Aoaoga a Peresitene
O Le Soifuaga ma le Galuega a Ezra Taft Benson


O Le Soifuaga ma le Galuega a Ezra Taft Benson

Sa molimauina e tagata femalagaa’i i le alatanu i le va o Logan, Iuta, ma Whitney, Idaho, se mea e le masani a’i i le aso 4 o Iuni, 1994. Na latou vaaia ni tagata o tutū solo i vaega o lena auala e 24-maila (39-kilomita). O le aso na sosoo ai, na faamatala ai e Elder Robert D. Hales o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le mafuaaga na faapotopoto ai tagata iina. Na latou faatalitali mo le solo taavale o le maliu, na molimoli atu ai le tino maliu o Peresitene Ezra Taft Benson i le fanuatanu i lona afioaga i le mavae ai o sauniga o le falelauasiga i le Aai o Sate Leki, Iuta. Na faamatalaina e Elder Hales lea vaaiga:

“O le solo o taavale o le maliu i Whitney, Idaho, sa o se saafiafiga faamomoiloto lea i se perofeta a le Atua.

“Na faia se faaaloaloga e tagata o le Ekalesia a o latou laina i le alatanu ma laulaututu i tafatafā ala i le alatele. O nisi sa laei i o latou laei lelei o le Aso Sa i le aoauli o se Aso Toonai. O isi na faatali teisi ae faaalia le faaaloalo i le faatutū o a latou taavale ma tutū faaaloalo, ma faatali seia te’a atu le sa o le tino maliu o le perofeta. Na tutu le au faifaatoaga i o latou fanua ma tuu o latou pulou i luga o o latou fatu. Ae atonu na sili atu le taua o ni tama laiti na aveese o latou pulou pesipolo ma tuu i luga o o latou fatu. Na talotalo faatofa ane foi i ni fu’a a o pasi ane le perofeta. Na i ai ni faailo na faitauina, ‘Matou te alolofa ia Peresitene Benson.’ O isi na fai mai, ‘Faitau le Tusi a Mamona.’”1

O le faaalia o lenei alofa tula’i sa o se faaaloaloga moni lava, ae sa sili atu foi nai lo o lena. Sa o se faamaoniga vaaia o olaga o tagata na suia ona sa latou mulimuli i le fautuaga a se perofeta. Ma o tagata sa faatasitasi i le alatanu na fai ma sui o isi uma tagata e toatele atu. I le va o le taimi na soifua mai ai Ezra Taft Benson e latalata i Whitney, Idaho, ma le taimi na lagomauina ai lona tino iina, sa auauna atu ai o ia o se meafaigaluega i aao o le Alii, femalagaa’i i le lalolagi atoa ma fesoasoani atu i le faitau miliona o tagata ia o mai ia Keriso.

Lesona na Aoaoina Mai i le Faatoaga a le Aiga

I le aso 4 o Aokuso, 1899, na fanauina ai e Sarah Dunkley Benson ma George Taft Benson le Itiiti, si a la pepe ulumatua i lo la’ua aiga. Na la’ua faaigoaina o ia o Ezra Taft Benson, o le igoa o le tuaa o lona tamamatua o Elder Ezra T. Benson, o lē sa auauna atu o se uso o le Korama a Aposetolo e Toasefululua.

Na soifua mai Ezra i le fale e lua potu i le faatoaga na fausia e lona tama i le tausaga na muamua atu. O le fanauina mai o ia sa umi ma faigata, ma sa manatu le fomai faatosaga o le a le ola le pepe e 11¾-pauna (5.3-kg). Ae na ese se manatu ma se [metotia] a le tinamatua o le pepe. Sa latou faatumuina ni apa se lua i vai—o le tasi e mafanafana, ae o le isi e malulu—ma fufui fesuisuia’i ai le tama a le la tama i apa taitasi seia oo ina amata ona tagi.

Ata
Ezra Taft Benson at three months old.

Ezra Taft Benson a o pepe, 1900

O le taulealea o Ezra Taft Benson, na masani ona valaau e tagata o lona aiga ma ana uo ia “T”, sa fiafia i se olaga faamalieina o lona tamaitiiti i le faatoaga na siomia ai le fale na fanau ai. Sa faamatala e Peresitene Gordon B. Hinckley, o lē na auauna faatasi ma Peresitene Benson mo le toeitiiti 33 tausaga i le Korama a Aposetolo e Toasefululua ma le Au Peresitene Sili, e uiga i lesona na aoaoina e Ezra a o laitiiti:

“O ia o se tama faifaatoaga, moni ma faamaoni, o se tama fai-ovalola, ma enaena i le la, o lē na iloaina lava mai i lona laiititi le tulafono o le seleselega: ‘O le mea e luluina e le tagata, o le mea lava lea e seleseleina mai ai e ia’ (Kal. 6:7).

“Na ia iloaina i na vaitaimi o le naumati ma le mativa a aunoa ma le galue malosi, e leai ma se mea e ola, ae na’o vao. E tatau lava ona i ai le galue tumau ma le le faavaivai, pe afai e tatau ona i ai se seleselega. Ma sa i ai le suaina o le palapala i le taimi o le tautoulu, ma le suaina o le palapala i le taimi o le tautotogo—ma le galuega e afuafutetele ai o le savali i se vailaina i le aso atoa i tua o ni solofanua malolosi. O aso na sa faaaoga ai se sua palapala e tulei i lima, ma sa tatau ai lava ona taofi i taimi uma ia ‘au e femilosa’i ma tetete a o tipi e le mata o le palau le palapala ma tulei faalelei ese. A uma se aso o faapena, e matuai vaivai se tamaitiiti ma moe lelei ai. Ae e vave foi lava ona toe oo mai le taeao.

“Na manaomia e le fanua le faamalūpalapala, lea e tosoina foi e solofanua, e nuti ai potopotoi ma tapena ai se peti mo fatulaau. O le totoina o se galuega fita ma faatiga tua. Ma sa i ai foi le ta’iga o le vai. O le faatoaga a le au Benson sa faia i se nuu maotua e matūtū, lea na faalafulemuina ona o le faaolatotoga o vaita’i. Na tatau lava ona leoleoina le suavai, e le gata i le ao ae faapena foi i le po atoa. Sa leai ni moliuila eletise po o ni molimatagi e alu i le kesi. Sa na o molimatagi kalasini na i ai ma e vaivai ma itiiti lava lona mumu. Na taua tele le oo atu o le suavai i le faatausiusiuga o le laina. O se lesona lena e le tatau ona galo.

“E mafai ona ou vaai faalemafaufau i se tama laitiiti, ma se suō i luga o lona tauau, o savali i faataufusi ma laufanua e ta’i mai ai le suavai e faasūsū ai meatotō i le palapala matutu.

“E le’i umi ae oo mai le taimi e sasala ai le vaomago, le anoanoai o eka. Na faamau fusi o solofanua i le palau, sa a’e le tama i luga o le nofoa uamea tuai, ma sasau loa le selesaito i tua ma luma, i le taseleina o se lautele e lima-futu a o savavali agai i luma ia solofanua. O lago ma namu, o le pefu faapea ma le aasa o le la, sa o se galuega faigata tele. Ona tatau lea ona salu le vao, ona tui lea i ni taaiga vao ma faaputu e faamamago. Sa taua tele le taimi. A oo loa i le tulaga e tatau ai, ona tui lea i luga o le fata vao, o se taavaletoso e i ai se pusa telē ma mafola. I le fale e faaputu ai, e sii ese mai vao mai le taavaletoso e se masini e toso e solofanua ma fai ai se faaputuga tele o vao. O aso la, na leai ni masini e taai ai vao po o ni masini ketapila. Sa na o tui au-uumi ma maso.

“… O se vavega itiiti, na tupu maualuga ma tinolelei o ia ma sa malosi foi lona tino. O i matou na iloaina o ia i lona soifuaga mulimuli ane, sa masani ona matou faaviivii atu i le tetelē o ona tapulima. O le aumalosi ma le ola maloloina, o le faavae lea na faataatia mai i lona laitiiti, o se tasi lea o faamanuiaga silisili o lona soifuaga. Na oo mai i nai ona tausaga faaiuiu, o avea lava o ia ma tagata na ese le aumalosi.

“I tausaga uma o lona soifua matua, pe a savavali faatasi ma peresitene ma tupu, sa le’i aveesea lava le mea na ia maua mai na aso a o avea o ia ma se tamaitiiti faifaatoaga. Sa le’i aveesea lava lona malosi e galue. E le’i aveesea lava foi lona naunau e alapō e le’i tafa ata ma galue seia oo lava ina po.

“Peitai e tele atu ni mea nai lo na o mausa ofoofogia o le galue na aoaoina mai lena fale na soifua a’e ai a o laitiiti. Sa i ai se malosiaga faapitoa na sau mai le laueleele. Sa i ai foi se faamanatu faifai pea o le folafolaga na tuuina atu ia Atamu ma Eva ina ua tutuli ese i laua mai le faatoaga: ‘E te ai foi au mea e ai ma le afu o ou mata, seia e toe foi atu i le eleele’ (Ken. 3:19). Sa atiaeina i totonu o loto o i latou na galueaiina le eleele se agaga o le faalagolago o le tagata ia te ia lava. Sa leai ni polokalama faafaifaatoaga a le malo i aso na, leai lava ma ni ituaiga o ni foai. O fesuiaiga e le muaiiloaina o vaitau na tatau lava ona taliaina. O kiona faapepe meatoto, o afā e le masani ai se vaitau o le tausaga, o matagi, ma lamala, na taliaina uma o ni lamatiaga ia o le olaga lea sa leai ni inisiua na maua ai. O le teuina o meaai mo aso leaga sa o se tulaga na tatau lava ona fai, a leai o le a fia aai le aiga. E tasi lava le punaoa tumau e tali atu ai i tulaga lamatia o le olaga, o le tatalo, tatalo i lo tatou Tama faavavau agaalofa, le Atua Silisili Ese o le atulaulau.

“Sa tele le tatalo i totonu o sina fale faatauvaa i Whitney, Idaho. Sa faia ai tatalo faaleaiga, i le afiafi ma le taeao, lea na momoli a’e ai le faafetai mo le ola ma ona luitau ma avanoa, ma lea foi na faailoa atu ai ni talosaga mo le malosi e fai ai le galuega o le aso. Sa manatuaina ai i latou e matitiva, ma pe a tutula’i a’e le aiga mai o latou tulivae, ua uma foi ona tapena e le tina, o le sa avea ma peresitene o le Aualofa, se uta o meaai e faasoa atu ia i latou e le tagolima, ma o lona atalii ulumatua o le avetaavale solofanua lea. O na lesona sa le’i mafai ona galo.”2

Lesona na Aoaoina mai i Matua Faamaoni

O lesona o le galue malosi, lotogatasi o le aiga, auauna atu, ma le ola i le talalelei sa amata ona faalauteleina i se tasi aso ina ua foi mai matua o Ezra o lē na 12 ona tausaga i le taimi lea, mai se fonotaga a le Ekalesia ma se talafou sa le’i faamoemoeina. Na faamatalaina mulimuli ane e Peresitene Benson:

“A o taitai atu e Tamā le solofanua e o atu ai i le fale, sa tatala e Tina le meli, ma, na faate’ia o ia ona sa i ai se tusi mai le Pusameli E i le Aai o Sate Leki—o se valaauga e alu i se misiona. Sa leai se tasi na fesili pe ua saunia, manao, pe gafatia. Na tatau lava ona silafia e le epikopo, ma o le epikopo na i ai o Tamamatua George T. Benson, le tamā o lo’u tamā.

“A o agai mai Tama ma Tina i totonu o le fanua, sa taufai-fetagisi uma i laua—o se mea sa le’i vaaia lava muamua i totonu o lo matou aiga. Sa matou faapotopoto faataamilo i le taavale solofanua—e toafitu i matou i lena taimi—ma fesili atu ia i laua po o le a le mea ua tupu.

“Sa la fai mai, ‘O loo lelei mea uma.’

“‘Aisea la lua te fetagisi ai?’ na matou fesili atu ai.

“‘O mai i totonu i le potu malolo, ma o le a ma faamalamalama atu ai.’

