Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 3: Sīsū Kalaisi, ko e Huhu‘i Fakalangi ‘o e Māmaní


Vahe 3

Sīsū Kalaisi, ko e Huhu‘i Fakalangi ‘o e Māmaní

“Na‘e ‘ikai ke lava ‘o hoko mai ‘a e fakamo‘uí ki māmani ta‘e kau ai e fakalaloa ‘a Sīsū Kalaisí.”

Mei he Mo‘ui ‘a Siosefa Sāmitá

‘I ha ngaahi ta‘u lahi ki mu‘a pea toki fā‘ele‘i ‘a Siosefa Sāmitá, na‘e ongo‘i ‘e he‘ene kui tangata ‘i he tafa‘aki ‘o ‘ene tamaí ‘i hano ue‘i fakalaumālie ia, ‘e hoko ha me‘a ‘i hono fāmilí te ne “liliu ‘a māmani.”1 ‘Oku lekooti ‘e he hisitōlia ‘o Siosefa Sāmitá ‘o pehē: “Na‘e ‘osi kikite‘i fuoloa ‘e he‘eku kui tangata ko ‘Asaeli Sāmitá, ‘e ‘i ai ha palōfita ‘e ohi hake ‘i hono fāmilí, pea na‘e tui mo‘oni ‘eku kui fefiné na‘e fakahoko ‘eni ‘iate au. Na‘e mālōlō si‘eku kui tangata ko ‘Asaelí ‘i Sitokahoma Hahake ‘i he Vahefonua Seni Loulení ‘i Niu ‘Ioke, hili ha‘ane ma‘u ‘a e Tohi ‘a Molomoná, peá ne lau ia ‘o memei ‘osi; mo ne fakahā ko e Palōfita tonu pē au na‘á ne ‘ilo fuoloa ‘e ha‘u ‘i hono fāmilí.”2

‘I he hoko ‘a Siosefa Sāmita ko e Palōfita ‘o e Ongoongolelei Kuo Toe Fakafoki Maí, ne hoko ko e taha ‘o hono ngaahi fatongia mahu‘inga tahá ke fakamo‘oni‘i ‘a Sīsū Kalaisi. Na‘e tāpuekina ia ke ne ma‘u ha ‘ilo fakafo‘ituitui ki hono fakalangi ‘o Sīsū Kalaisí pea mo mahino kiate ia Hono fatongia ko e Huhu‘i ‘o māmaní. Na‘e kamata ‘a e ‘ilo ko ‘ení ‘i he ‘Uluaki Mata-Me‘a-Hā-Maí, ‘a ia na‘e mamata ai ‘a e talavou ko Siosefá ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi mo fanongo ki hono fakahā ‘e he Tamaí, “Ko Hoku ‘Alo ‘Ofa‘angá ‘Eni. Fanongo kiate Ia!” (Siosefa Sāmita - Hisitōlia 1:17). Na‘e monū‘ia ‘a Siosefa ‘i he me‘a toputapu ko ‘eni ne hokó, ke ne ma‘u ai ha fakahinohino mei he Fakamo‘ui ‘o māmaní.

‘I ha meimei ta‘u ‘e hongofulu mā ua mei ai, na‘e liliu ‘e he Palōfitá ‘i he ‘aho 16 ‘o Fēpueli 1832 ‘a e Tohi Tapú, ‘o sikalaipe ki ai ‘a Sitenei Likitoni ‘i he ‘api ‘o Sione Sionisoní ‘i Hailame ‘i ‘Ōhaiō. Hili hono liliu ‘e he Palōfitá ‘a e Sione 5:29, ‘a ē ‘okú ne fakamatala‘i ‘a e toetu‘u ‘a kinautolu ‘oku fai leleí mo kinautolu ‘oku fai koví, na‘e fakaava ha me‘a hā mai kia Siosefa mo Sitenei, ‘o na mamata mo fefolofolai ai mo e Fakamo‘uí:

“Na‘e faka‘ā homa matá ‘i he mālohi ‘o e Laumālié, pea na‘e fakamaama ‘a homa ‘atamaí koe‘uhí ke ma mamata pea mahino kiate kimaua ‘a e ngaahi me‘a ‘a e ‘Otuá—‘a e ngaahi me‘a ko ia na‘e ‘i ai talu mei he kamata‘angá ‘i he te‘eki ai ke ‘i ai ‘a māmaní, ‘a ia na‘e tu‘utu‘uni ‘e he Tamaí, ‘i hono ‘Alo pē taha na‘e fakatupú, ‘a ia na‘e ‘i he fatafata ‘o e Tamaí, ‘io, talu mei he kamata‘angá; ‘a ia ‘okú ma fakamo‘oni ki ai; pea ko e fakamo‘oni ‘okú ma faí ko hono kakato ia ‘o e ongoongolelei ‘a Sīsū Kalaisí, ‘a ia ko e ‘Aló, ‘a ia ne ma mamata ki ai pea mau fefolofolai mo ia ‘i he me‘a-hāmai fakalangí. …

“Pea na‘á ma vakai ki he nāunau ‘o e ‘Aló, ‘i he to‘ukupu to‘omata‘u ‘o e Tamaí ‘o ma ma‘u mei hono fonú; peá ma mamata ki he kau ‘āngelo mā‘oni‘oní, pea mo kinautolu kuo fakamā‘oni‘oni‘i ‘i hono taloní, ‘oku nau hū ki he ‘Otuá pea mo e Lamí, ‘a ia ‘oku nau hū kiate ia ‘o ta‘engata pea ta‘engata.

“Pea ko ‘eni, hili ‘a e ngaahi fakamo‘oni lahi kuo fai ‘o kau kiate iá, ko e fakamo‘oni fakamuimui taha ‘eni, ‘a ia ‘okú ma fai ‘o kau kiate iá: ‘Okú ne mo‘ui!

