata foki ko e fānau iiki kotoa pē kuo nau pekia, ka ‘oku te‘eki ai ke nau ta‘u motu‘a fe‘unga ke ‘eke‘i meiate kinautolu ‘a ‘enau ngaahi ngāué, ‘oku fakamo‘ui mo kinautolu ‘i he pule‘anga fakasilesitiale ‘o e langí.”10

Hili ‘a e papitaiso ‘aki ‘a e vaí, ‘oku tau ma‘u ‘a e Laumālie Mā‘oni‘oní ‘i he hilifaki ‘o e nimá.

“ ‘Oku fie ma‘u ‘e he ongoongoleleí ‘a e papitaiso ‘i he fakaukú ki he fakamolemole ‘o e angahalá, he ko e ‘uhinga ia ‘o e fo‘i leá ‘i hono fakalea totonú—‘a ia, ko e tanu pe fakauku. … ‘Oku ou toe tui foki ki he me‘afoaki ‘o e Laumālie Mā‘oni‘oní ‘i he hilifaki ‘o e nimá, [hangē ko ‘ene hā] ‘i he malanga ‘a Pita ‘i he ‘aho ‘o e Penitekosí, Ngāue 2:38. ‘E sai ange ke ke papitaiso ha tangai ‘one-‘one ko ha tangata, kapau ‘oku ‘ikai fai ia ‘i he mahino ke fakamolemole ‘a e angahalá pea mo ma‘u ‘a e Laumālie Mā‘oni‘oní. Ko e papitaiso ‘aki ‘a e vaí ko ha konga pē ia ‘o e papitaisó, pea ‘oku ‘ikai hano ‘aonga ‘o kapau he ‘ikai fakahoko ‘a e konga ‘e tahá — ‘a ia, ko e papitaiso ‘i he Laumālie Mā‘oni‘oní. ‘Oku pehē ‘e he Fakamo‘uí, ‘Kapau ‘e ‘ikai fanau‘i ‘a e tangatá ‘i he vaí pea mo e Laumālié, ‘e ‘ikai ‘aupito fa‘a hū ia ki he pule‘anga ‘o e ‘Otuá.’ [Sione 3:5.]”11

“Na‘e manatu ‘a Taniela Taila ki ha lea na‘e fai ‘e he Palōfitá ‘i Sipilingifila ‘i Penisilivēnia he 1833: “Lolotonga ‘ene ki‘i nofo taimi nounoú, na’á ne malanga ai he ‘api ‘eku tangata‘eikí, ko ha ki‘i fale ‘akau pē. Na‘á ne lau e vahe tolu ‘o e tohi ‘a Sioné. … ‘I he‘ene fakamatala‘i e veesi 5, na‘á ne pehē ai, “ ‘Oku [‘uhinga] ‘a e fanau‘i fo‘ou ‘i he vaí mo e Laumālié ke fakangaloki hifo ‘i he vaí ki he fakamolemole ‘o e angahalá mo ma‘u ‘a e me‘afoaki ‘o e Laumālie Mā‘oni‘oní ‘i ha‘ane ‘osi. ‘Oku fakahoko [‘eni] ‘aki e hilifaki ‘o e nimá ‘e he taha ‘okú ne ma‘u ‘a e mafai na‘e foaki ange kiate ia ‘e he ‘Otuá.”12

“Ko e fanau‘i fo‘oú, ‘oku hoko mai ia ‘i he Laumālie ‘o e ‘Otuá ‘o fakafou ‘i he ngaahi ouaú.”13

“Ko e papitaisó ko ha ouau mā‘oni‘oní ia ‘o e teuteu ke ma‘u ‘a e Laumālie Mā‘oni‘oní; ko e fetu‘utaki’anga pea mo e kī ia ‘e ngāue mai ai ‘a e Laumālie Mā‘oni‘oní. He ‘ikai lava ke ma‘u ‘a e Me‘afoaki ‘o e Laumālie Mā‘oni‘oní ‘i he hilifaki ‘o e nimá, ‘i ha toe founga kehe ‘o ha tefito‘i mo‘oni, ka ko e tefito‘i mo‘oni pē ‘o e mā‘oni‘oní.”14

“Fēfē kapau te tau feinga ke ma‘u ‘a e me‘afoaki ‘o e Laumālie Mā‘oni‘oní ‘i ha ngaahi founga kehe kae ‘ikai ko e ngaahi faka‘ilonga pe founga na‘e fokotu‘u ‘e he ‘Otuá—te tau ma‘u nai ia? He ‘ikai teitei lava; he ‘ikai ‘aonga hono toenga ‘o e ngaahi foungá. ‘Oku folofola ‘a e ‘Eikí ke tau fai ‘ē pea mo ‘ē, pea te u tāpuaki‘i kimoutolu.

