Aoaoga a Peresitene
Mataupu 23: ‘Ia Malolosi O Outou Siteki’


Mataupu 23

“Ia Malolosi O Outou Siteki”

“O siteki ma itu o Siona o ni faatusa ia o nofoaga paia ia na fetalai le Alii e tatau ona faapotopoto i ai Lana Au Paia i aso e gata ai e avea o se sulufaiga mai le afā.”

Mai le Soifuaga o Ezra Taft Benson

I le aso 13 o Ianuari, 1935, na lagolagoina ai e le au paia o le Siteki a Boise Idaho ia Ezra Taft Benson i le 35 tausaga o lona soifua, e avea ma fesoasoani muamua i le au peresitene o le siteki. I lalo o le taitaiga a Peresitene Scott S. Brown, na maua ai e Peresitene Benson ni avanoa se tele e auauna atu ai, taitai, ma aoao atu. Mo se faataitaiga, sa fesoasoani tele o ia i se alii o le au Perisitua Mekisateko ia toe malosi i le Ekalesia,1 ma sa fesoasoani o ia e taitai taumafaiga a le siteki e faatino le polokalama uelefea a le Ekalesia.2

I le 1938 na faatupulaia ai le siteki i le silia ma le 8,000 ona tagata, o lea na faatonuina ai e le Au Peresitene Sili ia vavaeina i ni siteki se tolu. Fai mai Peresitene Benson sa “faateia” o ia ina ua oo i le aso 27 o Novema, 1938, ae valaauina o ia e pulefaamalumalu i se tasi o na siteki. Sa ta’u atu e lona faletua o Flora, i le la fanau, o se faamanuiaga mo lo latou tama le maua o lenei valaauga.3

O le auaunaga a Peresitene Benson o se peresitene o le siteki o se faamanuiaga mo le siteki atoa. Sa faaauau ona ia aoao atu mataupu faavae o le uelefea, ma sa ia tuuina atu se tuuto faapitoa i le autalavou. A o le’i amataina se sauniga o se tasi o konafesi faalesiteki, sa ia matauina ai se vaega o alii talavou o taumafai e sosola ese mai le falelotu. “Sa amata ona latou savavali malie atu i tua o le falefaafiafia agai i le faitotoa pito i tua, a o tau fai autilo atu i le faapaologa o le falelotu ina ia mautinoa ai e le o iloa mai lo latou o ese. Ma o le taimi tonu foi lena na laa mai ai i fafo o [ia] mai lona ofisa, mafaufau i le mea o loo tupu, ma faaloaloa atu ona lima i le falefaafiafia ina ia maua lelei le aualii ia. Sa faapea atu o ia, ‘Ua ou fiafia lava e vaai atu ia te outou alii. Tatou o faatasi i le konafesi.’ Sa ia taitai atu i latou i le nofoaumi pito i luma, ma mulimuli ane, na ia valaauina i latou e tuuina atu ni a latou molimau.”4

E le’i atoa le lua masina talu ona amata auauna Peresitene Benson o se peresitene o le siteki, ae oo atu se isi mea na faate’ia ai foi o ia. Sa ofoina atu ia te ia se galuega o le failautusi faapitoa o le Fono a Faalapotopotoga Faifaatoaga a le Malo, lea na manaomia ai o ia e faigaluega i Uosigitone D.C. O le taimi muamua sa ia teena ai le ofo, ae ina ua uma ona soalaupule ma Flora ma le Au Peresitene Sili, na ia filifili loa e talia.5 Ina ua faamaloloina o ia mai le avea ma se peresitene o le siteki i le aso 26 o Mati, 1939, sa ia tusia e faapea, o se “aso sili lea ona faigata na ou oo i ai. … I la’u tautalaga [i tagata o le siteki] sa matuai faamanuiaina a’u e le Alii, ae sa matuai faigata lava ona taofiofi o’u lagona. E leai ni tagata e sili atu ona lelei i le lalolagi atoa [ma] ou te alofa ia i latou uma.”6