“He na‘á ma mamata kiate ia, ‘io, ‘i he to‘ukupu to‘omata‘u ‘o e ‘Otuá; peá ma fanongo ki he le‘o ‘oku fakamo‘oni‘i ko ia ‘a e ‘Alo pē taha ia na‘e fakatupu ‘o e Tamaí—Pea ‘oku fakatupu pea na‘e fakatupu ‘e ia, pea ‘iate ia, pea meiate ia, ‘a e ngaahi māmá, pea ko hono kakai ‘o iá ko e ngaahi foha mo e ngaahi ‘ofefine kuo fakatupu ki he ‘Otuá” (T&F 76:12–14, 20–24).

Na‘e toe mamata ‘a Siosefa Sāmita ki he Fakamo‘uí ‘i he ‘aho 3 ‘o ‘Epeleli 1836. Na‘e omi ‘a e Palōfitá mo ‘Ōliva Kautele ki he tu‘unga malanga ‘i he fakahihifo ‘o e Temipale Ketilaní. Na‘á na punou ‘o lotu tāuma‘u, pea na‘e hā mai heni ‘a e Fakamo‘uí kiate kinaua. Na‘e pehē ‘e he Palōfitá:

“Na‘e mato‘o ‘a e veilí mei homa ‘atamaí, pea na‘e fakaava ‘a e mata ‘o ‘ema ‘iló. Na‘á ma mamata ki he ‘Eikí ‘oku tu‘u ‘i he funga ‘o e tu‘unga malangá, ‘i mu‘a ‘iate kimaua; pea na‘e ‘i lalo ‘i hono va‘é ‘a e faliki ‘o e koula haohaoa, ‘oku tatau hono lanú mo e maka ko e ‘āmipá. Na‘e tatau ‘a hono ongo fofongá mo e ulo ‘o e afi; na‘e hinehina ‘a e lou‘ulu ‘o hono ‘ulú ‘o hangē ko e sinou ma‘a; na‘e ulo ‘a hono fofongá ‘o mahulu ange ‘i he ngingila ‘o e la‘aá; pea na‘e tatau ‘a hono le‘ó mo e tafe mālohi ‘o e ngaahi vai lahi, ‘io, ‘a e le‘o ‘o Sihová ‘oku folofola: Ko au ko e ‘uluakí mo e ki muí; ko au ia ‘a ia ‘oku mo‘uí, ko au ia ‘a ia na‘e fakapōngí; ko au homo taukapo ki he Tamaí” (T&F 110:1–4).

Na‘e ma‘u hangatonu ‘e he Palōfitá ‘a e ‘ilo ko iá mei he fa‘ahinga me‘a pehē na‘e hokó, peá ne hoko ai ko ha fakamo‘oni makehe ki hono fakalangi ‘o e Fakamo‘uí.

Ngaahi Akonaki ‘a Siosefa Sāmitá

Na‘e fakafalala ‘a e kakai ‘o e ‘Otuá ‘i he kuonga fakakosipeli kotoa pē ki he Fakalelei ‘a Kalaisí ki hono fakamolemole‘i ‘o ‘enau ngaahi angahalá.

“Na‘e ‘ikai ke lava ‘o hoko mai ‘a e fakamo‘uí ki māmani ta‘e ‘i ai ‘a e fakalaloa ‘a Sīsū Kalaisí”

“Na‘e teuteu … ‘e he ‘Otuá ha feilaulau ‘o me‘a‘ofa ‘aki Hono ‘Aló, ‘a ia na‘e tonu ke fekau‘i mai ‘i he taimi totonu ke teuteu ‘a e halá, pe fakaava ‘a e matapā ‘e lava ke hū ai ‘a e tangatá ki he ‘afio‘anga ‘o e ‘Eikí, hili hono kapusi ia ki tu‘a he‘ene talangata‘á. Na‘e fakaongo ‘a e ongoongo fakafiefia ko ‘ení ‘i he telinga ‘o e tangatá mei he taimi ki he taimi ‘i ha ngaahi kuonga kehekehe ‘o māmani ‘o a‘u ki he kuonga ‘o e hā‘ele mai ‘a e Mīsaiá.

“Ko e tui ki he fakalelei ko ‘ení pe ko e palani ‘o e huhu‘í, na‘e ‘oatu ai ‘e ‘Ēpeli ha feilaulau ki he ‘Otuá ‘a ia na‘e tali, ‘a ia ko e veloaki ‘o e tākangá. Na‘e ‘oatu ‘e Keini ‘a e fua ‘o e kelekelé, pea na‘e ‘ikai ke tali, koe‘uhí he na‘e ‘ikai ke ne fakahoko ia ‘i he tui; na‘e ‘ikai ke ne lava ‘o ma‘u ha tui, pe lava ‘o faka‘aonga‘i ‘a e tuí ‘o fehangahangai mo e palani ‘o e langí. Kuo pau ke lilingi ‘a e ta‘ata‘a ‘o e ‘Alo pē taha na‘e fakatupú ko e fakalelei ‘o e tangatá, he ko e palani ‘eni ‘o e huhu‘í, pea kapau he ‘ikai lilingi ‘a e totó he ‘ikai ha fakamolemole ‘o e angahalá. Pea ‘i hono fokotu‘u ‘o e feilaulaú ko ha fakataipe ke ‘ilo ai ‘e he tangatá ‘a e Feilaulau ma‘ongo‘onga na‘e teuteu ‘e he ‘Otuá, pea ke fai ha feilaulau ‘o fehangahangai mo ia, he ‘ikai ke lava ‘o ngāue‘aki ha tui, koe‘uhí he na‘e ‘ikai fakatau ‘a e fakaleleí ‘i he founga ko iá; ko hono olá na‘e ‘ikai ke lava ai ‘a Keini ‘o ma‘u ha tui; pea ko e hā pē ha me‘a ‘oku ‘ikai ‘o e tuí, ko e angahala ia. Ka na‘e fai ‘e ‘Ēpeli ha feilaulau na‘e ala tali, ‘o ne ma‘u ai ha fakamo‘oni ‘oku mā‘oni‘oni, pea fakamo‘oni tonu pē ‘e he ‘Otuá ‘a ‘Ene ngaahi me‘a‘ofá [vakai, Hepelū 11:4].