“ ‘Oku ‘i ai ha ngaahi fo‘i lea mo ha ngaahi faka‘ilonga mahu‘inga ‘i he Lakanga Fakataula‘eikí kuo pau ke tauhi kae ma‘u ‘a e tāpuakí. Ko e faka‘ilonga ko ia [na‘e ako‘i] ‘e Pitá ke fakatomala pea papitaiso ke fakamolemole ‘a e angahalá, pea mo e tala‘ofa ‘o e me‘afoaki ‘o e Laumālie Mā‘oni‘oní; pea ‘oku ‘ikai ha toe founga ia ‘e lava ke ma‘u ai ‘a e me‘afoaki ‘o e Laumālie Mā‘oni‘oní [vakai, Ngāue 2:38].

“ ‘Oku ‘i ai ha faikehekehe ‘i he Laumālie Mā‘oni‘oní mo e me‘afoaki ‘o e Laumālie Mā‘oni‘oní. Na‘e ma‘u ‘e Koniliusi ‘a e Laumālie Mā‘oni‘oní ‘oku te‘eki papitaiso, ‘a ia ko e mālohi ia ‘o e ‘Otuá ‘okú ne tala fakapapau‘i kiate ia ‘a hono mo‘oni ‘o e Ongoongoleleí, ka na‘e ‘ikai ke ne lava ‘o ma‘u ‘a e me‘afoaki ‘o e Laumālie Mā‘oni‘oní kae ‘oua kuo hili ‘ene papitaisó. Kapau na‘e ‘ikai ke ne fakahoko ‘a e faka‘ilonga pe ouau ko ‘ení, na‘e mei mahu‘i meiate ia ‘a e Laumālie Mā‘oni‘oní, ‘a ia na‘á ne fakaloto‘i ia fekau‘aki mo e mo‘oni ‘o e ‘Otuá. [Vakai, Ngāue 10:1–48.] Na‘e ‘ikai ke ne mei fakamo‘ui ‘a e mahakí pe kapusi ki tu‘a ‘a e ngaahi laumālie ‘ulí mei he tangatá, pea talangofua ange ki ai, kae tālunga ‘ene talangofua ki he ngaahi ouau ko ‘ení mo ‘ene ma‘u ‘a e me‘afoaki ‘o e Laumālie Mā‘oni‘oní, ‘i he hilifaki ‘o e nimá, ‘o fakatatau mo e founga ‘a e ‘Otuá; he na‘e mei pehē ange ‘a e ngaahi laumālié ki ai, ‘o hangē ko ia na‘a nau fai ki he ngaahi foha ‘o Sivá: ‘‘Oku [mau] ‘ilo ‘a Paula pea ‘oku [mau] ‘ilo ‘a Sīsū, ka ko hai ‘a kimoutolu?’ [Vakai, Ngāue 19:13–15.]”15

‘I Tīsema 1839, lolotonga ‘enau ‘i Uāsingatoni D.C., ‘o feinga ke fai ha fakatonutonu ki he ngaahi fehālaaki na‘e fai ki he Kāingalotu Mīsulí, na‘e tohi ai ‘e Siosefa Sāmita mo ‘Ilaiasi Hikipī ‘a e me‘a ko ‘ení kia Hailame Sāmita: “ ‘I he‘emau faka‘eke‘eke mo e Palesiteni [‘o e ‘Iunaiteti Siteití], na’á ne fakafehu‘i kimaua pe ko e hā ‘a e me‘a ‘oku tau faikehekehe ai mo e toenga ‘o e ngaahi tui fakalotu kehe ‘o e kuonga ko ‘ení. Na‘e pehē ‘e Siosefa ‘oku tau faikehekehe ‘i he founga ‘o e papitaisó, mo e me‘afoaki ‘o e Laumālie Mā‘oni‘oní ‘i he hilifaki ‘o e nimá. Ne mau fakakaukau ‘oku fālute ‘a e ngaahi me‘a kehe kotoa pē ‘e he me‘afoaki ‘o e Laumālie Mā‘oni‘oní.”16