Sa siitia atu le au Benson i Bethesda, Maryland, e latalata i Uosigitone, D.C. I le silia teisi ma se tausaga mulimuli ane, na asiasi atu ai Peresitene Rudger Clawson, le Peresitene o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ma Elder Albert E. Bowen, o se uso foi o le Korama a le Toasefululua, i le eria e faatulaga se siteki fou. Sa feiloai Peresitene Clawson ia Ezra Taft Benson ma fai atu i ai, “Uso Benson, ua finagalo le Alii e te peresitene i le siteki lenei. O le a sau tala e uiga i lena mea?” Ma sa toe faateia foi Peresitene Benson. Sa ia fai mai, “Ou te le masani i nei tagata. E le’i leva ona atoa le tausaga talu ona ou nofo iinei.”7 Peitai, sa ia taliaina ma le lotomaualalo le valaauga ma pulefaamalumalu ai i le tusa ma le 2,000 tagata o le siteki i se siteki e telē lona tuaoi. Sa saunoa Flora e uiga i lana auaunaga i le avea ai o se peresitene o le siteki: “E ese le fiafia i ai. E le taua ia te ia le faalagiga o le tofiga, ae o le olioli i le mafai ona fesoasoani atu i ni tagata se toatele ia iloa le moni o le talalelei.”8

Mulimuli ane, a o avea ma se Aposetolo, sa asiasi atu ai Peresitene Benson i siteki i le lalolagi atoa. Na saunoa o ia: “O nisi taimi ou te fai atu ai i lo’u toalua, pe a ou fo’i mai mai asiasiga i siteki, ou te le iloa lelei pe o le a faape’ī le lagi, ae e leai se isi mea manaia atu ou te manao i ai iina nai lo o le maua o le faamalieina ma le olioli i fegalegaleaiga ma ituaiga o alii ma tamaitai ou te feiloai i ai i autaitai o siteki ma uarota o Siona ma misiona o le lalolagi. E moni lava ua matuai faamanuiaina i tatou.”9

Ata
Ward council members being taught using the Worldwide Leadership Training video.

O se tasi o faamoemoega o se siteki o le “faatasia lea ma faaatoatoaina le au paia … e ala i le faaoo atu ia i latou o polokalama o le Ekalesia, sauniga, ma aoaoga o le talalelei.”

Aoaoga a Taft Benson

1

I le avea ai ma tagata o le Ekalesia, tatou te faapotopoto ai i siteki o Siona.

O nisi taimi e fesili mai ai tagata e le auai i le ekalesia, “O le a lena mea o le siteki?” E faapena foi ona fesili tagata o le ekalesia, “O le a se taua o se siteki? O le a lona uiga ia i tatou o tagata o le ekalesia?”

I tagata e le auai i le ekalesia, o le siteki e talitutusa lava ma se matagaluega i isi ekalesia. O se siteki o se eria i se faataatiaga faafaafanua ua i ai ni uarota (aulotu i le lotoifale) ma e pulefaamalumalu ai se au peresitene.

I tagata o le ekalesia, o le upu siteki o se faaupuga faafaatusa. Vaai faalemafaufau i se faleie tele lava, e faatu i luga i ni maea e tatoso atu i ni fao po o ni pine taofi se tele (ua ta’ua o siteki) ia e tu’i faamau lelei i le palapala. Ua faatusalia e perofeta ia Siona i aso e gata ai i se faleie telē lava o loo siomia ai le lalolagi [tagai Isaia 54:2; 3 Nifae 22:2]. O lena faleie ua taofiofia e maea ua nonoa mau i pine po o siteki ua tu’i i le palapala. O na siteki, e moni lava, o faalapotopotoga eseese faafaafanua ua salalau solo i le lalolagi. O le taimi nei o loo faapotopoto atu Isaraelu i siteki eseese o Siona.10

O se siteki e i ai ona faamoemoega e le itiiti ifo ma le fa:

1. O siteki taitasi, e pulefaamalumalu ai ni faitaulaga sili se toatolu, ae lagolagosua i ai ni tamalii se toasefululua e ta’ua o fautua maualuga, o le faatusa o le ekalesia atoa i le Au Paia e i totonu o se eria patino ua faataatia faafaafanua. O le faamoemoega ia faatasia ma faaatoatoaina le au paia o e o alala i totonu o na tuaoi e ala i le faaoo atu ia i latou o polokalama o le Ekalesia, ma aoaoga o le talalelei.