“Ko hono mo‘oní, he ‘ikai ‘aonga ki ha tangata hano lilingi ‘o ha toto ‘o ha monumanu, tuku kehe kapau ‘e fai ia ‘i he fakatātā, pe fakataipe, pe ko hano fakamatala‘i ‘o e me‘a ‘e foaki tu‘unga ‘i he me‘a‘ofa tonu pē ‘a e ‘Otuá—pea ko e ngāue ko ‘ení ‘oku fai ‘aki ‘a e mata ‘oku sio pē ki mu‘a ‘i he tui, ki he mālohi ‘o e Feilaulau ma‘ongo‘onga ki he fakamolemole ‘o e angahalá. …

“… He ‘ikai ke tau lava ‘o tui na‘e ta‘e ‘ilo ‘a e kakai ‘o e kuonga mu‘á ‘i he ngaahi kuongá kotoa ki he fa‘unga ‘o e langí ‘o hangē ko ha fakakaukau ‘a ha tokolahi, koe‘uhí he ko e me‘a kotoa pē na‘e fakahaofi, na‘e fakahaofi ia ‘i he mālohi ‘o e palani ma‘ongo‘onga ‘o e huhu‘í, ‘o tatau ai pē mo e ki mu‘a pea toki hā‘ele mai ‘a Kalaisí; he ka ‘ikai, ta ko ha palani kehe ia ‘a e ‘Otuá ‘oku lolotonga fakahokó (kapau te tau fakalea pehē), ke ne fakafoki mai ‘a e tangatá ke nofo mo Ia. Pea he ‘ikai ke tau lava ‘o tui ki heni, he kuo te‘eki ai ha liliu ia ki he konisitūtone ‘o e tangatá talu mei he‘ene hingá; pea ko e ouau pe tu‘utu‘uni ‘o e feilaulau totó na‘e fokotu‘utu‘u pē ia ke fakahoko kae ‘oua kuo momoi hake ‘a Kalaisi mo lilingi Hono ta‘ata‘á—hangē ko hono fakamatala ‘i mu‘á—kae lava ‘a e tangatá ‘o nofo ‘amanaki atu ‘i he tui ki he taimi ko iá. …

“Na‘e ‘uhinga hono fakahoko ‘o e feilaulau ko iá ke fakahinohino pē ‘a e fakakaukaú kia Kalaisi, pea ‘oku tau fakakaukau peheé tu‘unga he folofola ko ‘eni ‘a Sīsū ki he kakai Siú: ‘Na‘e mātu‘aki fiefia ‘a ho‘omou Tamai ko ‘Ēpalahamé ke mamata ki hoku ‘ahó: pea na‘e mamata ia, pea fiefia‘ [Sione 8:56]. Pea koe‘uhí ko e fai feilaulau ‘a e kakai ‘o e kuonga mu‘á, na‘e ‘ikai ke ne fakafe‘ātungia‘i ‘e ia ‘enau fanongo ki he Ongoongoleleí; ka na‘e hoko, ‘o hangē ko ‘etau lau ki mu‘á, ke ne faka‘ā honau matá, mo faka‘atā ke nau sio mama‘o atu ki he taimi ‘o e hā‘ele mai ‘a e Fakamo‘uí, mo fiefia ‘i He‘ene huhu‘í. … ‘Oku mau pehē ai ko e taimi pē na‘e fakahā ai ‘e he ‘Eikí Ia ki he tangatá ‘i he kuonga mu‘á, mo fekau ke nau fai feilaulau kiate Ia, na‘e fai ia ke nau sio mama‘o atu ai ‘i he tui ki he taimi ‘o ‘ene toe hā‘ele maí, mo falala ki he mālohi ‘o e fakalelei ko iá ke fakamolemole‘i ‘enau ngaahi angahalá. Pea na‘a nau fakahoko ‘eni, ‘e ha lauiafe kuo nau mu‘omu‘a atu ‘iate kitautolu, ‘oku ta‘e hano mele honau ngaahi kofú, pea ‘oku nau hangē ko Siopé, ‘o tatali ‘i he loto fakapapau ‘o hangē ko ‘ení, te nau mamata kiate Ia ‘i māmani ‘i he ngaahi ‘aho faka‘osí, ‘i he kakanó [vakai, Siope 19:25–26].

“ ‘E lava pē ke tau pehē, neongo na‘e kehekehe ‘a e ngaahi kuonga fakakosipelí, ka ko e me‘a kotoa pē kuo fakahoko mai ‘e he ‘Otuá ki Hono kakaí na‘e fokotu‘utu‘u ia ke ne tohoaki‘i mai ‘enau fakakaukaú ki he kaveinga ngāue ma‘ongo‘ongá, pea mo ako‘i kinautolu ke nau falala ki he ‘Otuá ‘ata‘atā pē, ko e tupu‘anga ‘o honau fakamo‘uí, ‘o hangē ko ia ‘oku ‘i He‘ene fonó.”4

Koe‘uhí na‘e toetu‘u ‘a Sīsū Kalaisi mei he maté, ‘e toetu‘u leva mo e fa‘ahinga kotoa ‘o e tangatá.