‘Oku ‘omi ‘e he me‘afoaki ‘o e Laumālie Mā‘oni‘oní ‘a e nongá, fiefiá, tataki fakalangí, pea mo ha ngaahi me‘afoaki kehe ki he‘etau mo‘uí.

“ ‘Oku tau tui ki he me‘afoaki ‘o e Laumālie Mā‘oni‘oní ‘oku ma‘u ‘i he lolotonga ní, ‘o hangē ko ia na‘e hoko ‘i he ‘aho ‘o e kau ‘Aposetoló: ‘oku tau tui ‘oku fie ma‘u ia (‘a e foaki ‘o e Laumālie Mā‘oni‘oní] ke fakahoko pea mo fokotu‘utu‘u ‘a e Lakanga Fakataula‘eikí, pea he ‘ikai ke lava ‘o uiui‘i ha tangata ki ha fa‘ahinga fatongia ‘i he ngāué ni ta‘e kau ai; ‘oku tau tui foki ki he kikité, ki he lea kehekehé, mata-me‘a-hā- maí, pea ki he ngaahi fakahaá, ngaahi foakí, mo e fakamo‘ui mahakí; pea he ‘ikai ke lava ‘o fakahoko ‘a e ngaahi me‘á ni ta‘e kau ai ‘a e me‘afoaki ‘o e Laumālie Mā‘oni‘oní. ‘Oku tau tui na‘e lea ‘a e kau tangata mā‘oni‘oní ‘o e kuonga mu’á ‘i hono ue‘i kinautolu ‘e he Laumālie Mā‘oni‘oní, pea ‘oku lea ‘a e kau tangata Mā‘oni‘oní ‘o e ngaahi ‘aho ní ‘i he tefito‘i mo‘oni tatau; ‘oku tau tui ki He‘ene hoko ko e fakafiemālie mo e fai fakamo‘oní, pea ‘okú Ne ‘omi ‘a e ngaahi me‘a ‘o e kuo hilí ki he‘etau manatú, tataki kitautolu ki he mo‘oni kotoa pē, mo fakahā mai kiate kitautolu ‘a e ngaahi me‘a ‘e hoko maí; ‘oku tau tui he ‘‘ikai lava ‘e ha taha ‘o ‘ilo ko Sīsuú ko e Kalaisí ia, ka ‘i he Laumālie Mā‘oni‘oní pē.’ [Vakai, 1 Kolinitō 12:3.] ‘Oku tau tui ki ai [ki he me‘afoaki ko ‘eni ‘o e Laumālie Mā‘oni‘oní] ‘i hono kakató, mo hono mālohí, ki hono ma‘ongo‘ongá, pea mo hono ngeiá.”17

‘I Fēpueli 1847, meimei ko e ‘osi ia ha ta‘u ‘e tolu hono fakapoongi ‘o e Palōfitá, na‘á ne hā mai kia Palesiteni Pilikihami ‘Iongi ‘o ‘oange kiate ia ‘a e pōpoaki ko ‘ení: “Tala ki he kakaí ke nau loto fakatōkilalo mo faivelenga pea fakapapau‘i ‘oku nau tauhi ‘a e Laumālie ‘o e ‘Eikí pea te Ne taki tonu kinautolu. Tokanga ke ‘oua na‘a teke‘i ‘a e kihi‘i le‘o vanavanaikí; te Ne ako‘i [kimoutolu ‘i he me‘a] ke mou faí mo e potu ke mou ō ki aí; te Ne ‘omi ‘a e ngaahi fua ‘o e pule‘angá. Tala ki he kau takí ke fakaava honau lotó pea loto ‘aki, koe‘uhí, ‘o ka hoko mai ‘a e Laumālie Mā‘oni‘oní kiate kinautolu, ‘e mateuteu honau lotó ke tali Ia. Te nau lava pē ke tala ‘a e faikehekehe ‘o e Laumālie ‘o e ‘Eikí mei he toenga ‘o e ngaahi laumālie kehé. Te Ne fanafana ange ‘a e nongá mo e fiefiá ki he‘enau mo‘uí, pea te Ne to‘o atu ‘a e loto koví, tāufehi’á, meheká, feke‘ike’í, pea mo e kovi kotoa pē mei honau lotó; pea ko hono kotoa ‘o ‘enau faka‘amú ke fai lelei pē, ‘omi ‘a e mā‘oni‘oní, mo langa hake ‘a e pule‘anga ‘o e ‘Otuá. Tala ki he kau takí kapau te nau muimui ki he Laumālie ‘o e ‘Eikí ‘e tonu ‘enau fonongá.”18