“Sa matou faapotopoto faataamilo i le sofa tuai i totonu o le potu malolo, ma sa tauina mai ai e Tama ia i matou e uiga i lona valaauga o le misiona. Ona faapea mai lea o Tina: ‘Ua ma fiafia lava ina ua iloa ua faitaulia Tama ua agavaa e alu i se misiona. Ua fai si o ma fetagisi laitiiti ona o lona uiga o le lua tausaga o le a valavala ai. Ua outou iloa, o lo outou tama ma a’u e le’i valavala lava i se taimi muamua, i le silia ma le lua po i se taimi, talu mai lava la ma faaipoipoga—ma o lena taimi, ina ua alu Tama i le vanu e aumai ogalaau, pou, ma fafie.’3

O le i ai o lona tama i se misiona, sa faaauau ai e Ezra le tele o tiutauave o le taulimaina o le faatoaga a le aiga. Sa ia “faia le galuega a se tamaloa, e ui sa na o se tamaitiiti o ia,” o le faamatalaga lea a Makerita. “Sa ia suitulaga ia tama mo le toeitiiti lava lua tausaga.”4 I lalo o le taitaiga a Sara, sa galulue faatasi ai Ezra ma nai ona tei, tatalo faatasi, ma faitau faatasi i tusi mai lo latou tama. O le fitusefulu-fitu tausaga mulimuli ane, na tomanatu ai Peresitene Benson i faamanuiaga na oo mai i lona aiga ona sa auauna atu lona tama i se misiona:

“Ou te matea e ono faapea mai nisi o le lalolagi, o lona taliaina o lena valaauga o se faamaoniga lea e le’i alofa moni o ia i lona aiga. O le tuua ai o ni tamaiti e toafitu ma se avā na ma’itaga i le fale na’o i latou mo le lua tausaga, e faapefea ona ta’u lena mea o le alofa moni?

“Ae peitai, sa iloa e lo’u tama se vaaiga mamao sili atu o le alofa. Sa ia iloa, ‘e galulue faatasi mea uma e lelei ai i latou o e ua alofa atu i le Atua’ (Roma 8:28). Sa ia iloa o le mea e sili ona lelei e mafai ona ia faia mo lona aiga o le usitai i le Atua.

“E ui ina sa matou matuai misia tele o ia i le aluga o na tausaga, ma e ui o lona le i ai na aumaia ai le tele o luitau i lo matou aiga, ae o lona taliaina o le valaauga na faamaonia ai o se meaalofa lea o le alofa mama. Sa alu Tama i lana misiona, ae tuu ai Tina i le fale ma ni tamaiti se toafitu. (O le tamaitiiti lona valu na fanau ina ua fa masina talu ona taunuu o ia [tamā] i le misiona.) Ae na oo mai i totonu o lena fale se agaga o le galuega faafaifeautalai lea sa le’i toe aluese lava. Sa le’i aunoa ma ni osigataulaga. Sa tatau ai ia Tama ona faatau atu la matou faatoaga tuai matutu ina ia mafai ona faatupe ai lana misiona. Sa tatau ai ona ia aumaia se ulugalii faaipoipo e nonofo i se vaega o le matou fale e vaaia laau na totōina i laina, ae ona tuua i ona atalii ma lana ava le tiutetauave o fanua mo le vao, fanua lafumanu, ma se lafu laitiiti o povi taususu.

“O tusi a Tama, e moni lava, sa o se faamanuiaga i lo matou aiga. Ia i matou o le fanau, na foliga mai na aumai nei tusi mai le isi afa o le lalolagi, ae na aumai mai Springfield, Massachusetts; ma Chicago, Ilinoi; ma Cedar Rapids ma Marshalltown, Iowa. Ioe, sa faapena ona oo mai i totonu o lo matou fale, o se taunuuga o le misiona a Tama, se agaga o le galuega faafaifeautalai lea na le’i toe aluese lava.

“Mulimuli ane sa faasolo atu i le sefulutasi le fanauga—e fitu atalii ae fa afafine. O atalii uma e toafitu na mae’a ni misiona, ma o nisi o i latou na ta’ilua pe ta’itolu misiona. Mulimuli ane, na faamaeaina ai ni misiona a ni afafine e toalua ma o laua taitoalua. O isi tuafafine e toalua, ua maliliu uma o laua taitoalua—o le tasi o se tina o se fanau e toavalu, ae o le isi o se tina o se fanau e toasefulu—na auauna atu o se soa faifeautalai i Birmingham, Egelani.

“O se talatuu lea o loo faaauau pea ona faamanuiaina ai le aiga o Benson e oo atu lava i augatupulaga tolu ma le fa. Pe sa le o se meaalofa moni ea lenei o le alofa?”5

Auaunaga i le Ekalesia a o avea ma se Alii Talavou

O le musuia ai i faataitaiga a ona matua, ma faaosofiaina e lona lava manao e fesoasoani e atinae le malo o le Alii i luga o le fogaeleele, o lea na taliaina ai ma le naunautai e Ezra Taft Benson ni valaauga e auauna atu. Ina ua 19 ona tausaga, na talosagaina ai o ia e lona epikopo, o lona tamamatua foi lea, e auauna atu o se tasi taitai matua mo ni alii talavou e 24 i le uarota. Sa auai alii talavou i Au a Tama a Amerika, ma sa auauna atu Ezra o se taitai lagolago a le Sikauti.

I lenei valaauga, o se tasi o tiutetauave o Ezra mai le tele o ona tiutetauave, o le fesoasoani lea i alii talavou e pepese i se aufaipese. I lalo o lana taitaiga, na manumalo ai alii talavou i se tauvaga ma isi aufaipese mai isi uarota o le latou siteki, o lea na agavaa ai mo se tauvaga a le itumalo. Ina ia fesoasoani e faaosofia i latou e aoao ma pepese i le manaia e gata ai, na folafola atu ai e Ezra ia i latou, afai latou te manumalo i le tauvaga a le itumalo, o le a ia aveina i latou i se savaliga sopo e 35-maila i luga o mauga e o atu i se vaituloto. Sa manuia le fuafuaga—na manumalo alii talavou mai Whitney.

“Sa amata ona matou tapena mo le matou savaliga sopo,” na faamatala ai Peresitene Benson, “ma i le taimi o le fonotaga, na sii ai le lima o se tamaitiiti laitiiti e 12-tausaga ma fai mai ma le aloaia lelei, ‘… Ou te fia faatuina atu se manatu.’ … sa ou fai atu, ‘Ua lelei, o le a?’ Sa ia fai mai, ‘Ou te fia faatuina atu se manatu, ina ia aua ne’i faalavelave ia i tatou nei mea o selu ma pulumu, o lea ia selepoo uma o tatou lauulu.’”

Mulimuli ane, sa malilie uma i ai alii talavou ina ia faapupuu uma le faafugaina o ao e sauniuni ai mo le savaliga sopo. Na atili lo latou fiafia i le manatu ina ua fautuaina mai e se tasi o i latou, ia faafuga foi ma ao o Taitaisikauti. Na faaauau le saunoaga a Peresitene Benson:

“Sa nofoia e Taitaisikauti e toalua o la nofoaga i le nofoa a le otiulu a’o faafugaina ma le fiafia tele e le otiulu ia ao taitasi i le kilipa. Ina ua lata ina uma le galuega, na ia faapea mai, ‘Ia, alii afai ou te tafia lua lauao, o le a ou faia e aunoa ma se totogi.’ Ma o lea na matou amata ai loa i lena savaliga sopo—e toa 24 tama ma ulu ua uma ona oti ma Taitaisikauti e toa 2 ma ulu ua selepoo.”

O le manatunatu ai i ona aafiaga faatasi ma alii talavou o lana uarota, na saunoa ai Peresitene Benson: “O se tasi o fiafiaga o le galulue faatasi ma tama, o le mea moni e faapea, e maua lava lou totogi a o outou o faatasi. E te maua se avanoa e matauina ai taunuuga o lau taitaiga i aso uma a o outou galulue ma i latou i le aluga o tausaga, ma vaavaai i lo latou tuputupu a’e e avea ma ni tamatane tutumau ma faamaoni, ma talia ma le naunautai ona luitau ma tiutetauave. O lena faamalieina e le mafai ona faatauina mai po o le a lava se tau; e ao ona maua mai e ala i le auauna atu le tuuto faamaoni. O se mea matagofie tele le i ai o se vaega e tusa lava pe itiiti e fesoasoani ai e atina’e ni tama e avea ma ni tamatane, ni tamatane moni.”6

Sa le’i galo ia Peresitene Benson na alii talavou, ma sa ia faia ni taumafaiga e fesootai ai pea ma i latou. O ni tausaga se tele talu ona mavae lena savaliga sopo e 35-maila, sa ia asiasi atu ai i le Uarota a Whitney a o avea ma se tasi o le Korama a Aposetolo e Toasefululua ma saunoa atu i se vaega toaitiiti o i latou. Sa mafai ona latou ta’u atu ia te ia o le 22 mai le 24 na tumau faamaoni pea i le Ekalesia. Na latou le toe fesootai ma le isi toalua. Sa iu lava ina maua e Peresitene Benson na alii e toalua, ma fesoasoani ia i laua ia toe malolosi i le Ekalesia, ma faataunuu o la’ua faamauga i le malumalu.7

Aumoega ia Flora

I le vaitau o le tautoulu o le 1920, na malaga atu ai Ezra i Logan, Iuta, pe tusa ma le 25 maila (40 km) mai Whitney, e lesitala i le Kolisi Faafaatoaga a Iuta (lea ua ta’ua nei o le Iunivesite o le Setete o Iuta). Na latou faatasitasi ma nisi o ana uo ae maua atu e lana vaai se tamaitai talavou. Sa ia faamatalaina mulimuli ane:

“Sa matou i fafo e latalata i fale o povi ae pasi ane le taavale laitiiti a se tamaitai talavou—aulelei ma lalelei tele—e alu atu i le falegaosi susu e aumai se susu. A o talotalo atu tama ia te ia, sa faapea foi ona talotalo mai i ai o ia. Sa ou fai atu, ‘O ai le teine le la?’ Sa latou fai mai ‘O Flora Amussen.’

“Sa ou fai atu ia i latou, ‘Tou te iloa, na ou maua nei lava le musumusuga, o le a ou faaipoipo ia te ia.’”

Na taliē uo a Ezra i lana faaaliga, ma fai mai, “E lauiloa tele o ia mo se tama faifaatoaga.” Peitai, sa finafinau pea o ia. “A mea o le manaia lena,” o lana tali atu lea.

Ata
Flora Smith Amussen at college graduation Mrs. Ezra Taft Benson

Flora Amussen, a’o le’i faaipoipo atu ia Ezra Taft Benson

E le’i umi ona uma lena talanoaga, ae feiloai Flora ma Ezra mo le taimi muamua i Whitney, lea sa valaaulia ai o ia e nonofo ma se tasi o tausoga o Ezra. Ma e le’i umi lena, ae valaaulia o ia e Ezra i se siva. Sa ia taliaina, ma o isi tafaoga na oo atu ai i le mea na laua taua o se “aumoega matagofie.” Ae peitai, sa faasalaveia le la aumoega—ma, i ni itu se tele, faaleleia atili ai—ina ua maua e Ezra se valaauga e auauna atu o se faifeautalai faamisiona i le Misiona a Peretania.