2. E ao i tagata o le siteki ona avea ma ni faataitaiga po o ni tagavai o le amiotonu.

3. O siteki e ao ona avea o se puipuiga. E fai e tagata o le ekalesia lenei mea a o latou aufaatasi i lalo o o latou taitai perisitua i le lotoifale ma faapaia i latou lava e fai lo latou tiute ma tausi a latou feagaiga. O na feagaiga, pe a tausia, o le a avea ma se puipuiga mai mea sese, amioleaga, po o mala.

E na o nofoaga lava e i ai o tatou siteki tatou te fausia ai malumalu. O faamanuiaga ma sauniga o le malumalu e sauniuni ai se tasi mo le faaeaga. Ioe, e le mafai e siteki uma ona tofu ma se malumalu, ae ua tatou molimauina i le taimi nei ni atinae mataina, ioe, e ofoofogia, i le fausiaina o malumalu i itu eseese o le lalolagi. O polokalama faapena e mafai ai e tagata o le Ekalesia ona maua le atoatoaga o faamanuiaga a le Alii.

4. O siteki o se sulufaiga mai le afa lea o le a sasaa mai i luga o le lalolagi atoa.11

2

Ua faatulagaina siteki e fesoasoani ai i matua e aoao le talalelei ma taitai atu a latou fanau i sauniga o le faaolataga.

I le Mataupu Faavae ma Feagaiga tatou te faitauina:

“O lenei foi, o le tulaga e oo i ai le i ai o matua e fai fanau i Siona, po o i soo se tasi o ona siteki ua faatulagaina, ae latou te le aoaoina i latou ia malamalama i le mataupu faavae o le salamo, faatuatua ia Keriso le Alo o le Atua soifua, ma e uiga i le papatisoga ma le meaalofa o le Agaga Paia e ala i le faaee o lima, pe a valu tausaga le matutua, ia i ai le agasala i luga o ulu o matua. Aua o le a avea lenei mea o se tulafono i e nonofo i Siona, po o soo se tasi o ona siteki ua faatulagaina.” (68:25–26; faaopoopo le faatusilima.)

O i e te vaaia ai se tasi o faamoemoega autu o siteki. Ua faatulagaina e fesoasoani i matua “e fai fanau i Siona” e aoao ia i latou le talalelei a Iesu Keriso, ma faatautaia sauniga o le faaolataga. E faatutuina ia siteki e faaatoatoa ai le Au Paia, ma o le atinaega e amata i totonu o le aiga i aoaoga mataalia o le talalelei.12

3

A o atagia mai i amioga a tagata o le ekalesia ia tulaga faatonuina a le Alii o le paia, e avea le siteki ma se faatusa matagofie e vaai uma mai i ai le lalolagi.

Ua fetalai le Alii” “Aua e ao ina faateleina Siona i le matagofie, ma i le paia; o ona tuaoi e ao ina faalauteleina; o ona siteki e ao ina faamalolosia; ioe, e moni Ou te fai atu ia te outou, e ao ina tulai Siona ma ofu i ona ofu matagofie.” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 82:14.)

O i lea o loo folafola mai ai e le Alii le isi faamoemoega taua o se siteki: ia avea ma se faatusa matagofie e vaai uma i ai le lalolagi. O le faaupuga “ofu i ona ofu matagofie” e faatatau moni lava i le paia o totonu o le loto lea e tatau lava ona maua e tagata uma o le ekalesia e ta’ua o ia lava o se tagata o le Au Paia. O Siona o “e loto mama.” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 97:21.)

E faamalolosia ia siteki o Siona, ma o tuaoi o Siona e faalauteleina, a o susulu atu i amioga o tagata o le au paia le tagavai o le paia lea ua faamoemoeina e le Alii mai Lona nuu filifilia.13

4

O siteki taitasi e avea o se puipuiga ma se sulufaiga mai fili vaaia ma lē vaaia.

Ae o le isi faaaliga mai le Alii ua tuuina mai ai lenei faamalamalamaga o le faamoemoega o siteki: “E moni ou te fai atu ia te outou uma: Tutulai ia ma susulu atu, ina ia avea lo outou malamalama ma tagavai mo atunuu; ma ina ia avea le faapotopotoina faatasi i luga o le laueleele o Siona, ma i luga o ona siteki, mo se puipuiga, ma mo se sulufaiga mai le afa, ma mai le toasa pe a sasaa mai e aunoa ma le suia i luga o le lalolagi atoa.” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 115:5–6.)