Ngaahi Fokotu‘u Ki he Akó mo Hono Ako‘í

Fakakaukau‘i ‘a e ngaahi tefito‘i fakakaukau ko ‘ení ‘i ho‘o ako ‘a e vahé pe ‘i ho‘o teuteu ke ako‘í. Ke ma‘u ha tokoni lahi ange, vakai ki he peesi vii–xv.

  • Toe vakai‘i ‘a e peesi 101–14, ‘a ē ‘oku fakahaa‘i ai ‘e he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ‘a e ongo na‘á ne ma‘u ‘i he taimi na‘e papitaiso ai ia mo ‘Ōliva Kautelé pea mo e taimi na‘e papitaiso ai ‘ene tangata‘eikí. Ko e hā ha me‘a ‘okú ke manatu‘i fekau‘aki mo ho papitaisó pe papitaiso ‘o e kau mēmipa ho fāmilí mo e kaungāme’á? Fakakaukau na‘a ‘oku tonu ke ke lekooti ‘eni ‘i ho‘o tohinoá pe hisitōlia ho‘o mo‘uí.

  • ‘Oku to‘o ‘a e ngaahi fakamatala ‘i he peesi 104–08 mei he ngaahi pōpoaki ‘a Siosefa Sāmita na‘e fai ki ha kakai na‘e ‘osi papitaiso. ‘Okú ke pehē ko e hā ‘oku fie ma‘u ai ke fakamanatu ki he kāingalotu ‘o e Siasí kuo ‘osi papitaisó ‘a e ngaahi mo‘oni ko ‘ení? Ko e hā ha ‘ilo fo‘ou kuó ke ma‘u ‘i ho‘o ako ‘a e ngaahi akonaki ko ‘ení?

  • Ko e hā ha‘o fakamatala ki hao kaume‘a ‘oku tui ia ‘oku ‘ikai hano ‘aonga ‘a e papitaisó? Ko e hā ha‘o fakamatala ki hao kaume‘a ‘oku tui ia ‘oku totonu ke papitaiso ‘a e fānau valevalé? (Hangē ko ‘ení, vakai ki he peesi 108–09).

  • Lau kakato ‘a e palakalafi hono ua ‘i he peesi 108. Ko e hā ‘oku “ta‘e ‘aonga” ai ‘a e papitaisó ‘o ka ‘ikai ma‘u ‘a e foaki ‘o e Laumālie Mā‘oni‘oní? Na‘e pehē ‘e Siosefa Sāmita, “ ‘Oku ‘i ai ha faikehekehe ‘i he Laumālie Mā‘oni‘oní mo e me‘afoaki ‘o e Laumālie Mā‘oni‘oní” (peesi 112). Fakatatau mo e me‘a kuó ke a‘usiá, ko e hā ha ngaahi tāpuaki ‘e lava ke ma‘u ‘i he‘etau mo‘uí ‘i he‘etau ma‘u ‘a e me‘afoaki ‘o e Laumālie Mā‘oni‘oní?

  • Toe vakai‘i kakato ‘a e palakalafi faka‘osi ‘o e peesi 111. Ko e hā ‘oku hoko ai ‘a e ouau ‘o e papitaisó ko ha faikehekehe‘anga mahu‘inga ‘i he Siasi kuo ‘osi fakafoki maí mo hono toenga ‘o e ngaahi siasí? Ko e hā ‘oku hoko ai ‘a e me‘afoaki ‘o e Laumālie Mā‘oni‘oní ko ha faikehekehe‘anga ‘oku mahu‘ingá? Ko e hā ha ngaahi founga ‘oku “kāpui ai e ngaahi me‘a kehe kotoa pē ‘e he me‘afoaki ‘o e Laumālie Mā‘oni‘oní.”