E faatatau i tapenapenaga mo le misiona a Ezra, sa la talanoa ai ma Flora e uiga i le la mafutaga. Sa la mananao e faaauau pea le la faauoga, ae na la iloaina foi le tatau ia Ezra ona avea ma se faifeautalai tuuto faamaoni. “Ae ou te le’i aluese, na ma filifili ma Flora ma te fetusia’i e ta’i tasi i le masina,” o lana tala lea. “Sa ma filifili foi o a ma’ua tusi o ni tusi o faamalosiauga, talitonu i le tagata lava ia ma talafou. O le mea lava lena na ma faia.”8

Faifeautalai e Toalua

O le Misiona a Peretania, lea sa avea ma se galuega na sili ona faamanuiaina mo uluai faifeautalai o le Au Paia o Aso e Gata Ai, sa ese lava mo Elder Benson ma ana soa. O tagata tetee o le Atu Peretania, e aofia ai nisi o failotu, na faamatua’ia le faasalalauina o le inoino faasaga i le Au Paia o Aso e Gata Ai, i le lolomiina o ni tusiga, tala uumi, tala faatino, ma ni ata tifaga e tetee ai i Mamona. Na le masalomia lava le faanoanoa o Elder Benson ona o lagona le fiafia o tagata e uiga i le talalelei toefuataiina, ae na te le’i faatagaina na tofotofoga e faavaivaia ai lona faatuatua. O le mea moni, sa ia tusia i lana api talaaga e uiga i le taufaalilili o tagata talavou o le lotoifale ia te ia ma ana soa ma fe’ei mai “Mamona!” O lana tali lemafaaleoina o le “Faafetai i le Alii o a’u o se tasi o [Mamona].”9

E faaopoopo atu i le faasoaina atu o le talalelei i tagata o e sa le o ni tagata o le Ekalesia, ae sa auauna atu foi Elder Benson o se taitai perisitua ma se failautusi i le Au Paia o Aso e Gata Ai i Peretania Tele. O nei avanoa eseese e auauna atu ai, na oo atu ai i ni aafiaga matagofie, e matuai ese lava i faafitauli sa masani ona la fetaia’i. Sa papatisoina ma faamauina e Elder Benson ni nai tagata, ma sa ia fesoasoani i le toatele atu o nisi tagata ia faalatalata atili atu i le Alii. Mo se faataitaiga, sa ia faamatala e uiga i se taimi, a o i ai i se fonotaga faapitoa na faatulagaina e tagata faamaoni o le Ekalesia, sa taialaina o ia e le Agaga e lauga atu i se auala na fesoasoani ai i uo a tagata o le au paia ia maua se molimau o Iosefa Samita o se perofeta a le Atua.10 Sa ia tusia e faapea, na i ai se taimi na la tuuina atu ai ma lana soa se faamanuiaga faaleperisitua i se tamaitai sa ma’i tigaina ae na toe malosi lava i le pe a ma le 10 minute mulimuli ane.11 Sa fiafia o ia, i se taimi, a o avea ma failautusi, na ia maua ai suafa o na Au Paia o e sa i ai o latou pepa faamaumau o le Ekalesia, ae na le iloa e taitai o le lotoifale po o fea na i ai.12 Sa ia maua ni aoaoga taua i tulaga faaleautaitai, i le auauna ai i lalo o le taitaiga a ni peresitene e toalua o le misiona, o e foi na avea o ni sui o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: o Elder Orson F. Whitney ma David O. McKay.

Sa faafetai Elder Benson mo le puipuiga a le Alii a o ia talaiina atu le talalelei. I se tasi po sa si’o ai i laua ma lana soa e se vaega o tamaloloa o e na taufaamatau atu o le a tauai i laua i le vaitafe. Sa tatalo leleoa o ia mo se fesoasoani. Ona, e pei ona ia faamatalaina mulimuli ane ai, “faavāvā mai ai lea o le sau a se tagata ese tino telē i o’u autafa. Sa tilotilo sa’o mai o ia i o’u mata ma fai mai i se leo malosi, ma manino, ‘Alii, ou te talitonu i upu uma na e fai mai ai i le afiafi nei.’ A o tautala o ia, sa faapea ona o taape malie atu lava le li’o lea na siomia ai a’u. O le tasi lenei o tali tuusa’o i le tatalo. O le taimi lena na sau ai ma se alii leoleo Peretania.”13

Pe a le o auauna atu Elder Benson i nisi i le lena taimi, e “faaauau ona ia faamalosi pea,” e ala i le ‘faitauina ma le naunautai o le Tusi a Mamona,’ ae maise lava o aafiaga faafaifeautalai a le fanau a Mosaea.”14 Na ia maua foi le faamafanafanaga ma le lagolagoina e ala i tusi mai lona aiga, lea na ia saunoa mai ai, na te “faitauina faafia ma faafia.” O le toe tepa i tua i lana misiona, sa ia fai mai ai: “Sa sasa’a mai e Tina ma Tama o laua loto ia te a’u i tusi, ma sa avea ma se malosiaga moni ia te a’u a o ou talavou. O [tusi] a Flora sa tumu i le agaga ma faamalosiauga, sa leai ma ni mea le talafeagai na i ai. Ou te manatu o le mea lena na faateleina ai lo’u alofa ma lo’u talisapaia o ia nai lo o se isi lava mea.”15

Na maua e Elder Benson lona faamalologa mai le auaunaga faafaifeautalai faamisiona i le aso 2 o Novema, 1923. Sa faafaigata ona alu o ia, na fai mai o le faamavae faatofa atu i le “Au Paia pele ma lelei” i Peretania Tele sa o se “vaega aupito sili lea ona faigata o [lana] misiona.”16 Ae, sa fiafia o ia i le manatu o le toefaatasia ma lona aiga, ma sa naunau lava foi e vaai ia Flora.

Sa naunau lava foi Flora e vaai ia Ezra. Ae na sili atu se mea na ia faia nai lo na o le faatalitali i le manatu i lena lava taimi o le faaaluina o le taimi faatasi ma ia. Sa naunau moni o ia e vaai—i lona lumanai ma uiga ma gafatia. Mai le taimi na talavou ai o ia [Flora], sa ia ta’u atu i tagata e “fia faaipoipo i se faifaatoaga,”17 ma sa fiafia o ia i le iloa lelei o le manao o Ezra e faamautu i le faatoaga a le aiga i Whitney, Idaho. Ae peitai, sa ia lagonaina e tatau ona faamae’a muamua ana [Ezra] aoaoga. Sa ia fai mai mulimuli ane, “Sa [ou] tatalo ma anapogi ia fesoasoani le Alii ia te a’u ia ou iloa le auala e mafai ona ou fesoasoani atu ai ia te ia, ia avea ma auauna maoae i ona uso a tagata. Na oo mai ia te a’u e faapea, afai na manatu le Epikopo na ou agavaa, [o le a ia] valaauina a’u i se misiona. Sa muamua le Ekalesia ia Ezra, o lea na ou iloaina ai, o le a leai sana tala e fai mai e tetee ai.”18

Na faate’ia Ezra ina ua, toe amata ona la faamasani tumau ma Flora, sa ia fai atu ia te ia, ua ia taliaina se valaau e faia se misiona i Atumotu o Hawaii. Sa vaetofia o ia i le aso 25 o Aokuso, 1924, ma malaga ese atu i le aso na sosoo ai. O le taimi lava na aluese atu ai o ia, sa tusia e Ezra i lana api talaaga: “Sa ma fiafia uma ona sa ma lagona e tele ni mea o loo faatalitali mai i le lumanai mo i ma’ua, ma o lenei valavalaga o le a ma toe maua uma lava i se taimi o mulimuli mai. Ae peitai, sa faigata, le vaai atu i faamoemoega o se tagata ua nutililiiina. Ae e ui o nisi taimi sa ma fetagisi ai ona o lena mea, ae na ma maua le faamautinoaga mai ia te Ia, o lē na ta’uina mai ia i ma’ua, o ia mea uma o le a mo lo ma’ua lelei.”19

O ia mea uma e moni lava sa mo le lelei. O Flora, i le saunoaga a lona peresitene o le misiona, “o se faifeautalai lelei tele, ma aumalosi”20 o lē na tuuina atu lona “loto ma le agaga, taimi, ma taleni i le galuega a le Alii.”21 Sa ia taitaia le faalapotopotoga a le Peraimeri i nisi o eria o le misiona, aoaoina tamaiti i se aoga tulagalua, auauna atu i le malumalu, ma auai i taumafaiga e faamalolosia le Au Paia o Aso e Gata Ai i le lotoifale. Sa auauna atu foi mo se taimi o se soa faifeautalai i lona tina ua maliu lana tane, o Barbara Amussen, o lē na valaauina i se misiona puupuu. O lenei soa faatasi, o le tina-tama teine, na tau atu i se alii na auai i le Ekalesia i ni tausaga na muamua atu i le Iunaite Setete ona o taumafaiga a le tuaā o Flora o Carl Amussen. O le tagata liliu mai na le toe malosi i le Ekalesia talu mai lena taimi, ae o le faaaumeaina o ia e Flora ma lona tina na fesoasoani ia te ia e toe foi mai ai i le Ekalesia.22

A o aluese atu Flora, sa le malolo Ezra. Sa la faatauina mai ma lona uso o Orval le faatoaga ma faaauau a laua aoaoga. Mo se taimi, na auai ai Ezra i le Iunivesite o Polika Iaga i Provo, Iuta, a’o nofo Orval i Whitney e vaai le faatoaga. Sa la malilie e faapea, a uma le aoga a Ezra, o le a toe foi atu o ia i le faatoaga ae alu Orval e auauna atu i se misiona ma faamaea ana aoaoga. O lona naunau ia vave uma ana aoaoga i le BYU, o lea na tulitulimatagauina ai e Ezra ni vasega na manaomia ai se taumafaiga malosi atu. Sa auai foi o ia i gaoioiga faa-agafesootai a le iunivesite, e aofia ai siva, pati ma faaaliga o tala faatino.

Ata
President Ezra Taft Benson in cap and gown, graduation

Ezra Taft Benson ina ua faauu mai le Iunivesite o Polika Iaga i le 1926

E ui ina sa palotaina Ezra o le “Alii Aupito Lauiloa a le BYU” i lona tausaga mulimuli o le aoga, ae sa leai se tasi na mafai ona gaoia lona manatu mai ia Flora. Sa ia fai mai mulimuli ane, ina ua ma’ea lana misiona ia Iuni 1926, sa “naunau” lava e vaai ia te ia, e ui sa ia finau mai sa le’i “faatalitali” o ia mo lona toe foi mai.23 Na faauu o ia ma ni faamamaluga i le toetoe o nai masina foi mai o ia.

Amataina Faatasi o le Olaga

E tasi le masina talu ona foi mai Flora mai lana misiona, ae faasilasilaina loa le la faamauga ma Ezra. Sa faaauau ona fesiligia e nisi o tagata le faaiuga a Flora. Latou te le’i malamalama pe aisea o le a faaipoipo ai se tagata e ese le talenia, mauoa, ma lauiloa i se tama faifaatoaga. Ae sa faaauau lava ona ia faapea atu, o lona “manao lava lea ia faaipoipo i se faifaatoaga.”24 Fai mai a ia, o Ezra “o se tagata fai faaiuga ma filifiliga lelei, malamalama, ma mausali.” Ma sa ia matauina, “Sa agalelei o ia i ona matua, ma sa ou iloaina afai e faaaloalo o ia ia i laua, o le a faaaloalo foi o ia ia te a’u.”25 Sa ia iloaina o [Ezra] o se “tagata e ui ina faatauvaa i le vaai a isi tagata, ae ese le tamalii o ona uiga,” ma sa ia faapea mai, “O le a ou faia mea uma i lo’u malosi e fesoasoani ai ia iloa ma lagona o ia mo le lelei, e le gata i totonu o si ona afioaga laitiiti ae ia iloa o ia e le lalolagi atoa.”26

Na faamauina Flora ma Ezra i le aso 10 o Setema, 1926, i le Malumalu o Sate Leki e Elder Orson F. Whitney o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. Na pau lava le aiga ina ua mae’a le faaipoipoga o se malutaeao lea mo aiga ma uo. Ina ua uma le malutaeao, o le taimi lava lena na malaga ai le ulugalii fou i le la taavale pikiapu Ford o le Ituaiga T mo Ames, Iowa, lea na taliaina ai Ezra i se polokalama o le matuaofaiva o saienisi i tamaoaiga taufaatoaga i le Kolisi o Mea Tau Faatoaga ma Faatufugaga o Masini a le Setete o Iowa (lea ua ta’ua nei o le Iunivesite o Saienisi ma Tekinolosi a le Setete o Iowa).