“Ko e ngaahi tefito‘i mo‘oni mahu‘inga ‘o ‘etau tui fakalotú ko e fakamo‘oni ko ia ‘a e kau ‘Aposetoló mo e kau Palōfitá ‘o fekau‘aki mo Sīsū Kalaisí, na‘e pekia, pea telio, pea toe tu‘u ‘i he ‘aho hono tolú, ‘o hā‘ele hake ki he langí; pea ko hono toenga ‘o e ngaahi me‘a kehe kotoa pē fekau‘aki mo ‘etau tui fakalotú ko ha ngaahi tānaki atu pē ki ai. Kae fekau‘aki mo e ngaahi me‘a ko ‘ení, ‘oku tau tui ki he me‘afoaki ‘o e Laumālie Mā‘oni‘oní, ki he mālohi ‘o e tuí, ki hono ma‘u ‘o e ngaahi me‘afoaki fakalaumālié ‘o fakatatau mo e finangalo ‘o e ‘Otuá, ki hono fakafoki mai ‘o e fale ‘o ‘Isilelí, pea mo e ikuna faka‘osi ‘a e mo‘oní.”5

“ ‘He ‘oku hangē ‘oku mate kotoa pē ‘ia ‘Ātamá, ‘e pehē foki ‘e mo‘ui kotoa pē ‘ia Kalaisi;‘ ‘e toe fokotu‘u ‘a e taha kotoa pē mei he maté [1 Kolinitō 15:22]. Na‘e fakahoko ‘e he Lami ‘a e ‘Otuá ‘a e toetu‘ú, koe‘uhí ke toetu‘u ‘a e taha kotoa mei he maté.”6

“Kuo ‘osi kotofa ‘e he ‘Otuá ha ‘aho te Ne fakamāu‘i ai ‘a māmani, pea kuó Ne ‘osi fakapapau‘i ‘eni ‘i He‘ene fokotu‘u hake Hono ‘Alo ko Sīsū Kalaisí mei he maté—ko e me‘a ia ‘oku fakama‘u ai ‘a e ‘amanaki lelei ‘a e taha kotoa pē ‘oku tui ki he lekooti fakalaumālié, fekau‘aki mo ‘enau fiefia ‘i he kaha‘ú mo ‘enau nēkeneká; koe‘uhí, ‘Kapau ‘oku ‘ikai tu‘u hake ‘a Kalaisi,’ ‘o hangē ko e lea ‘a Paula ki he kakai Kolinitoó, ‘‘oku ta‘e ‘aonga ho‘omou tuí; ‘oku mou kei ‘i ho‘omou angahalá [pē]. Pea ko kinautolu foki kuo mohe ‘ia Kalaisí, kuo nau ‘auha’ [1 Kolinitō 15:17–18]. …

“Na‘e fakapapau‘i mo‘oni ‘a e toetu‘u ‘a Kalaisi mei he maté; pea kapau kuó Ne toetu‘u mei he maté, te Ne ‘omi ‘a e tangatá, ‘i Hono mālohí, ke nau tu‘u ‘i Hono ‘aó: he kapau kuó Ne toetu‘u mei he maté ta kuo maumau‘i ‘a e ngaahi ha‘i ‘o e maté pea ‘ikai ikuna ‘a fa‘itoka. Kapau ko ia, ‘oku ‘ikai ikuna ‘a fa‘itoka, pea ko kinautolu ‘oku nau tauhi ‘a e ngaahi folofola ‘a Sīsuú mo talangofua ki He‘ene ngaahi akonakí ‘oku ‘ikai ngata pē ‘i he‘enau ma‘u ‘a e tala‘ofa ‘o e toetu‘u mei he maté, ka ‘oku fakapapau‘i ‘a hono tuku ange ke nau hū ki Hono pule‘anga nāunau‘iá; he na‘á Ne folofola tonu pē, ‘Pea ko e potu te u ‘i aí, ‘e ‘i ai foki ‘a ‘eku tamaio‘eikí‘ [Sione 12:26].”7

“Ko kinautolu na‘e mate ‘ia Sīsū Kalaisí ‘oku ‘i ai ‘enau ‘amanaki ke nau ma‘u ‘a e fonu ‘o e fiefiá ‘i he taimi te nau tu‘u mai aí, ‘a ia na‘a nau ma‘u pe nofo ‘amanaki ki ai ‘i hení. … ‘Oku ou fiefia ‘i he‘eku ma‘u ‘a e faingamālie ke fakahoko atu kiate kimoutolu ha ni‘ihi ‘o e ngaahi me‘a, ‘a ia, kapau te mou pikitai ki ai, ‘e hoko ko ha tokoni kiate kimoutolu ‘i he taimi ‘e ngalulu ai ‘a e mofuiké, tu‘ulaki mai mo e ngaahi loá, tapa mo e ‘uhilá, pea mateuteu mo e ngaahi matangi mālohí ke taulōfu‘u mai kiate kimoutolu ‘o hangē ko e fepāpaaki ‘a e maná. Puke ‘a e ngaahi me‘á ni pea ‘oua na‘a tuku ke tetetete ho tuí pe ko ho ngaahi hokotanga huí, pe ‘e tuku ke vaivai ho lotó; he ko e hā ha me‘a ‘e toe lava ‘e he mofuiké, ngaahi taú mo e ngaahi afā ‘ahiohió ‘o fai? Hala ‘atā. ‘E fakafoki ‘a e ngaahi me‘a kotoa pē ne mole meiate koé ‘i he toetu‘ú, kapau ‘e hokohoko atu ho‘o angatonú. Kuó u mamata ki heni ‘i he me‘a-hā-mai ‘a e Māfimafí. …