  • Vakai‘i ‘a e palakalafi faka‘osi ‘o e vahé (peesi 112). Fakakaukau‘i pe ‘e anga fēfē ha‘o mo‘ui ke ke taau ai ke ma‘u mo fakatokanga‘i ‘a e ngaahi ue‘i ‘a e Laumālie Mā‘oni‘oní.

Ngaahi Potufolofola Fekau‘akí: Sione 15:26; Loma 6:3–6; 2 Nīfai 31:13; 3 Nīfai 11:18–41; Molonai 8:1–23

Ma‘u‘anga Fakamatalá

  1. History of the Church, 1:44; mei he “History of the Church” (manuscript), book A-1, p. 19, ‘Ākaivi ‘a e Siasí, Siasi ‘o Sīsū Kalaisi ‘o e Kau Mā‘oni‘oní ‘i he Ngaahi ‘Aho Kimui Ní, Sōleki Siti, ‘Iutā.

  2. History of the Church, 1:51; mei he “History of the Church” (manuscript), book A-1, p. 23, ‘Ākaivi ‘a e Siasí.

  3. Lucy Mack Smith, “The History of Lucy Smith, Mother of the Prophet,” 1844–45 manuscript, book 9, p. 12, ‘Ākaivi ‘a e Siasí.

  4. History of the Church, 6:316; mei ha malanga na‘e fai ‘e Siosefa Sāmita ‘i he ‘aho 7 ‘o ‘Epeleli 1844, ‘i Nāvū ‘i ‘Ilinoisi; na‘e lipooti ‘e Uilifooti Utalafi, Uiliate Lisiate, Tōmasi Puloka, mo Uiliami Keleitoni.

  5. History of the Church, 4:554–55; na‘e liliu ‘a e vahevahe fakapalakalafí; mei ha malanga na‘e fai ‘e Siosefa Sāmita ‘i he ‘aho 20 ‘o Mā’asi 1842, ‘i Nāvū ‘i ‘Ilinoisi; na‘e lipooti ‘e Uilifooti Utalafi; vakai foki, fakamatala fakalahí, peesi 648, fika 3.

  6. “Baptism,” ko ha fakamatala faka‘ētita na‘e pulusi ‘i he Times and Seasons, Sept. 1, 1842, pp. 903–5; na‘e fakalelei‘i ‘a e faka‘ilonga leá; na‘e liliu ‘a e vahevahe fakapalakalafí; to‘o mo e mata‘itohi fakahihifí; ko Siosefa Sāmita na‘e ‘ētita ‘i he pepá.

  7. “Baptism,” ko ha fakamatala faka‘ētita na‘e pulusi ‘i he Times and Seasons, Sept. 1, 1842, pp. 904–5; na‘e liliu ‘a e faka‘ilonga leá ke fakaonopooni; to‘o ‘a e mata‘itohi fakahihifí; ko Siosefa Sāmita na‘e ‘ētita ‘i he pepá.

  8. History of the Church, 5:499; mei ha malanga na‘e fai ‘e Siosefa Sāmita he ‘aho 9 ‘o Siulai 1843, ‘i Nāvū ‘i ‘Ilinoisi; na‘e lipooti ‘e Uiliate Lisiate; vakai foki, fakamatala fakalahí, peesi 648, fika 3.

  9. History of the Church, 4:554; mei ha malanga na‘e fai ‘e Siosefa Sāmita he ‘aho 9 ‘o Siulai 1843, ‘i Nāvū ‘i ‘Ilinoisi; na‘e lipooti ‘e Uiliate Lisiate; vakai foki, fakamatala fakalahí, peesi 648, fika 3.

  10. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 137:1, 10; me‘a-hā-mai na‘e ma‘u ‘e Siosefa Sāmita he ‘aho 21 ‘o Sānuali 1836, ‘i he temipale Ketilaní ‘i ‘Ōhaiō.