I lenei faaaliga o loo i ai se poloaiga ia faasusulu atu lo tatou malamalama ina ia avea ma se tagavai mo atunuu. O se tagavai o se ālā fua e mafai ai e se tasi ona iloa le sa’olele po o le atoatoa. O le Au Paia e ao ona avea ma tagavai o le paia e vaai atu i ai le lalolagi. O le matagofie lena o Siona.

Ona faaali mai lea e le Alii e faapea, o siteki o Siona e tatau ona avea “ma se puipuiga, ma mo se sulufaiga mai le afa, ma mai le toasa pe a sasaa mai e aunoa ma le suia i luga o le lalolagi atoa.” O siteki o se puipuiga lea mo le Au Paia mai fili e vaaia ma lē vaaia. O le puipuiga o faatonuga ia e tuuina mai e ala mai i le taitaiga faaleperisitua e faamalosia ai molimau ma siitia ai le lotogatasi o le aiga ma le amiotonu o le tagata.

I Lana fetalaiga tomua i Ana faaaliga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga, sa lapatai mai ai le Alii: “Ua vave ona oo mai o le aso; e le’i oo mai le itula, ae ua latalata mai lava, le taimi o le a aveesea ai le filemu mai le lalolagi, ma o le a maua ai e le tiapolo le mana i luga o lana lava pulega” [Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:35].

O aso nei … ua tatou vaaia ai le faataunuuga o lenei valoaga lea ua faaali ai e Satani, i le ita e le faaitiitia, le mana i luga o “lana lava pulega”—le lalolagi. E le’i i ai se taimi muamua ua matuai malosi ai ana faatosinaga, ma e na o i latou o e ua avea le Agaga Paia e fai ma o latou taiala—ma mulimuli i fautuaga mai taitai perisitua—o le a faasaoina mai le faataumaoi o ana faatosinaga faatiapolo.

O loo fetalai mai foi le Alii i lena faaaliga tomua, o le a i ai Lona mana i luga o Lana Au Paia, “ma o le a nofotupu i lo latou lotolotoi” [Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:36]. Na te faia lenei mea a o Ia galue e ala mai i Ana auauna filifilia ma au pulega o siteki ma uarota.14

Ata
An African congregation gathered in sacrament meeting.

O le faapotopoto ai ma uso a Au Paia, ua tatou vaai ai o se siteki e mafai ona avea “ma se puipuiga, ma mo se sulufaiga mai le afā” (MF&F 115:6).

A o tuputupu a’e pea le Ekalesia, e taua tele lo tatou atiaeina ia mausali ma lelei, ma ia i ai i o tatou siteki faaolioli ia vaega autu e manaomia mo le manuia, ae o siteki o i ai nei ia galulue maelega ia avea ma ni siteki e lelei atoatoa i se lagona o mea faaleagaga ua ausiaina. O nei siteki e tatau ona avea ma ni nofoaga e faapotopoto i ai mo Siona o aso nei, ma e manaomia ona avea o ni apitaga faaleagaga ma ia ola tutoatasi i le tele o auala e mafai ai.15

O siteki ma itu o Siona o ni faatusa ia o nofoaga paia ia na fetalai le Alii e tatau ona faapotopoto i ai Lana Au Paia i aso e gata ai, e avea o se sulufaiga mai le afā. O iinei o le a outou faapotopoto i ai ma lau fanau e tapuai, e faatino sauniga paia, e feoeoea’i ai, e aoao ai, e faafiafia ai i musika, siva, tala faatino, afeleti, ma o le tulaga masani lava ia faaalualu ai i luma outou lava ma le tasi ma le isi. E masani ona manatu tele e faapea, e taua le i ai i luga o o tatou faletatalo se olo, ma ni tumutumu e faasasaga i le lagi o le faatusa lea o le auala e tatau ona i ai o tatou olaga ia agai pea lava pea i luga i le Atua.16

Na muai vaai le perofeta o le Tusi a Mamona o Nifae i le aso o le a faataapeapeina ai le Au Paia i siteki i le lalolagi atoa. Sa ia vaaia le taimi o le a faaloaloa mai ai e le Alii Lana puipuiga ia i latou pe a lutia i puava faigata ma faamata’uina ai lo latou ola. Na vavalo Nifae: “Ma sa oo ina aʼu, vaai aʼu o Nifae, i le mana o le Tamai Mamoe a le Atua, ua alu ifo i luga o le au paia o le ekalesia a le Tamai Mamoe, ma luga o tagata o le feagaiga a le Alii, o e sa faataapeapeina i luga o le lalolagi atoa; ma sa faaauupegaina i latou i le amiotonu ma le mana o le Atua i le mamalu tele.” (Tusi a Mamona, 1 Nifae 14:14.)