“Kuo fakahā ‘e he ‘Otuá ‘a Hono ‘Aló mei he langí pea mo e tokāteline foki ‘o e toetu‘ú; pea ‘oku tau ‘ilo‘i ko kinautolu ‘oku tau tanu ‘i he māmaní, ‘e toe fokotu‘u hake ‘a kinautolu ‘e he ‘Otuá, kuo fakakofu‘i mo fakaake ‘e he Laumālie ‘o e ‘Otua ma‘ongo‘ongá; pea ko e hā hano mahu‘inga pe ‘oku tau fakatokoto kinautolu, pe tākoto fakataha mo kinautolu, ‘o kapau ‘e ‘i ai ha taimi he ‘ikai ke tau lava ai pē ‘o tauhi ma‘u kinautolu? Tuku ke tō-kakano ‘a e ngaahi mo‘oni ko ‘ení ‘i hotau lotó, koe‘uhí ke tau lava ‘o kamata fiefia heni ‘i he me‘a te tau ma‘u kakato hili ‘a e mo‘uí ni.”8

Te tau lava ‘o hoko ko e kau ‘ea-hoko fakataha mo Sīsū Kalaisi, tu‘unga ‘i he Fakalelei ‘a Sīsū Kalaisí mo e talangofua ki he ongoongoleleí.

“ ‘Oku ou tui ki hono Faka-‘Otua ‘o Sīsū Kalaisí, pea na‘á Ne pekia ma‘á e ngaahi angahala ‘a e kakai kotoa pē na‘e hinga tu‘unga ‘ia ‘Ātamá.”9

Ngaahi Tefito ‘o e Tui 1:3: “ ‘Oku mau tui ‘e lava ‘o fakamo‘ui ‘a e fa‘ahinga ‘o e tangatá kotoa pē ‘i he Fakalelei ‘a Kalaisí, tu‘unga ‘i he talangofua ki he ngaahi fono mo e ngaahi ouau ‘o e ongoongoleleí.”10

“Hili hono fakatupu ‘e he ‘Otuá ‘a e ngaahi langí mo māmaní, na‘e hā‘ele hifo ‘i he ‘aho hono onó ‘o folofola, ‘Ke tau ngaohi ‘a e tangatá ‘i hotau tataú.‘ ‘I he tatau ‘o haí? Na‘e ngaohi ‘a e tangatá ‘e he [ngaahi] ‘Otuá ‘i [Honau tataú], na‘á Ne ngaohi [kinaua] ko e tangata mo e fefine, na‘e haohaoa, ‘ikai ha kovi, ‘ikai ha mele, ma‘u ‘a e natula mo e ‘īmisi tatau ‘o hangē ko e [ngaahi] ‘Otuá [vakai, Sēnesi 1:26–27]. Pea ‘i he hinga ‘a e tangatá na‘e ‘ikai ke mole ai hono tataú, ka na‘e kei tauhi pē ‘e hono natulá ‘a e tatau ‘o hono Tupu‘angá. Ko Kalaisí, ‘a ia ko e tatau ‘o e tangatá, ko e tatau tofu pē foki Ia ‘o ‘Ene Tamaí [vakai, Hepelū 1:3]. … Tu‘unga ‘i he fakalelei ‘a Kalaisí pea mo e toetu‘ú, pea pehē ki he talangofua ki he ongoongoleleí, ‘e toe fakafoki ai kitautolu ki he tatau ‘o hono ‘Alo ko Sīsū Kalaisí [vakai, Loma 8:29]; pea tau ma‘u leva ‘a e īmisi, nāunau, pea mo e natula ‘o e ‘Otuá.”11

“Na‘e [fakahoko] ‘e he Tamai hotau laumālié ha feilaulau ma‘a Hono kakaí, ha palani ‘o e huhu‘í, mālohi ‘o e fakaleleí, ha founga ki he fakamo‘uí, ‘o ne kaveinga ma‘ongo‘onga ‘aki pē hono fakafoki ‘o e tangatá ki he ‘ao ‘o e Tu‘i ‘o e langí, ‘o fakakalauni kinautolu ‘aki ‘a e nāunau fakasilesitialé, mo ‘ai kinautolu ko e kau ‘eahoko fakataha mo e ‘Aló ki he tofi‘a ‘oku ta‘e ‘au‘auha, ta‘e ‘uli‘i, pea ‘oku ‘ikai mole atú.”12

“ ‘Oku pehē ‘e he folofolá ko kinautolu ‘oku talangofua ki he ngaahi fekaú te nau hoko ko e kau ‘ea-hoko fakataha mo Sīsū Kalaisi ki he ‘Otuá. … ‘ ‘Oku fakamo‘oni ‘e he Laumālie pē ko iá mo hotau laumālié, ko e fānau ‘a e ‘Otuá ‘a kitautolu, pea kapau ko e fānau, pea ta ko e kau [‘ea-hoko]; ko e kau [‘ea-hoko] ki he ‘Otuá, pea ko e kau [‘ea-hoko] fakataha mo Sīsū Kalaisi, ‘o kapau te tau mamahi mo ia, koe‘uhí ke tau ma‘u ‘a e hākeaki‘í fakataha mo ia.‘ [Vakai, Loma 8:16–17.]”13

“Hono ‘ikai fakafiemālie ki he kakai ‘oku tangí ‘i he taimi ‘oku ui ai ke nau māvae mo honau husepānití, uaifí, tamaí, fa‘eé, fānaú, pe kāinga ‘ofeiná, ke nau ‘ilo‘i, neongo ‘oku tuku hifo ‘a e sino fakamāmaní ‘o ‘auha, ka te nau toetu‘u ‘o nofo ‘i he māfana ta‘engatá ‘i he nāunau ta‘e fa‘a maté, ‘o ‘ikai mamahi, pe toe mate, ka te nau hoko ko e kau ‘ea-hoko ‘o e ‘Otuá pea kaungā ‘ea-hoko fakataha mo Sīsū Kalaisi.”14

‘Oku haohaoa, ma‘a, mo mā‘oni‘oni ‘a Sīsū Kalaisi, pea kuó Ne fekau mai ke tau tatau mo Ia.