O le tele o le la malaga na uia ai auala pefu ma ui atu i nuu maotua ta’itasitasi sa le’i aināina. A o i ai i le la malaga, e valu ni po na la momoe ai i se faleie tutulu. Ina ua la taunuu atu i Ames, sa la mautotogi ai i se fale e tasi le poloka e mamao ai mai le lotoa a le kolisi. O le fale mautotogi sa laitiiti, ma sa nonofo faatasi ai le au Benson ma se aiga toatele o mogamoga, ae na fai mai Ezra “e le’i leva ae foliga loa o i se tamai fale na sili ona manaia e mafai ona vaaifaalemafaufau i ai se tagata.”27 Na faapea foi ona toe tuuto Ezra i lana aoga. E le’i atoa se tausaga mulimuli ane, i le mavae ai o le anoanoa’i o itula o suesuega, aoaoga a le faiaoga, ma le tusitusi, sa faauu ai o ia ma se faailoga o le matuaofaiva. Na toe foi atu le ulugalii i le faatoaga a Benson i Whitney, ae o le taimi foi lenei o loo faatalitali ai le fanau mai o le la pepe muamua.

Faapaleniina o Avanoa o Faivaalofilima ma Valaauga o le Ekalesia

Ina ua toe foi atu le au Benson i Whitney, sa faaalu uma loa le taimi o Ezra i le faagaoioia o le faatoaga mai lea aso i lea aso, lea na aofia ai le tatauina o susu povi, tausiga o meaituaolō ua faamamā ma moa, totoina o a’aputa faisuka [sugar beets], saito, afaafa [alfalfa] po o meaai a manupapalagi, ma isi laau totō. Na valaauina Orval e auauna atu i se misiona talai i Tenimaka.

E le’i atoa se lua tausaga mulimuli ane, ae ofo atu e taitai o le malo i le lotoifale ia Ezra se galuega o le fai ma sui mo mea taufaatoaga a le itumalo. Faatasi ai ma le uunaiga a Flora, na talia ai e Ezra le avanoa, e ui ina oo ai ina tuua le faatoaga ae siitia atu i le nuu e le mamao atu o Preston. Sa ia faafaigaluegaina se faifaatoaga i le lotoifale e faatautaia le faatoaga seia oo ina toe taliu mai Orval.

O tiutetauave fou o Ezra na aofia ai le fautuaina o faifaatoaga o le lotoifale e uiga i faafitauli na aafia ai a latou faaeleeleaga. Ae e sili atu nai lo se isi lava mea, sa ia lagonaina na manaomia e le aufaifaatoaga ni tomai lelei atu i le tulaga o le faalauiloaga o fua o faaeleeleaga—o se mea na faateteleina lona tāua ina ua amata le Pau Tele o le Tamaoaiga, ma o se mea na ia, faatasi ai ma lona aoaoina i tamaoaiga o mea taufaatoaga, saunia e tuuina atu. Sa ia uunaia le aufaifaatoaga e auai i pisinisi na anaina e le aufaifaatoaga, aua e fesoasoani ai e tuuitiitia tupe faaalu ma maua ai le tau sili ona lelei mo le leipa.28

O tomai o Ezra i le avea ai o se taitai i mea taufaatoaga na faapea ona faatupulaia ai isi avanoa faigaluega. Mai le 1930 i le 1939, sa faigaluega ai o se tagata tomai faapitoa i le tamaoaiga o mea taufaatoaga i le Vaega Faaopoopo o le Iunivesite o Idaho i Boise, o le laumua o le setete o Idaho. O na tiutetauave na faaselemutu i le va o Aokuso 1936 ma Iuni 1937, ina ua siitia atu le au Benson i Kalefonia ina ia mafai ona aotauina Ezra i tulaga tau i le tamaoaiga o mea taufaatoaga i le Iunivesite o Kalefonia i Berkeley.

E ui lava i tiutetauave e tele i le galuega ma le aiga, ae sa faaavanoa lava e Ezra ma Flora Benson le taimi e auauna ai i le Ekalesia. I Whitney, Preston, ma Boise, na valaauina ai i laua e aoao ma taitai i le autalavou.29 Na la talia fiafia nei valaauga ma le naunautai, ma le talitonuga “o le autalavou o o tatou lumanai ia.”30 Na maua foi e Ezra se avanoa e fesoasoani ai i le galuega faafaifeautalai i le lotoifale.31 I Boise, na valaauina ai Ezra e avea o se fesoasoani i le au peresitene o se siteki. Sa faapea lava ona ia faaauau i lena tofiga i le taimi na alala ai lo latou aiga i Kalefonia. Sa vave le ola o le Siteki a Boise, ma ia Novema 1938, na vaevaeina ai e Elder Melvin J. Ballard o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le siteki i ni siteki se tolu. Na valaauina Ezra Taft Benson e auauna atu o se tasi o peresitene o le siteki.

O Ianuari 1939, na faate’ia ai Ezra i le ofoina atu o le avanoa o le failautusi faapitoa mo le Fono Aoao a Faalapotopotoga a Faifaatoaga i Uosigitone, D.C. Sa la soalaupule ma Flora e uiga i lenei avanoa. Talu ai ona na vaetofia o ia o se peresitene o le siteki i le na o le lua masina na te’a atu, o lea na ia faafesootaia ai le Au Peresitene Sili e talosagaina la latou fautuaga. Sa latou uunaia o ia e talia le avanoa, o lea na faatofa atu ai o ia ma lona aiga i a latou uo i Boise ia Mati 1939 ae siitia atu i Bethesda, Maryland, e lata i Uosigitone, D.C. O Iuni 1940 na valaauina ai o ia e toe auauna atu o le peresitene o se siteki, ae o le taimi lenei i le siteki fou na faatoa faavaeina o le Siteki a Uosigitone i Uosigitone, D.C.

O Se Aiga Agaalofa ma Agalelei

Na manatua e le aunoa e Ezra ma Flora Benson le taua e faavavau o le la mafutaga i le tasi ma le isi ma le latou mafutaga ma le la fanau, o laua matua na faasolosolo ina matutua o latou soifua, ma nai o laua tei. O le la faamamafa i le faatumauina o se aiga lotogatasi na sili atu nai lo na o se manatu o se tiute; sa alofa moni le tasi i le isi, ma sa la’ua mananao ia faatasia—i le olaga nei e oo atu i le faavavau.

O le tele o tiutetauave o Ezra i valaauga o le Ekalesia ma tofiga faalegaluega, na masani ona aluese ai o ia mai le aiga. O nisi taimi o uiga faaalia o le fanau laiti na faamamafaina ai lenei mea moni. Mo se faataitaiga, a o alu atu o ia mo se fonotaga a le Ekalesia i se tasi Aso Sa, sa faapea atu lona afafine o Barbara, “Tofa tama. Toe sau e asi matou i se taimi.”32 Sa o se luitau ia Flora le tausiga o le la fanau e toaono ma se toalua e masani ona malaga ese, ma e i ai taimi na ia faailoa ai lona lagonaina o le “tuua toatasi ma sina lotovaivai laitiiti.”33 E ui lava i ia mea uma, sa ia faatauaina ona matafaioi o se avā ma se tina, ma sa fiafia o ia i le tuuto faamaoni o lana tane i le Alii ma le aiga. I se tusi ia Ezra, sa ia tusia ai: “E pei ona masani ai, o aso e pei o ni masina talu ona e alu atu. … [Ae] afai e … alolofa ma ola [tamaloloa] uma i a latou tapuaiga e pei o oe, o le a itiiti lava se faanoanoa [ma] ni mafatiaga. … E te tuuto e le aunoa i lou aiga ma sauni i taimi uma e tuuina atu le fesoasoani i isi e manaomia le fesoasoani.”34

E faaalia e Ezra lona tuuto faamaoni i soo se taimi e i ai o ia i le fale. Na te faaavanoaina lona taimi e talie ma taaalo ai ma lana fanau e toaono, faalogo atu ia i latou, e fesili i ai mo o latou manatu e uiga i mataupu taua, e aoao atu le talalelei, e fesoasoani i feau i le fale, ma ia faaalu se taimi ma i latou uma taitoatasi. Na maua e tamaiti le lagona lelei ma le malosiaga i le alofa lotogatasi a o latou matua mo i latou. (Ona o le taua tele o le aiga ia Ezra Taft Benson, ua i ai i lenei tusi ni mataupu se lua o ana aoaoga e uiga i le autu. O na mataupu, ua faaautuina “O Le Faaipoipoga ma le Aiga—Ua Faauuina e le Atua” ma le “O Valaauga Paia o Tamā ma Tina,” o loo aofia ai ni mea e manatua e alo o le au Benson e uiga i le mafanafana o le alofa o le aiga na latou ola a’e ai.)

O Le Valaauga i le Au Aposetolo

I le taumafanafana o le 1943, na tuua ai e Ezra ma lona atalii o Reed ia Maryland mo se malaga taamilo i nisi o faalapotopotoga faifaatoaga i Kalefonia, o se vaega o ona tiutetauave i le Fono Aoao a Faalapotopotoga a Faifaatoaga. Sa atofaina ai foi latou te feiloai ai ma taitai o le Ekalesia i le Aai o Sate Leki ma asia nisi o o latou aiga i Idaho.

I le aso 26 o Iulai, ina ua uma ona ausia faamoemoega o le la malaga, sa la toe taliu atu i le Aai o Sate Leki ae la te le’i tuuvaa atu mo le aiga. Sa la iloa ai, sa su’e o ia e Peresitene David O. McKay, o lē na feiloai i ai Ezra i le le itiiti ifo ma le lua vaiaso na muamua atu. Na valaau atu Ezra ia Peresitene McKay, o le na logoina o ia sa finagalo Peresitene Heber J. Grant, o le sa avea ma Peresitene o le Ekalesia i lena vaitau, e feiloai ia te ia. Sa momoli atu Ezra ma Reed i le maota mo le taumafanafana o Peresitene Grant e na o ni nai minute le mamao mai le taulaga o le Aai o Sate Leki. Ina ua la taunuu atu, “na vave ona faasino atu Ezra i le potumoe o Peresitene Grant, lea sa malolo ai le perofeta soifua matua. O le faailo mai o le Peresitene na tapuni ai e Ezra le faitotoa ae agai atu ia te ia, ma saofai i se nofoa i autafa o le moega. Sa uu lima lua e Peresitene Grant le lima taumatau o Ezra ma, faatasi ai ma ona loimata, na pau lava lana saunoaga, ‘Uso Benson, ou te faamalo atu ia te oe ma lo’u loto atoa ma ou tatalo ia i ai faamanuiaga a le Atua ia te oe. Ua filifilia oe e avea ma sui aupito itiiti o le Aufono a le Au Aposetolo e Toasefululua.’”35

I lana api talaaga, sa toe faamatala ai e Ezra lona aafiaga:

“O le faasilasilaga na foliga mai e le talitonuina ma lofituina. … Mo ni nai minute na pau lava [la’u] tala na fai, ‘Oi, Peresitene Grant, ailoga e sa’o!’ lea atonu na faafia ona ou ta’uina ona faatoa mafai lea ona maua ni o’u manatu e iloa ai le mea na tupu. … Na umi se taimi o ia uuina lo’u lima a o ma tau fai fetagisi. … Mo le silia ma se itula sa tuua ai na o i ma’ua, o le tele lava o le taimi sa uu faatasi o ma’ua lima mafanafana. E ui ina sa vaivai [o ia], ae sa manino ma ala lona mafaufau, ma sa matuai o’u faagaeetia lava i lona agaga tausaafia, agalelei, ma lotomaualalo a o pei o silasila mai i totonu o lo’u agaga.

“Sa ou lagonaina le matuai vaivai ma le lē agavaa, ma o ana saunoaga faamafanafana ma faamalosiau na mulimuli mai ai na faapitoa ona [lo’u] talisapaia. O nisi o mea na ia saunoa mai ai, ‘E i ai le auala a le Alii e faalauteleina ai [valaauga] o tamalii o e e valaauina i tulaga faaleautaitai.’ A’o o’u i ai i lo’u vaivai sa mafai na ou faapea atu, ou te alofa i le Ekalesia, sa ia saunoa mai, ‘Ua matou iloa lena mea, ma e finagalo le Alii i alii o e o le a tuuina atu mea uma mo Lana galuega.’”36

Ina ua mae’a lenei faatalanoaga, sa momoliina atu Ezra ma Reed i le maota o Peresitene McKay. A o latou agai atu, sa le’i ta’uina atu e Ezra se mea e uiga i lona aafiaga ma Peresitene Grant, ma sa le’i fesili foi Reed. Ina ua latou taunuu atu i le maota o McKay, sa ta’u atu e Peresitene McKay ia Reed le mea na tupu. Ona feopoa’i lea o Ezra ma Reed.