  11. History of the Church, 5:499; na‘e fakalelei‘i ‘a e faka‘ilonga leá; na‘e liliu ‘a e vahevahe fakapalakalafí; mei ha malanga na‘e fai ‘e Siosefa Sāmita he ‘aho 9 ‘o Siulai 1843, ‘i Nāvū ‘i ‘Ilinoisi; na‘e lipooti ‘e Uiliate Lisiate; vakai foki, fakamatala fakalahí, peesi 648, fika 3.

  12. Daniel Tyler, “Recollections of the Prophet Joseph Smith,” Juvenile Instructor, February 1, 1892, p. 93–94; toe fakalelei‘i ‘a e fakau’á mo e faka‘ilonga leá; toe liliu mo e vahevahe fakapalakalafí.

  13. History of the Church, 3:392; mei ha malanga na‘e fai ‘e Siosefa Sāmita ‘i Siulai 1839 nai ‘i Kōmesi ‘i ‘Ilinoisi; na‘e lipooti ‘e Uiliate Lisiate.

  14. History of the Church, 3:379; na‘e liliu ‘a e vahevahe fakapalakalafí; mei ha malanga na‘e fai ‘e Siosefa Sāmita he ‘aho 27 ‘o Sune 1839, ‘i Kōmesi ‘i ‘Ilinoisi; na‘e lipooti ‘e Uiliate Lisiate.

  15. History of the Church, 4:555; mei ha malanga na‘e fai ‘e Siosefa Sāmita he ‘aho 20 ‘o Mā’asi 1842, ‘i Nāvū ‘i ‘Ilinoisi; na‘e lipooti ‘e Uilifooti Utalafi.

  16. History of the Church, 4:42; mei ha tohi ‘a Siosefa Sāmita mo ‘Ilaiasi Hikipī kia Hailame Sāmita mo e kau taki kehe ‘o e Siasí, he ‘aho 5 ‘o Tīsema 1839, Uāsingatoni D.C.; ko e palesiteni ‘o e ‘Iunaiteti Siteití he taimi ko iá ko Mātini Veni Piuleni.

  17. History of the Church, 5:27; ko e ‘uluaki mo e tolu ‘o e ngaahi fo‘i lea faka‘osi ‘oku ha’í ko e fakalea totonú pē ia; mei he “Gift of the Holy Ghost,” ko ha fakamatala faka‘ētita na‘e pulusi ‘i he Times and Seasons, June 15, 1842, p. 823; ko Siosefa Sāmita na‘e ‘ētita he pepá.

  18. Faka‘aonga’i ‘e Brigham Young, ‘i he Brigham Young, Office Files, Brigham Young, Vision, February 17, 1847, ‘Ākaivi ‘a e Siasí.

ʻĪmisi
Joseph Smith Sr.

Na‘e papitaiso ‘a Siosefa Sāmita ko e Lahí, ‘a ia ko e tamai ‘a e Palōfitá, ‘i he ‘aho 6 ‘o ‘Epeleli 1830. ‘I he hake mai ‘ene tamaí mei he vaí na‘e “fā’ofua leva ‘e he Palōfitá hono fofongá ki he fatafata ‘o ‘ene tamaí mo tangi le‘o lahi ‘i he fiefia.”

ʻĪmisi
Alma baptizing others

Ko e fai papitaiso ‘a ‘Alamā he ngaahi vai ko Molomoná. Na‘e ako‘i mai ‘e Siosefa Sāmita ‘o pehē, “ki mu‘a pea toki hā‘ele mai ‘a e Fakamo‘uí ‘i he kakanó, na‘e papitaiso ‘a e ‘kāingalotú’ ‘i he huafa ‘o Sīsū Kalaisi na‘e teu hā‘ele maí, koe‘uhí he na‘e ‘ikai ha toe hingoa ‘e lava ke fakamo‘ui ai ‘a e tangatá.”

ʻĪmisi
young woman being confirmed

‘Oku foaki ‘a e Laumālie Mā‘oni‘oní ‘i he “hilifaki ‘o e nimá ‘e he taha ‘okú ne ma‘u ‘a e mafai na‘e foaki ange kiate ia ‘e he ‘Otuá.”