“Ko hai ‘i he Kāingalotu kotoa ‘o e ngaahi ‘aho faka‘osi ko ‘ení te ne lava ke pehē ‘oku lelei tatau mo hotau ‘Eikí? Ko hai ‘oku haohaoa pehē? Ko hai ‘oku ma‘a pehē? Ko hai ‘oku mā‘oni‘oni tatau mo Ia? ‘E ma‘u ha kakai pehē? Na‘e ‘ikai ke Ne teitei maumau fono pe maumau‘i ha fekau pe fono ‘o e langí—‘ikai ha kākā ‘i Hono ngutú, pe ha fakakākā ‘e ‘i Hono lotó. … Ko e fē ha taha ‘oku tatau mo Kalaisi? He ‘ikai ke lava ‘o ma‘u ia ‘i māmani.”15

“Na‘e fakatupu ‘a e tangatá ‘o mo‘ulaloa ki he [me‘a muná], ta‘e loto ki ai, ka na‘e fakamo‘ulaloa‘i ‘e Sīsū Kalaisi ‘a e me‘a tatau ‘i he ‘amanaki leleí [vakai, Loma 8:20]—‘oku mo‘ulaloa ‘a e taha kotoa ki he me‘a muná ‘i he lolotonga ‘o ‘enau fononga ‘i he ngaahi hala pikopiko mo faingata‘a ‘okú ne ‘ākilotoa kinautolú. Ko e fē ha taha ‘oku hao mei he me‘a muná? Na‘e hala ‘atā ha taha ‘e haohaoa ka ko Sīsū pē; pea ko e hā na‘e haohaoa aí? Koe‘uhí he ko e ‘Alo ia ‘o e ‘Otuá, mo Ne ma‘u ‘a e kakato ‘o e Laumālié, mo ha mālohi lahi ange ‘i ha toe tangata.”16

“ ‘I He‘ene kei tamaisi‘i si‘í, na‘e ma‘u ‘e [Sīsū Kalaisi] ‘a e poto kotoa na‘e fie ma‘u ke Ne lava ai ‘o tu‘utu‘uni mo pule‘i ‘a e pule‘anga ‘o e kakai Siú, pea lava ke fakafetau‘i lea mo e kau poto mataotaó mo loloto ‘ene ‘ilo ki he fonó mo e me‘a fakalangí, pea mo ‘ai ‘enau ngaahi fakakaukaú mo ‘enau angafaí ke hangē ha me‘a ngalivalé ‘i hono fakafehoanaki mo e poto na‘á Ne ma‘ú.”17

“ ‘Oku mau fakatauange ‘oku mou fakakaukauloto ma‘u pē ki he ngaahi fekau ‘a e ‘Eikí, ‘o ako‘i kimoutolu, ‘o ‘ikai ngata pē ‘i Hono finangalo ki hono malanga‘aki ‘o ‘Ene Ongoongoleleí, ka ko ‘Ene ‘a‘eva ‘i he loto fakatōkilalo mo haohaoa ‘i he ‘ao ‘o e tokotaha kotoa pē, ‘o a‘u ki he ngaahi taimi na‘e taulōfu‘u ai ‘a e fakatangá pea mo Hono ngaohikovia ‘e ha to‘u tangata faiangahala mo fa‘a fe‘auaki. Manatu‘i kāinga, kuó Ne ui kimoutolu ki he mā‘oni‘oní; ‘e toe fie ma‘u ‘apē ke tau pehē, ke tau tatau mo Ia ‘i he haohaoá? Ko e hā leva hano lahi ‘o e poto, mo e mā‘oni‘oni, mo e haohaoa, ‘oku totonu ke mou a‘usia ‘i Hono ‘aó; pea manatu‘i foki, ‘oku ‘iate kimoutolu ma‘u ai pē Hono fofongá.”18

“Ko e taimi ‘oku tau fakakaukau ai ki he mā‘oni‘oni mo e haohaoa ‘a hotau ‘Eiki ma‘ongo‘ongá, ‘a ē na‘á Ne fakaava ‘a e founga ke tau lava ai ‘o omi kiate Iá, ‘o a‘u ki He‘ene feilaulau‘i Iá, ‘oku molū hotau lotó ‘iate kitautolu ‘i He‘ene ‘alo‘ofá. Pea ‘i he‘etau toe fakakaukau atu kuó Ne uiui‘i kitautolu ke tau haohaoa ‘i he me‘a kotoa peé, ke tau mateuteu ai ke fe‘iloaki fiefia mo Ia ‘o ka Ne ka hā‘ele mai ‘i hono nāunaú mo e kau ‘āngelo mā‘oni‘oní kotoa, ‘oku tau ongo‘i ke na‘ina‘i fakahangatonu ki hotau kāingá, ke nau loto fakatōkilalo mo fa‘a lotu, ke nau ‘a‘eva mo‘oni ko e fānau ‘o e māmá pea mo e ‘ahó, ke nau ma‘u ha ‘alo‘ofa ke ne matu‘uaki ‘a e fakatauele kotoa pē, pea mo ikuna‘i ‘a e kovi kotoa pē ‘i he huafa taau ‘o hotau ‘Eiki ko Sīsū Kalaisí. Ke mou mea‘i mo‘oni ‘e hoku kāinga, ‘oku ofi ‘aupito ‘a e ‘aho ‘e tu‘u hake ai ‘a e ‘Eiki ‘o e falé ‘o tāpuni‘i ‘a e matapaá, pea he ‘ikai ha taha ‘e fakangofua ke ma‘u ha nofo‘anga ‘i he ‘ohomohe ‘o e ta‘ané, ka ko ia pē ‘oku ‘i ai hano kofu ta‘ane! [Vakai, Mātiu 22:1–14.]”19

Ngaahi Fokotu‘u Ki he Akó mo Hono Ako‘í

Fakakaukau‘i ‘a e ngaahi tefito‘i fakakaukau ko ‘ení ‘i ho‘o ako ‘a e vahé pe ‘i ho‘o teuteu ke ako‘í. Ke ma‘u ha tokoni lahi ange, vakai ki he peesi vii–xv.