Na le nofonofo lelei Ezra i lena po a’o amata le la malaga i le nofoaafi ma Reed e toe foi atu ai i le latou aiga. O le aso na sosoo ai, sa telefoni atu ai o ia ia Flora e ta’u i ai lona valaauga i le au Aposetolo. Na ia manatuaina, “Na fai mai o ia i le manaia o ona lagona e uiga i ai ma faailoa mai lona talitonu atoatoa e mafai ona ou faia.” “Sa toafimalie le talanoa atu ia te ia. Sa ia faaalia i taimi uma le faatuatua tele atu ia te a’u nai lo a’u lava ia te a’u.”37

O nai isi vaiaso na sosoo ai, na fai ai e Ezra ma Flora ia fetuunaiga mo le siitia atu i Iuta, ma sa faia e Ezra mea uma na ia mafaia ina ia tuuina atu ai se fesuiaiga sologamalie mo lē na suitulaga ia te ia i le Fono Aoao a Faalapotopotoga a Faifaatoaga. Na lagolagoina i la’ua ma Spencer W. Kimball o ni sui o le Korama a Aposetolo e Toasefululua i le aso 1 o Oketopa, 1943, ma sa faauuina i la’ua o ni Aposetolo i le aso 7 o Oketopa, ma na faauuina muamua Elder Kimball.

O lea la na amataina ai le auaunaga a Elder Ezra Taft Benson o se tasi o “molimau faapitoa o le suafa o Keriso i le lalolagi atoa” (MF&F 107:23).

Ata
Quorum of the Twelve ca. 1950 [Back Row Left to Right: Delbert L. Stapley, Henry D. Moyle, Matthew Cowley, Mark E. Petersen, Harold B. Lee, Ezra Taft Benson, Spencer W. Kimball; Front Row Left to Right: John A. Widtsoe, Stephen L. Richards, David O. McKay, Joseph Fielding Smith, Joseph F. Merrill, A.E. Bowen.

O le Korama a Aposetolo e Toasefululua, o se vaitaimi i le va o Oketopa 1950 ma Aperila 1951. Tutū, agavale i le taumatau: Delbert L. Stapley; Henry D. Moyle; Matthew Cowley; Mark E. Petersen; Harold B. Lee; Ezra Taft Benson; Spencer W. Kimball. Alala i lalo, agavale i le taumatau: John A. Widtsoe; Stephen L Richards; David O. McKay, Peresitene o le Korama a le Toasefululua; Joseph Fielding Smith, Sui Peresitene; Joseph F. Merrill; Albert E. Bowen.

Tuuina Atu o Mea Taumafa, Lavalava, ma le Faamoemoe i Europa i le Mae’a ai o le Taua

I le aso 22 o Tesema, 1945, na fofogaina ai e Peresitene Siaosi Alapati Samita, o lē na avea ma Peresitene o le Ekalesia i lena taimi, se fonotaga faapitoa mo le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua. Na ia fofogaina ai e faapea, na musuia le Au Peresitene Sili e auina atu se Aposetolo e pulefaamalumalu i le Misiona a Europa ma taitaia taumafaiga a le Ekalesia iina. Na muta le Taua Lona II a le Lalolagi i le amataga o lena tausaga, ma e toatele atunuu Europa na faatoa amata ona toe tau faaleleia mai le faasoloatoa ma le lofituina o faatamaiaga o le taua. Na finagalo le Au Peresitene Sili, o Elder Ezra Taft Benson, o le tagata sa’o lea e faia le galuega.

O lenei talafou na “faate’ia tele” ai Elder Benson, o le sui aupito fou ma laitiiti lea o le korama. E pei o le valaauga o le misiona a lona tuaa i le 34 tausaga na muamua atu, o lenei tofiga o le a manaomia ai foi lona aluese mai lona aiga a’o laiti si a la fanau. Sa le’i mafai ona ta’u atu e le Au Peresitene Sili po o le a le umi o le a malaga ai o ia. E ui i lea, sa ia faamautinoa atu ia i latou, o le a lagolagoina o ia e lona toalua ma lana fanau, ma sa ia faailoa atu lona naunautai atoa e auauna atu.38 Sa ia faamatalaina mulimuli ane le tofiga na ia taliaina:

“O le telē o le [tofiga] sa foliga lofituina. Sa latou [Au Peresitene Sili] tuuina mai ia i matou se tiute e fa vaega: Muamua, ia taulima muamua mataupu faaleagaga o le Ekalesia i Europa; lona lua, ia galulue ia mafai ona maua e le Au Paia puapuagatia i itu uma o Europa ia meataumafa, lavalava, ma mea e momoe ai; lona tolu, ia taitaia le toefaatulagaina o misiona eseese o Europa; ma le lona fa, ia sauniuni mo le toe foi atu o faifeautalai i na atunuu.”39 Ae, sa tuuina atu foi e Peresitene Samita ia te ia le folafolaga faalaeiau lenei: “E leai ma so’u popole ia te oe. O le a e saogalemu iina e pei lava o soo se isi atunuu o le lalolagi pe a e faaeteete oe lava, ma o le a mafai ona e ausia se galuega tele.”40

Na faamatalaina e Elder Benson le aafiaga ina ua ia faasoa atu le talafou i lona faletua ma lona aiga: “I se talanoaga manaia ma le faagaeetia ma lo’u toalua, na faamaonia e loimata, sa faailoa mai ai ma le alofa e Flora le agaga faafetai ma tautino mai ia te a’u lana lagolago ma lona loto atoa. I le ‘aiga o le afiafi na ou ta’uina atu ai i tamaiti, o e na tete’i, fiafia i ai, ma loto aiga atoatoa.”41

Ina ua taunuu Elder Benson ma lana soa o Frederick W. Babbel, i Europa, sa la lagona le faanoanoa ona o ma’i, o le mativa, ma le faatafunaga na la vaaia. Mo se faataitaiga, i se tusi ia Flora, sa faamatala ai e Elder Benson e uiga i ni tina o e na faafetai i le mauaina o se meaalofa o se fasimoli, nila ma se filo, ma se moli [aina]. Ua leva tausaga latou te le’i toe vaai i ni mea faapena. Na mafai ona silafia e Elder Benson, o ni nai meaai faalea’ua’u na tuuina atu ia i latou i taimi ua mavae, o lea sa “le’i aai ai i latou lava ona o se taumafaiga ina ia tele atu ni mea latou te tuuina atu i a latou fanau i le agaga moni faaletina.”42 Sa ia faamatala e uiga i sauniga Lotu na faia i “fale na tu’ipomuina” ma na “toetoe lava a pogisa atoa.”43 Sa ia faamatala foi e uiga i tagata sulufa’i—“o nai tagata matitiva, ma lafoaiina, … na tuliesea faamalosi mai o latou aiga fiafia sa i ai i ni faasinomaga na le mailoa.”44 Sa ia faamatala foi e uiga i vavega na i ai e ui lava i taunuuga matautia o le taua.

E tasi se vavega sa iloga i soifuaga o le Au Paia o Aso e Gata Ai i Europa atoa. Ao agai atu i ai iina, sa mafaufau Elder Benson pe o le a faapeī se faafeiloaiga o ia e le Au Paia. “Pe mata o le a tumu o latou loto i le tiga? Pe mata o le a i ai le inoino iina? Pe mata foi o le a i ai ni o latou lagona tetee i le Ekalesia?” Ae sa faagaeetia o ia i le mea na ia vaaia:

“A o o’u vaai atu i o latou foliga na faasasaga a’e i luga, sesega, pa’e’e’e, o le toatele o nei tagata o le Au Paia na oofu i ieie, o nisi na leai ni seevae, na mafai ona ou vaaia le malamalama o le faatuatua i o latou foliga a’o tuuina mai a latou molimau i le paia o lenei galuega tele o aso e gata ai, ma faaalia lo latou agaga faafetai mo faamanuiaga a le Alii. …

“Na ma maua atu na faaauau pea le faamaoni o o tatou tagata i se auala ofoofogia. Sa malosi o latou faatuatua, na sili atu lo latou tautino faamaoni, ma sa le mafaatusalia lo latou tuuto a’ia’i. Sa itiiti lava, pe afai na i ai, se tiga po o le faavaivai na ma maua i ai. Sa i ai se agaga o le faaaumea ma le usoga lea na sosolo atu mai le tasi misiona i le isi, ma a o ma femalagaa’i, sa talosaga mai le Au Paia ia i ma’ua e momoli atu o latou alofaaga i o latou uso ma tuafafine i isi atunuu e ui lava sa na o ni nai masina na muamua atu na vatau ai o latou atunuu.” Na oo lava i tagata sulufa’i, sa “pepese i pese o Siona ma le … tautino” ma “tootutuli faatasi i le tatalo i po ma taeao ma tuuina atu a latou molimau … e uiga i faamanuiaga o le talalelei.”45

O le isi vavega, o le malosi o le polokalama uelefea a le Ekalesia. O lenei taumafaiga, lea na amataina i le 10 tausaga na muamua atu, na faasaoina ai soifua o le toatele o le Au Paia o Aso e Gata Ai i Europa. Sa faamanuiaina le Au Paia ona sa filifili i latou lava e faatino le mataupu faavae o le uelefea. Sa fesoasoani le tasi i le isi i mea na latou manaomia, fetufaai i meataumafa, lavalava, ma isi sapalai, sa faapea foi ona latou totōina ni togalaau i fale na faaleagaina i pomu. Sa faamanuiaina foi i latou ona sa foai atu e le Au Paia o Aso e Gata Ai mai isi itu o le lalolagi ni mea e fesoasoani ai ia i latou—e tusa ma le 2,000 tone o sapalai. Sa faamatala e Elder Benson le tutulu o taitai o le Ekalesia i le vaaia o meataumafa autu e mafai ona latou tufatufaina i le au paia i le lotoifale, ma na ia saunoa, na tu i luma o aulotu lea na matea pe a o le 80 pasene o la’ei na la’eiina na auina mai i ai e le polokalama o le uelefea.46 I se saunoaga o le konafesi aoao na ia saunoa ai ina ua toe foi mai i lona aiga, na ia faape mai ai: “O’u uso e ma tuafafine, pe tou te manaomia ea se isi faamaoniga atili o le manaomia o lenei polokalama ma le musumusuga na afua ai ona faatinoina? … Ou te fai atu ia te outou, o loo taitaia e le Atua lenei polokalama [o le uelefea]. E musuia!”47

Ata
Ezra Taft Benson in Bergen, Norway. Caption: "Inspecting welfare supplies with Pres. Petersen in mission office basement." Collection Summary: Black-and-white views taken during Benson's February-December 1946 mission to postwar Europe to meet with Latter-day Saints, direct distribution of welfare supplies, and arrange for resumption of missionary work.