E ala mai i faaaliga ua tatou iloa ai o le a i ai mea taufaamatau, mala, ma sauaga i aso e gata ai, ae o le amiotonu e mafai ai ona faasaoina le Au Paia. E moni lava le folafolaga a le Alii o loo i le Tusi a Mamona: “O le a faasao ai e Ia e ua amiotonu i lona mana.” (1 Nifae 22:17.)17

Fautuaga mo Suesuega ma le Aoaoina Atu

Fesili

  • I le mae’a ai o le faitauina o le vaega 1, o le a sau tali atu i se tasi e fesili pe aisea e faatulaga ai tagata o le Ekalesia i siteki?

  • Na faamanatu mai e Peresitene Benson ia i tatou, o siteki e fesoasoani i matua e aoao le talalelei i a latou fanau ma tuuina atu sauniga o le perisitua mo i latou (tagai i le vaega 2). O a ni auala ua faamalosia ai e lau siteki au taumafaiga i le aiga?

  • O le a se taimi na e vaaia ai tagata o le siteki o o mai faatasi e fai se faataitaiga “e vaai uma i ai le lalolagi”? (Tagai i le vaega 3.) O faapefea ona faamanuiaina oe mai nei gaoioiga?

  • O a ni auala o loo tuuina atu ai e se siteki le puipuiga “mai fili e vaaia ma lē vaaia”? (Tagai i le vaega 4.) O a ni avanoa o loo tatou maua e auai ai i a tatou siteki? O a nisi o faamanuiaga e mafai ona tatou maua e ala i le faia faapea?

Mau Talafeagai

Isaia 25:3–5; Mataio 5:14–16; Moronae 10:31–33; MF&F 101:17–21; 133:7–9

Fesoasoaniga mo le Aoao Atu

“O se faiaoga atamai e le mafaufau faapea, ‘O le a se mea e tatau ona ou faia i le vasega i le aso?’ ae fesili, ‘O le a se mea o le a fai e tamaiti o la’u vasega i le aso?’; e le o le, ‘O le a le mea o le a ou aoao atu i le aso?’ae, ‘O le a faapefea ona ou fesoasoani i tamaiti o lau vasega ia iloa le mea e moomia ona latou iloa?’” (Virginia H. Pearce, “The Ordinary Classroom—a Powerful Place for Steady and Continued Growth,” Ensign, Nov. 1996, 12; sii mai le O Le Aoaoina Atu o le Talalelei: O Se Tusitaulima mo Faiaoga ma Taitai o le OAE [1994], 13).

Faamatalaga

  1. Tagai i le mataupu 20 i le tusi lenei.

  2. Tagai i le mataupu 21 i le tusi lenei.

  3. Tagai i le Sheri L. Dew, Ezra Taft Benson: A Biography (1987), 122; Francis M. Gibbons, Ezra Taft Benson: Statesman, Patriot, Prophet of God (1996), 104.

  4. Sheri L. Dew, e faavae i se tala na saunia e Don Schlurf, i le Ezra Taft Benson: A Biography, 122.

  5. Tagai i le mataupu 1 i le tusi lenei.

  6. I le Ezra Taft Benson: A Biography, 144.

  7. I le Ezra Taft Benson: A Biography, 156–57.

  8. Flora Amussen Benson, sii mai i le Ezra Taft Benson: A Biography, 159.

  9. I le Conference Report, Oct. 1948, 98.

  10. Come unto Christ (1983), 101.

  11. Come unto Christ, 104–5.

  12. Come unto Christ, 101–2.

  13. Come unto Christ, 102.

  14. Come unto Christ, 103–4.

  15. The Teachings of Ezra Taft Benson (1988), 151.

  16. The Teachings of Ezra Taft Benson, 151–52.

  17. Come unto Christ, 104.