  • Toe fakamanatu ‘a e fakamatala ‘o e mata me‘a-hā-mai ‘a Siosefa Sāmita ki he Fakamo‘uí (peesi 53–55). Ko e hā ha‘o fakakaukau mo ha‘o ongo‘i fekau‘aki mo e ngaahi me‘a ko ‘eni na‘e hokó?

  • Na‘e tokoni ‘i he kuonga mu‘á ‘a e feilaulau ‘aki ‘a e fanga monumanú ki he kakai ‘a e ‘Otuá ke “fakaava honau matá, pea … nofo ‘amanaki atu ki he taimi ‘o e hā‘ele mai ‘a e Fakamo‘uí, mo fiefia ‘i He‘ene huhu‘í” (peesi 57). Ko e hā ha ngaahi me‘a ‘oku tokoni kiate koe he ‘ahó ni ke ke hanga ai ki he Fakamo‘uí?

  • Lau ‘a e palakalafi ‘oku kamata ‘i he konga ki lalo ‘o e peesi 57. Fakatokanga‘i ‘i he kupu‘i lea ko ‘ení, ko e tānakí ko ha fa‘ahinga me‘a ‘oku fakapipiki ki ha me‘a ‘oku mahu‘inga ange, hangē ko ha va‘a ‘oku fakapipiki ki ha sino ‘o ha fu‘u ‘akau. ‘Okú ke pehē ko e hā ‘oku hoko ai ‘a e fakamo‘oni ‘a e kau ‘aposetoló mo e kau palōfitá ki he Fakalelei mo e Toetu‘u ‘a e Fakamo‘uí ko e “ngaahi tefito‘i mo‘oni mahu‘inga ‘o ‘etau tui fakalotú”? ‘E mei anga fēfē ha‘o fakahoko ho‘o ngāué ‘i api pe ‘i he Siasí kapau te ke manatu‘i ko e toenga ‘o e ngaahi me‘á kotoa ko e tānaki mai pē ki he ngaahi tefito‘i mo‘oni ko ‘ení?

  • Toe fakamanatu ‘a e ngaahi akonaki ‘a e Palōfita ko Siosefá fekau‘aki mo e toetu‘ú (peesi 57–59). Ko e hā ha fa‘ahinga fakafiemālie ‘okú ke ma‘u ‘i ho‘o ‘ilo‘i ko e “me‘a kotoa pē ‘oku mole meiate koé ‘e toe fakafoki atu ia ‘i he toetu‘ú, kapau ‘e hokohoko atu ho‘o angatonú”? Ko e hā ha ngaahi founga ‘e tokoni mai ai ‘a e ‘ilo ki he toetu‘ú ke “tau kamata ma‘u ‘a e me‘a te tau ma‘u kakato ‘i he hili ‘o e mo‘ui ko ‘ení”?

  • ‘I ho‘o fakamanatu ‘a e peesi 60–61, fakakaukau ki he me‘a na‘e fai ‘e he Fakamo‘uí koe‘uhí ke tau lava ‘o hoko ko e kaungā ‘eahoko fakataha mo Iá. Fakakaukau‘i ha ngaahi founga te ke lava ai ‘o fakahaa‘i ho‘o hounga‘ia ‘i He‘ene feilaulau fakaleleí.

  • ‘I he peesi 61–62, ‘oku fakamatala ai ‘e he Palōfita ko Siosefá ha ngaahi ‘ulungāanga lahi ‘o e Fakamo‘uí. Ko e hā mo ha ngaahi toe ‘ulungāanga kehe ‘okú ke fakakaukau ki ai ‘i he taimi ‘okú ke fifili ai ki he mo‘ui mo e misiona ‘o e Fakamo‘uí? Fakakaukau ki ha me‘a te ke lava ‘o fai ke ke hoko ai ‘o tatau mo Ia.

Ngaahi Potufolofola Fekau‘akí: ‘Īsaia 53:1–12; 2 Nīfai 9:5–26; T&F 20:21–29

Ma‘u‘anga Fakamatalá

  1. Lipooti ‘e George A. Smith, Deseret News, August 12, 1857, p. 183.

  2. History of the Church, 2:443; mei he “History of the Church” (manuscript), book B-1, addenda, p. 5, ‘Ākaivi ‘a e Siasí, Siasi ‘o Sīsū Kalaisi ‘o e Kau Mā‘oni‘oni ‘i he Ngaahi ‘Aho Kimui Ní, Sōleki Siti, ‘Iutā.

  3. History of the Church, 5:555; mei he malanga na‘e fai ‘e Siosefa Sāmita he ‘aho 27 ‘o ‘Aokosi 1843, ‘i Nāvū ‘i ‘Ilinoisi; lipooti ‘e Uiliate Lisiate mo Uiliami Keleitoni.