Elder Benson, taumatau, o loo asiasia sapalai o le uelefea i Bergen, Nouei

Sa molimauina foi e Elder Benson ma Uso Babbel se isi vavega faifaipea a o tatalaina e le Alii le ala mo i laua e malaga atu ai i malo o Europa na faatafunaina e le taua. Na faafia ona talosaga atu Elder Benson i taitai o le militeli mo se faatagaga e ulufale ai i nisi o eria e feiloai atu i le Au Paia ma tufatufa atu mea e faaaoga. Na faafia foi ona ia mauaina le tali lava e tasi mai na taitai ma isi: “E te le o silafia sa faia se taua iinei? E le faatagaina ona ulufale i ai ni tagata e le o ni fitafita po o ni leoleo.” Ma na faafia foi, i le mavae ona ia tagai sa’o atu i fofoga o na taitai ma faamalamalama atu i ai ma le to’amalie lana misiona, na faatagaina ai i la’ua ma Uso Babbel e femalagaa’i solo ma faataunuu le mea na auina atu ai i la’ua e le Alii e fai.48

I le mavae ai o le pe a ma le 11 masina, na suitulaga atu Elder Alma Sonne, ia Elder Benson, o se Fesoasoani i le Toasefululua, o lē na auauna atu i Europa ma lona faletua o Leona. Sa tumau ai pea Uso Babbel e fesoasoani i le au Sonne. Mai le taimi na tuua ai e Elder Benson le Aai o Sate Leki i le aso 29 o Ianuari, 1946, e oo i le taimi na toe foi ane ai i le aso 13 o Tesema, 1946, ua ia faimalaga ai i se aofaiga e 61,236 maila (98,550 kilomita). Na lagona e Elder Benson sa manuia le misiona, ae sa vave ona ia faapea mai: “Ou te iloa le puna o le manuia lea na i ai i la matou galuega. E le’i i ai lava se taimi na ou manatu ai matou te mafaia ma o’u uso a auauna ona ausia le misiona lea na tofia i ai i matou e aunoa ma le mana taiala o le Silisili Ese.”49 O le manuia o le misiona e mafai ona vaaia i le malosi o le Ekalesia i atunuu Europa, na fou le faavaeina ma le tuputupu a’e. E mafai foi ona vaaia le manuia i soifuaga taitoatasi o le Au Paia—o tagata taitoatasi e pei o se alii na i ai se taimi na alu atu ai ia Peresitene Thomas S. Monson i le tele o tausaga mulimuli ane, i se fonotaga i Zwickau, Siamani. Sa ia talosagaina Peresitene Monson e momoli mai ona alofaaga ia Ezra Taft Benson. Ona ia fai atu leotele lea: “Na ia faasaoina lo’u ola. Sa ia tuuina mai ni meaai ou te ai ai ma ni lavalava e ofu. Sa ia tuuina mai ia i matou le faamoemoe. Ia faamanuia le Alii ia te ia!”50

Lotonuu, Taitai Faalemalo Faaaloalogia, ma le Tautua i le Malo o le Iunaite Setete

A’o toesea ai Elder Benson mai le aiga, sa faamanatu atu ia te ia se mea na ia faapelepele i ai talu mai lona talavou: o lona avea ma se tagatanuu o le Iunaite Setete o Amerika. Mai lona tama, o George Taft Benson le Itiiti, na ia aoao ai ia alofa i lona atunuu moni ma mataupu faavae na faapea ona faavaeina ai. Na ia iloaina o le Faavae o le Iunaite Setete o Amerika—o le pepa o faamatalaga e limataitaiina ai tulafono o le atunuu—na sauniaina e ni tamalii musuia. Sa ia faatauaina le aia tatau e palota ai, ma na te manatuaina i taimi uma se talanoaga sa la faia ma lona tama ina ua uma se faigapalota. Sa le’i natia le lagolagoina e George o se tasi o suitauva, ma sa faapea foi ona tatalo o ia mo lenei tamalii i taimi o tatalo faaleaiga. Ina ua iloa e George sa le manuia le suitauva lenei i le palota, sa faalogo atu Ezra o tatalo o ia mo le tamalii na manumalo. Sa fesili atu Ezra i lona tama pe aisea o le a tatalo ai mo se suitauva nate le’i filifilia. “Atalii,” na tali atu ai George, “ou te manatu o le a sili atu ona ia manaomia a tatou tatalo, nai lo la’u suitauva.”51

Ia Aperila 1948, na fofogaina ai e Elder Benson lana uluai saunoaga o le mau saunoaga i konafesi aoao na taula’i atu “i le misiona faaperofeta” a le Iunaite Setete o Amerika ma le taua o le sa’olotoga. Sa ia molimau atu na saunia e le Alii le Iunaite Setete “o le faavae o le saolotoga” ina ia mafai ona toefuatai mai ai le talalelei iina.52 “O i tatou o soo o le Alii o le Filemu,” na ia aoao mai ai i le taufaaiuiuga o lana saunoaga, “ma e tatau ona toe faapaiaina o tatou olaga i le faasalalauina atu o le upumoni ma le amiotonu ma le faasaosaoina o le … tutoatasi ma le saolotoga.”53 I [ana] saunoaga na sosoo ai, sa ia saunoa ai o le Iunaite Setete o Amerika, o le “nofoaga autu lea o le Alii e faamaopoopo mai ai gaoioiga i nei aso e gata ai.”54

Sa lapatai mai foi Elder Benson i le faamata’uina o le saoloto i le Iunaite Setete ma i le lalolagi atoa. Sa masani ona malosi lana talanoa e uiga i ituaiga faigamalo “fai faamalosi a tagata” “ia e le ogatasi ma mataupu faavae e faavavau.”55 Sa ia lapatai mai foi e uiga i isi faatosinaga e taufaamata’uina ai le saolotoga, e aofia ai faafiafiaga faatufanua, leai o se faaaloalo mo le aso Sapati, lē manatu popole, ma aoaoga sese.56 Sa ia uunaia le Au Paia o Aso e Gata Ai i le lalolagi atoa, e faaaoga o latou faatosinaga e fesoasoani ai ia mautinoa e filifilia tagata atamamai ma lelei i tofiga faalemalo.57 Na ia folafola mai: “O le manuia o le talaiina atu o le talalelei e na o se siosiomaga saoloto lava e mafai ona lauolaola ai. Ioe, tatou te fai mai uma lava, tatou te fiafia i le saolotoga. Ae e le lava lena. E ao ona tatou puipuia ma malutia le mea tatou te alolofa i ai. E ao ona tatou faasaoina le saolotoga.”58

I le aso 24 o Novema, 1952, na tofotofoina ai saunoaga malolosi o le lotonuu o Elder Benson, ina ua ia maua se valaaulia e auauna atu i lona atunuu. Na malaga atu o ia i le Aai o Niu Ioka, ona o le valaaulia a Dwight D. Eisenhower, o lē na faatoa filifilia lava e avea ma Peresitene o le Iunaite Setete. Sa finagalo le Peresitene-Filifilia o Eisenhower ia Elder Benson e auauna atu i lana kapeneta—i se isi faaupuga, ia avea ma se tasi o ana faufautua maualuga —i le tofiga o le failautusi o mea taufaatoaga mo le atunuu atoa. Sa faagaeetia Elder Benson i le faaeaeaina [o ia]. “Ae peitai,” na ia saunoa mulimuli ane ai, “Ou te le’i manao i le galuega. … na ou fai ifo ia te a’u lava, e leai se tasi i sona mafaufau sa’o, o le a saili ia avea ma Failautusi o Mea Taufaatoaga i ni taimi faapenei. … Na ou iloaina se mea na manaomia e le galuega lea: o feteenaiga faataumaoi, o le mamafa o le avega, ma faafitauli lavelave. …

“Ae sa le na o faafitauli ma avega na ou popole ai. E tofu uma lava i tatou ma na mea. E pei o le toatele o tagata Amerika, sa ou faatautau i le aafia tele i faiga faaupufai. E moni, sa ou fia vaai o filifilia ma tofia tamalii e maualuluga o latou tulaga faatauaina ma lelei o latou uiga faaalia, e taitaia le malo, ae sa matuai ese lava lena mea mai lo’u auai ai o a’u lava. …

“Ae maise ai foi, sa matuai o’u fiafia lava i le galuega sa ou faia i le taimi lea o se tasi o le Aufono a le Toasefululua. … Sa ou le manao pe na fuafua foi e fai se suiga.”59

A’o le’i malaga atu e feiloai ma le Peresitene-Filifilia o Eisenhower, sa saili e Elder Benson se fautuaga mai ia Peresitene David O. McKay, o le Peresitene o le Ekalesia i lena vaitau. Sa ta’u atu e Peresitene McKay ia te ia: “Uso Benson, e manino lelei lo’u mafaufau i le mataupu. Afai e oo mai le avanoa i le agaga sa’o ou te manatu e tatau ona e talia.”60 O lenei fautuaga tuusa’o, faatasi ai ma le uluai manao o Elder Benson e “tauivi moni atu mo [ona] talitonuga o se tagata Amerika,” na mafua ai le mea na ia ta’ua o se “fefāloa’iga ia te ia lava.”61

Ina ua feiloai le Susuga a Eisenhower ma Elder Benson mo le taimi muamua lava, sa le’i umi se taimi na faatali ai le peresitene-filifilia e ofo atu ia Elder Benson le tulaga o le failautusi o mea taufaatoaga. Sa vave lava ona lisi e Elder Benson mafuaaga atonu o le a le fetaui ai o ia mo le galuega, ae sa le’i toe faatafa le Peresitene-Filifilia o Eisenhower. Sa ia saunoa: “O loo i ai sa tatou galuega e fai. O le mea moni lava, ou te le’i fia Peresitene, ina ua amata oo mai le mamafa o le avega. Ae peitai, e le mafai ona e musu e tautua Amerika. Ou te manao ia te oe i la’u au, e le mafai ona e fai mai leai.”62

“O le faamatalaga lena na fai ai la’u faaiuga,” na toe manatua ai e Elder Benson. “O ausia tuutuuga o le fautuaga a Peresitene McKay. E ui lava ina sa ou lagonaina, na uma ona ou maua mai la’u Ekalesia le mea na ou iloa, o se faamamaluga sili atu nai lo o se faamamaluga e mafai ona tuuina mai e le malo, ma sa ou tauina atu foi ia te ia lena mea, ae sa ou taliaina le tiutetauave o le avea ma Failautusi o Mea Taufaatoaga e auauna atu e le i lalo ifo ma le lua tausaga—pe a finagalo ai ia te a’u i lena umi.”63

E le’i umi talu ona ia taliaina le tofiga, ae faatasi atu Elder Benson ma le Peresitene-Filifilia o Eisenhower i se faatalatalanoaga o talafou, lea na fofogaina atu ai lona tofiaina i le atunuu. O le taimi lava na mae’a ai le faatalatalanoaga, sa toe foi atu o ia i lona faletalimalo. Sa valaau atu o ia ia Flora ma ta’u atu i ai na talosagaina o ia e le Peresitene-Filifilia o Eisenhower e auauna atu ma na ia taliaina le valaaulia.

O lana tali: “Na ou iloaina lava o le a ia [talosagaina oe]. Ma na ou iloa o le a e taliaina.”

Sa ia ta’u mai i ai: “O lona uiga o se tiutetauave maoae tele—ma ni faafitauli se tele mo ta’ua uma.”

“Ua ou iloa,” o lana tala lea, “ae e foliga mai o le finagalo lea o le Atua.”64

Ata
President Ezra Taft Benson being sworn in as the Secretary of Agriculture

Elder Benson ua faatautoina o se failautusi o mea taufaatoaga a le Iunaite Setete e le Faamasino Sili o Fred M. Vinson, ma Peresitene Dwight D. Eisenhower o loo silasila ane i ai

E pei ona sa mafaufauina e Elder Benson, o lana taitaiga o se failautusi o mea taufaatoaga sa o se aafiaga fenumia’i mo ia ma lona aiga. Ae peitai sa ia tautino mai, sa le’i taumafai o ia “ia manumalo i se tauvaga ia lauiloa”—sa na ona manao lava “e tautua i mea taufaatoaga ma tautua mo Amerika”65—ma sa ia mulimuli i lana mautauave lenei: “O se mea lelei le tu atu mo le mea moni, e tusa lava pe le toatele nisi e lagolagoina. Atonu e tatau ona ou faapea atu, ae maise lava i taimi e le toatele nisi e lagolagoina.”66 O le mea na lelei ai o ia, sa le popole i le lauiloa; a o ia tumau mausali ma faamaoni i ona talitonuga, sa matuai tele le fesuisuia’i o lona lauiloa i le au faiupufai ma tagatanuu. Na i ai taimi, na mananao ai tagata e aveese o ia mai lona tulaga o se failautusi o mea taufaatoaga.67 O isi taimi, sa fautuaina atu ai e tagata, o ia o se filifiliga lelei lea mo le tofi o le sui peresitene o le Iunaite Setete.68

Na oo lava i lona tiute o se taitai faalemalo, sa faamaoni lava o ia i ona mataupu faavae faaKerisiano, lana molimau i le talalelei toefautaiina, ma lona tuuto a’ia’i i Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. Soo se taimi na te taitaia ai se fonotaga ma tagata latou te faigaluega i le Matagaluega o Faatoaga, e amata le fonotaga i se tatalo.69 Sa ia auina atu ia Peresitene Eisenhower ni fuaitau mai le Tusi a Mamona o loo valoiaina ai le taunuuga o le Iunaite Setete o Amerika, ma sa saunoa i se taimi mulimuli ane le peresitene e faapea, sa ia faitauina “ma le fiafia tele.”70 Sa ia tauaaoina atu foi kopi o le Tusi a Mamona i le toatele o isi taitai o le lalolagi.71 I le 1954, na talosagaina ai e Edward R. Murrow, o se tagata iloga e faasalalauina talafou a le televise i le Iunaite Setete, ia Elder Benson mo se faatagaga e faaalia ai le auaiga o Benson i se polokalama i po o Aso Faraile e ta’u o le “Person to Person [Tagata i le Tagata].” O le taimi muamua na teena e Elder ma Sister Benson, ae ina ua mavae se taimi mulimuli ane, sa la malilie i ai ina ua la faalogo atu i lo la atalii o Reed, o lē na vaaia le valaaulia o se avanoa maoae faafaifeautalai. I le aso 24 o Setema, 1954, na maimoa tuusa’o uma ai e tagata o le atunuu le afiafi faaleaiga e le’i faataitaia muamua i le maota o le au Benson. Na tele ni meli na maua mai tagata e fiafia i le polokalama a Mr. Murrow ona o se taunuuga o lena polokalama nai lo se isi lava. Sa tusi faafetai atu tagata mai le atunuu atoa ma mai tapuaiga eseese i le auaiga o Benson mo la latou faataitaiga tulaga ese.72

Sa auauna atu Elder Benson o se failautusi o mea taufaatoaga mo tausaga e valu, o le taimi atoa lea na taitaia ai e Peresitene Eisenhower le Iunaite Setete. Na saunoa Peresitene McKay e faapea, o le galuega a Elder Benson o le a “faasaoina i le talafaasolopito atoa e avea o se mea e tauleleia i le Ekalesia ma le atunuu.”73 Sa toe tepa i tua Elder Benson i na tausaga a’o mata’itu atu e le atunuu e faapea: “Ou te alofa i lenei atunuu maoae. O se mitamitaga le tautua ai.”74 Sa ia saunoa foi, “A faapea ou te toe faia lenei [auaunaga], o le a ou mulimuli lava i lena ala e tasi.”75 O le vaavaai atu i le lumanai i lana auaunaga faaauauina o se Aposetolo, sa ia ta’ua ai, “O lenei la ua tuuto atu lo’u taimi i le mea e tasi e sili atu ona ou alofa i ai nai lo o mea taufaatoaga.”76

E ui ina na muta le tautua faalemalo a Elder Benson i le faaiuga o le 1961, ae sa faaauau pea lona alofa i lona atunuu ma le mataupu faavae o le saolotoga. I le tele o ana saunoaga i konafesi aoao, sa ia taula’i atu ai i autu nei. Sa ia faatatau atu i le Iunaite Setete o Amerika o “se nuu ou te alofa i ai ma lo’u loto atoa.”77 Na ia saunoa foi, “Ou te faatauaina le lotonuu ma le alofa i le atunuu i atunuu uma.”78 A’o ia fautuaina le Au Paia uma o Aso e Gata Ai ia alolofa i o latou atunuu, sa ia aoao mai: “O le lotonuu e sili atu nai lo na o le faalealeaina o le tagāvai ma faaupuga lotoa. O le ala tatou te tali atu ai i faafitauli lautele. Ia tatou toe tuuto i tatou lava o ni tagata lotonuu i lona aano moni.”79 “E le pei o le tagata e su’esu’e ana mea aogā i faiga faaupufai, o le taitai faaupufai faaaloalogia e faatauaina mataupu faavae nai lo o le lauiloa, ma galuega e fatu ai le lauiloa mo na mataupu faavae faaupufai atamai ma amiotonu.”80

O Se Molimau Faapitoa i le Suafa o Keriso

I le avea ai o se Aposetolo a le Alii o Iesu Keriso, na usitai ai Elder Ezra Taft Benson i le poloaiga ia “o atu … outou i le lalolagi uma, ina ia talai atu ai le talalelei i tagata uma lava” (Mareko 16:15) ma ia “tatala le faitotoa e ala i le folafola atu o le talalelei a Iesu Keriso” (MF&F 107:35). Sa auauna atu o ia i le tele o vaega o le lalolagi, asiasi taamilo i misiona ma aoao atu i tagata.

Na te faatauaina le faamanuiaga o le feiloai ai ma le Au Paia o Aso e Gata Ai. I se saunoaga i le konafesi aoao, sa ia ta’ua ai: “Na ou fai atu i nisi o taimi i lo’u toalua, i lo’u toe taliu mai i le asiasia o ni siteki e faapea, ou te le mailoa tonu pe o le a faapeī le lagi, ae e leai se isi mea e sili atu le matagofie ou te talosagaina nai lo o le maua o le fiafia ma le olioi i le fegalegalea’i ma ituaiga alii ma tamaitai ou te feiloai i ai i tulaga faaleautaitai i siteki ma uarota o Siona ma misiona o le lalolagi. E moni lava ua matuai faamanuiaina i tatou.”81 I se isi saunoaga sa ia saunoa ai: “O loo i ai se agaga moni o le usoga ma le faaaumea i totonu o le Ekalesia. O se mea e ese le mamana, e le mafai ona tagofia, ae e matuai moni lava. Ou te lagonaina, e faapena foi ia i latou o loo matou galulue faatasi, a o matou femalagaa’i i siteki ma uarota o Siona, ma i misiona o le lalolagi. … E i ai i taimi uma lena lagona o le faaaumea ma le usoga. O se tasi o mea e aupito sili ona matagofie o le fesootai ma tagata auai o le Ekalesia ma le malo o le Atua.”82

Sa fiafia foi Elder Benson e faasoa atu lana molimau e uiga i le Faaola i tagata o isi tapuaiga. Mo se faataitaiga, i le 1959 sa latou malaga ai ma Tuafafine Benson ma isi sui e toafa o le Matagaluega o Faatoaga a le Iunaite Setete i se malaga taamilo i ni atunuu se fitu, na aofia ai Rusia. E ui ina sa i ai o ia iina ona o lona tulaga o se failautusi o mea taufaatoaga, ae na pai atu lana molimau faaaposetolo i loto o le toatele. Na ia toe faamatalaina:

“O le matou agai atu i le malaevaalele i le [matou] po mulimuli i Moscow, sa ou ta’u atu … i se tasi o o matou taitaimalaga lo’u le fiafia ona sa le’i maua so matou avanoa e asiasi atu i se ekalesia i Rusia. Sa ia fai atu ni upu itiiti i le avetaavale, na liliu faataamilo le taavale i le ogatotonu o le auala ma iu ai ina matou afe i luma o se fale tuai puipui talatala, i se auala pogisa, vāiti, paepaemaa, e le mamao mai le Faatafafa Lanumumu. O le Ekalesia Papatiso Tutotonu lenei.

“Sa o se po timuga, ma lē manaia o Oketopa ma sa ese lava le ma’ati’ati o le ea. Ae ina ua matou ulu atu i le falesa, sa matou vaaia ai le faatumulia; sa laulaututu tagata i le falefaafiafia, i le auala e ulufale atu ai, e oo lava i le alatele. Na matou iloa ai, o Aso Sa uma, Aso Lua, ma Aso Tofi, e talitutusa ai lava le toatele o le tagata e o atu i ai.

“Sa ou vaavaai atu i foliga o tagata. O le toatele lava na faamatuātagata, ma matutua atu, ae o se fuainumera na faate’ia ai o le autalavou. Pe a ma le toafa mai taitoalima uma o tamaitai, o le toatele lava oi latou na fai ni sikafu i luga o o latou ulu. Sa faasino atu i matou i se nofoaga e latalata i le pulelaa. …

“Na saunoa le faafeagaiga i ni nai upu, ona amata lea e le okeni ni nota se tasi pe lua ma amata ai se viiga lea na pepese faatasi uma ai le aulotu. O le faalogoina o le 1500 o siufofoga na siia’e iina na avea ma se tasi o aafiaga na sili ona faagaeetia i lo’u olaga atoa. I la tatou faatuatuaga masani o ni tagata Kerisiano, sa latou aapa mai ia i matou ma se savali faafeiloai lea na faatoilaloina ai eseesega uma o gagana, o faigamalo, ma talafaasolopito. Ma a’o ou taumafai e faasagatonu lo’u mafaufau i lalo o lenei aafiaga faalelagona, na talosaga mai le faafeagaiga ia te a’u, e ala mai i se tagata faamatalaupu sa tu ai iina, [ou te] faia se tautalaga i le aulotu.

“Sa alu sina taimi i se taumafaiga faigata e tau faato’ato’a lelei o’u lagona ia ou ioe atu ai. Ona ou faapea atu lea, o sina vaega, ‘E ese lo outou agalelei ma lo outou talosaga mai ou te lauga atu ia te outou.

“‘Ou te momoli mai ia te outou alofaaga mai le faitau miliona o tagata lotu i Amerika ma le lalolagi atoa.’ Ma na faafuasei lava ona pei o le mea masani lava i le lalolagi le talanoa atu i nei uo a Kerisiano e uiga i upumoni e sili ona paia ua silafia e tagata.

“‘E le o mamao ese lo tatou Tama Faalelagi. E mafai ona latalata mai o ia ia i tatou. O loo soifua le Atua, ou te iloa o loo soifua o Ia. O Ia o lo tatou Tama. O Iesu Keriso, le Togiola o le Lalolagi, e puipuia lenei lalolagi. O le a Ia taitaia mea uma. Ia aua le fefefe, tausi Ana poloaiga, alofa le tasi i le isi, tatalo mo le filemu ma o le a lelei mea uma.’

“A o faaliliuina fuaiupu taitasi mo le aofia, na ou vaaia fafine o fetagofi i o latou solosolo, ma e pei ona faamatalaina e se tasi o tagata na matauina, ma amata ona ‘talotalo e pei o se tina o loo faatofa e faavavau i sona atalii e toatasi.’ Sa taufai lue malosi o latou ulu a o latou manamananū ja, ja, ja! (ioe, ioe, ioe!). Ona ou iloa atu lea mo le taimi muamua, na oo lava foi i le auala savali sa faatumulia ma e toatele tagata na tutu faalagolago i puipui. Sa ou vaai ifo i se tasi o olomatua na i o’u luma, sa ufiufi lona ulu i se sikafu tuai, ma se pulupulu i luga o ona tauau, o ona foliga ua loa, ma maanuminumi, na toafimalie i le faatuatua. Sa ou tautala sa’o atu lava ia te ia.

“‘O le olaga lenei ua na o se vaega o le faavavau. Sa tatou nonofo muamua ae tatou te le’i o mai iinei o ni fanau faaleagaga a le Atua. O le a tatou toe nonofo faatasi pe a uma ona tatou tuua lenei olaga. O Keriso na motusia noataga o le oti ma le toetu. O le a tatou toetutu uma.

“Ou te matuai talitonu mausali i le tatalo. Ou te iloa e mafai ona [tatou] aapa atu ma pai atu i lena Mana E Le Vaaia lea e tuuina mai ia i tatou le malosi, ma o se taula i taimi o puapuaga.’ O fuaiupu taitasi na ou tautalagia, na lue i luga ma lalo le ulu o si olomatua. O se olomatua matua, vaivai, ma maanuminumi o ia, ae o lena tamaitai sa lalelei i lona tuuto.

“Ou te le manatua a’u upu uma na ou tautala ai, ae ou te manatua le lagonaina o le siitia, musuia i le taula’i atoatoa mai o foliga o nei alii ma tamaitai o e na faamaonia le tutumau o o latou faatuatua i le Atua na latou auauna ma alolofa i ai.

“I le faaiuga, sa ou faapea atu, ‘Ou te tuua ia te outou la’u molimau i le avea ai o se auauna a le Ekalesia mo le tele o tausaga e faapea, o le a tumau le upumoni. O le taimi ua i le itu o le upumoni. Ia faamanuia le Atua ia te outou ma tausia outou i aso uma o o outou soifua, ou te tatalo atu ai i le suafa o Iesu Keriso, Amene.’