  4. History of the Church, 2:15–17; na‘e liliu ke fakaonopooni ‘a e ngaahi faka‘ilonga leá; na‘e liliu mo e vahevahe fakapalakalafí; mei he “The Elders of the Church in Kirtland, to Their Brethren Abroad,” Jan. 22, 1834, na‘e pulusi ‘i he Evening and Morning Star, March 1834, p. 143.

  5. History of the Church, 3:30; mei ha fakamatala faka‘ētita na‘e pulusi ‘i he Elders‘ Journal, July 1838, p. 44; ko Siosefa Sāmita na‘e ‘ētita he pepá.

  6. History of the Church, 6:366; mei ha malanga na‘e fai ‘e Siosefa Sāmita he ‘aho 12 ‘o Mē 1844, ‘i Nāvū ‘i ‘Ilinoisi; na‘e lipooti ‘e Tōmasi Puloka.

  7. History of the Church, 2:18–19; na‘e liliu ‘a e vahevahe fakapalakalafí; mei he “The Elders of the Church in Kirtland, to Their Brethren Abroad,” Jan. 22, 1834, na‘e pulusi ‘i he Evening and Morning Star, March 1834, p. 144.

  8. History of the Church, 5:361–62; na‘e liliu ‘a e vahevahe fakapalakalafí; mei ha malanga na‘e fai ‘e Siosefa Sāmita he ‘aho 16 ‘o ‘Epeleli 1843, ‘i Nāvū ‘i ‘Ilinoisi; na‘e lipooti ‘e Uilifooti Utalafi mo Uiliate Lisiate.

  9. History of the Church, 4:78; mei ha tohi meia Mātiu L. Tēvisi kia Mele Tēvisi, ‘aho 6 ‘o Fēpueli 1840, Uāsingatoni D.C., ‘o lipooti ha malanga na‘e fai ‘ e Siosefa Sāmita he ‘aho 5 ‘o Fēpueli 1840, ‘i Uāsingatoni, D.C.

  10. Ngaahi Tefito ‘o e Tui 1:3.

  11. Fakamatala ‘a Sēmisi Pēsesi, ‘i hono fakatahataha‘i ha ngaahi konga mei he ngaahi malanga ‘a Siosefa Sāmitá; James Burgess, Journals, 1841–48, vol. 2, ‘Ākaivi ‘a e Siasí.

  12. History of the Church, 2:5; mei he “The Elders of the Church in Kirtland, to Their Brethren Abroad,” Jan. 22, 1834, na‘e pulusi ‘i he Evening and Morning Star, February 1834, p. 135.

  13. Fakamatala ‘a Siaosi Laupe, ‘i hono fakatahataha‘i ‘o ha ngaahi konga mei he ngaahi malanga ‘a Siosefa Sāmitá, ca. 1845; George Laub, Reminiscences and Journal Jan. 1845–Apr. 1857, p. 31, ‘Ākaivi ‘a e Siasí.

  14. History of the Church, 6:306; mei ha malanga na‘e fai ‘e Siosefa Sāmita he ‘aho 7 ‘o ‘Epeleli 1844, ‘i Nāvū ‘i ‘Ilinoisi; na‘e lipooti ‘e Uilifooti Utalafi, Uiliate Lisiate, Tōmasi Puloka, mo Uiliami Keleitoni.

  15. History of the Church, 2:23; mei he “The Elders of the Church in Kirtland, to Their Brethren Abroad,” Jan. 22, 1834, na‘e pulusi ‘i he Evening and Morning Star, April 1834, p. 152.

  16. History of the Church, 4:358; mei ha malanga na‘e fai ‘e Siosefa Sāmita he ‘aho 16 ‘o Mē 1841, ‘i Nāvū ‘i ‘Ilinoisi; na‘e lipooti ‘i he Times and Seasons, June 1, 1841, pp. 429–30.

  17. History of the Church, 6:608; mei ha ngaahi fakahinohino na‘e fai ‘e Siosefa Sāmita he ‘aho 27 ‘o Sune 1844, ‘i he Fale Fakapōpula Kātesí ‘i Kātesi ‘i ‘Ilinoisi; na‘e lipooti ‘e Sailosi H. Uitiloka.

  18. History of the Church, 2:13; mei he “The Elders of the Church in Kirtland, to Their Brethren Abroad,” Jan. 22, 1834, na‘e pulusi ‘i he Evening and Morning Star, March 1834, p. 142.

  19. Tohi meia Siosefa Sāmita mo e kau taula‘eiki lahí ki he kau taki ‘i Seneseo ‘i Niu ‘Ioké, ‘aho 23 ‘o Nōvema 1833, Ketilani ‘i ‘Ōhaiō, ‘Ākaivi ‘a e Siasí.

ʻĪmisi
Jospeh and Oliver

Na‘e hā ‘a e Fakamo‘uí kia Siosefa Sāmita mo ‘Ōliva Kautele ‘i he Temipale Ketilaní. Na‘e pehē ‘e Siosefa, “Na‘e mato‘o ‘a e veilí mei homa ‘atamaí, pea na‘e fakaava ‘a e mata ‘o ‘ema ‘iló. Na‘á ma mamata ki he ‘Eikí ‘oku tu‘u ‘i he funga ‘o e tu‘unga malangá.”

ʻĪmisi
resurrected Lord

“Na‘e fakahoko ‘e he Lami ‘a e ‘Otuá ‘a e toetu ‘ú, koe‘uhí ke toetu‘u ‘a e taha kotoa mei he maté.”

ʻĪmisi
Christ with children

“Ko e taimi ‘oku tau fakakaukau ai ki he mā‘oni‘oni mo e haohaoa ‘a hotau ‘Eiki ma‘ongo‘ongá, … ‘oku molū hotau lotó ‘iate kitautolu ‘i He‘ene ‘alo‘ofá.”