“O lena faamatalaga na ou faaiuina ai lenei tautalaga puupuu sa le’i fuafuaina, ona sa le mafai ona ou toe fai atu se isi tala, ma [ou] saofai loa i lalo. Na amata ona pepese faatasi le aofia i se viiga na ese lo’u fiafia i ai a’o ou laitiiti, ‘Tu Ieova i lo Tatou Va.’ Na matou tuua le lotu a o latou pepese, ma a’o matou savavali mai agai i fafo, sa talotalo mai o latou solosolo e faatofa mai ai—na foliga mai sa talotalo uma mai le 1500 ia i matou a’o matou tuumuli ese mai.

“Sa o se faamanuiaga ia te a’u le tautala atu i luma o le tele o aulotu i itu uma o le lalolagi, ae o le malosi o lena aafiaga e toetoe lava a le mafaamatalaina. O le a le galo lava ia te a’u i le umi ou te ola ai lena afiafi.

“Na seāseā, pe afai na i ai, ou lagonaina le lotogatasi o tagata ma le manao e le faamalieina o le loto o le tagata mo le saolotoga, lea e ese le malosi e pei na ou lagonaina i lena taimi. …

“Na ou fo’i mai i le [aiga] ma le naunau e faamatala soo lenei tala —aua o loo faaalia ai le ala o loo soifua ai pea lava pea le agaga o le saolotoga, le agaga o le usoga, ma le agaga o tapuaiga, e ui lava i taumafaiga uma e faatamaia.”83

Peresitene o le Korama a Aposetolo e Toasefululua

I le aso 26 o Tesema, 1973, na maua ai e Elder Benson se talafou e le’i mafaufauina e faapea na maliu faafuasei le Peresitene o le Ekalesia o Peresitene Harold B. Lee. O le maliu ai o Peresitene Lee, e nofoia ai e fesoasoani i le Au Peresitene Sili o laua nofoaga i le Korama a le Toasefululua. O le fa o aso mulimuli ane, na vaetofia ai Spencer W. Kimball e avea ma Peresitene o le Ekalesia, ae o Ezra Taft Benson na vaetofia e avea ma Peresitene o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. Faatasi ai ma lenei tiutetauave, na amataina ai e Peresitene Benson ni tiute faaopoopo faaleautaitai. Sa pulefaamalumalu o ia i fonotaga faalevaiaso a le korama, ma faamaopoopo le galuega a lana usoga, e aofia ai o latou tofiga e pulefaamalumalu i konafesi faalesiteki ma asiasiga taamilo i misiona, ma ia valaauina peteriaka o siteki. Sa i ai foi nisi o tiutetauave faalesupavaisa i isi Au Pulega Aoao. Sa nafa se tasi o tagata faigaluega i le ofisa ma galuega faafailautusi e fesoasoani ai ia te ia ma le usoga e faatulaga le galuega.84

I se fonotga ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua, sa faasoa atu ai e Peresitene Benson ona manatu e uiga i le auauna ai o so latou Peresitene: “Na ia te a’u se lagona atugalu tele i lenei tiutetauave maoae —e le o se lagona fefe, aua ou te iloa e le mafai ona tatou toilalo i le galuega lenei … pe a fai le mea sili tatou te mafaia. Ou te iloa o le a lagolago i tatou e le Alii, ae ou te popole tele i le valaauina o a’u i le tulaga faaleautaitai i luga o se tino o tamalii e pei o a outou susuga—o molimau faapitoa a le Alii o Iesu Keriso.”85

Na tuufaatasi e Peresitene Benson lona lotomaualalo ma le uiga faaalia o le lotoa ma le finafinau pea i le galue malosi. Sa masani ona ia faasafua atu tiutetauave i isi ina ia latou maua ni avanoa e auauna atu ai. Na ia faamoemoeina le mea sili mai ia i latou na ia taitaia, e pei foi ona ia faamoemoeina le mea silisili ona lelei mai ia te ia lava. Ae e ui ina sa faasaulala o ia, ae sa agalelei. Sa faafofoga o ia i manatu o lona usoga, ma uunaia ai talanoaga faalauaitele i fonotaga a korama. Na saunoa Elder Boyd K. Packer, Russell M. Nelson, ma Dallin H. Oaks, o e na avea ma sui fou o le Korama a le Toasefululua i lalo o lana taitaiga, na te uunaia i latou e le aunoa e faasoa atu o latou finagalo faaalia, e tusa pe na ese o latou manatu mai ia te a’u.86

Na silafia e sui o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, o le taitaiga a Peresitene Benson sa faavae i luga o mataupu faavae e le masuia. Mo se faataitaiga, sa faafia ona ia saunoa mai, “Manatua, Uso e, o lenei galuega o le Agaga o le mea taua lea.”87 Ma sa i ai sa na tulaga faatauaina e tasi lea na limataitaiina ai faaiuga uma o le korama: sa fesili o ia, “O le a le mea e sili mo le Malo?” Na saunoa Elder Mark E. Petersen, o lē sa la galulue faatasi i le Korama a le Toasefululua e faapea, “O le tali i le fesili lena na avea ma vaega aupito taua e faavae ai faaiuga mo mataupu taua uma na oo mai i luma o Peresitene Ezra Taft Benson i lona soifuaga atoa.”88

Peresitene o le Ekalesia

Na maliu Peresitene Spencer W. Kimball i le aso 5 o Novema, 1985, i le mavae ai o se gasegase faaumiumi. Na palasi atu nei le taitaiga o le Ekalesia i le Korama a Aposetolo e Toasefululua, o Peresitene Ezra Taft Benson na avea ma o latou Peresitene ma sui sinia. O le lima o aso mulimuli ane, i se faafaletui paia ma le migao a le Korama a le Toasefululua i le Malumalu o Sate Leki, na vaetofiaina ai Peresitene Benson e avea ma Peresitene o le Ekalesia. Sa musuia o ia e talosagaina Peresitene Gordon B. Hinckley e auauna atu o lona Fesoasoani Muamua i le Au Peresitene Sili, ae talosaga atu ia Peresitene Thomas S. Monson e avea ma ona Fesoasoani Lua.

Ata
Portrait of President Ezra Taft Benson, President Gordon B. Hinckley, and President Thomas S. Monson

Peresitene Benson ma ona fesoasoani i le Au Peresitene Sili: Peresitene Gordon B. Hinckley (agavale) ma Peresitene Thomas S. Monson (taumatau)

Na silafia e Peresitene Benson le tulaga faaletonu o le soifua maloloina o Peresitene Kimball, ma sa talotalo o ia ia toe faafouina ma malosi faaletino o si ana uo. “O se aso lenei ou te le’i mafaufauina,” na ta’u atu ai e Peresitene Benson i se fonotaga ma le au faasalalau i se taimi mulimuli ane ina ua mae’a ona vaetofia o ia e avea ma Peresitene o le Ekalesia. “Sa faaauau ona ma tatalo ma lo’u toalua o Flora, ina ia faafualoa le soifua o Peresitene Kimball i luga o lenei fogaeleele, ma ia faia se isi vavega mo ia. O lenei la ua fetalai le Alii, o le a fai le mea sili matou te mafaia, i lalo o Lana taitaiga faatonutonu, ia faaalualu ai i luma le galuega i le lalolagi.”89

I lana konafesi aoao muamua lava o se Peresitene o le Ekalesia, na faasoa mai ai e Peresitene Benson vaega o le a avea ma ana faamamafaga autu mo le faaalualuina i luma o le galuega a le Alii. Na ia saunoa, “I lo tatou vaitaimi, ua faaali mai ai e le Alii le manaomia o le toefaamamafa i le Tusi a Mamona.”90

I le avea ai ma se tasi o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, sa faafia ona aoao mai Peresitene Benson e uiga i le taua o le Tusi a Mamona.91 I le avea ai ma Peresitene o le Ekalesia, na atili ai ona ia tuuina atu i le mataupu le taulaiga sili atu. Na ia tautino mai e faapea “[sa] ta’usalaina le Ekalesia atoa” ona sa le lava le suesueina e le Au Paia o Aso e Gata Ai le Tusi a Mamona, pe sa le lava foi le usitaia o ona aoaoga. Na ia saunoa: “O le Tusi a Mamona sa le’i, pe ua faia foi, ma totonugalemu o a tatou suesuega faaletagata lava ia, aoaoga faaleaiga, talaiga, ma le galuega faafaifeautalai. Ona o lenei mea, ua tatau ai ona tatou salamo.”92 Sa masani ona ia siiina mai le folafolaga a le Perofeta o Iosefa Samita e faapea, o le a “sili foi ona latalata atili atu o le tagata i le Atua i lona ola ai i ona mataupu, nai lo se isi lava tusi,”93 ma sa ia faamanino mai lena folafolaga. Na ia saunoa, “O loo i ai se mana i lea tusi e amata ona oo mai i o outou olaga i le taimi lava e amata ai ona suesue i ai ma le faamaoni.94 Sa ia uunaia le Au Paia o Aso e Gata Ai ia “faalolovaia le lalolagi ma [o latou] olaga i le Tusi a Mamona.”95

I le lalolagi atoa, na usitai le Au Paia o Aso e Gata Ai i lenei fautuaga mai lo latou perofeta. O se taunuuga, sa faamalolosia i latou, taitoatasi ma pe a tuufaatasia uma.96 Na saunoa Peresitene Howard W. Hunter: “Mata o le a toe tepa i tua soo se augatupulaga lava, e aofia ai i latou e le’i fananau mai, i le taitaiga a Peresitene Ezra Taft Benson ma le vave mafaufau i lona alofa i le Tusi a Mamona? Atonu e leai se Peresitene o le Ekalesia talu mai le Perofeta o Iosefa Samita lava ia, ua faia ni taumafaiga e tele atu e aoao atu ai upumoni o le Tusi a Mamona, ia avea ma mataupu suesueina i aso uma e tagata auai uma o le Ekalesia, ma ia ‘faalolovaia le lalolagi’ i lona tufatufaina atu.”97

Na vaavaalua lelei lava i le molimau a Peresitene Benson e uiga i le Tusi a Mamona ia lana molimau e uiga ia Iesu Keriso. I se vaitau o le faatoateleina atili o tagata na teena “le paia o le Faaola,” sa ia tautino mai ai “o lenei tusi na musuia mai le lagi o se maaauau e faailoa atu ai le molimau i le lalolagi o Iesu o le Keriso.”98 Talu ona faauuina o ia i le tofi faaAposetolo i le 1943, na auauna atu ai Peresitene Benson ma le maelega o se molimau i le moni o le soifua o le Faaola. I le avea ai ma Peresitene o le Ekalesia, sa ia molimau mai ai e uiga ia Iesu Keriso ma Lona Togiola ma se malosi faafouina ma le faatauanau. Sa ia uunaia le Au Paia ina ia “taitaia e Keriso” ma “faaaogaina ia Keriso,”99 ia “ola i ni olaga e faatotonugalemu ia Keriso.”100 Na saunoa e uiga i le faaola, sa ia faapea mai ai, “Ou te alofa ia te Ia ma lo’u agaga atoa.”101

Na aoao mai foi e Peresitene Benson ma le naunautai ma le mana isi autu. Sa ia lapatai mai i le matautia o le faamaualuga. Sa ia molimau mai i le taua e faavavau o le aiga. Sa ia aoao mai mataupu faavae o le faatuatua ma le salamo, ma faamamafa mai le manaomia o auaunaga tuuto i le galuega faafaifeautalai.

E ui lava sa le’i saunoa o ia e uiga i le Iunaite Setete o Amerika e pei ona sa ia faia muamua atu i lana auaunaga, ae sa ia ta’ua le faamanatuga o le 200 tausaga talu ona sainia le Faavae o le Iunaite Setete, e ala i le saunoa ai e uiga i le mataupu i le konafesi aoao a le Ekalesia ia Oketopa 1987. Ma sa faaauau ona ia fiafia i le saolotoga ma le lotonuu faamaoni i le lalolagi atoa. I le faaiuiuga o le vaitau o le 1980 ma le amataga o le vaitau o le 1990, sa olioli ai o ia i le talafou e faapea, ua solofa le Pa o Perelini, ma ua tele atu le saolotoga ua mafai ona maua e tagata Rusia ma Europa i sasae, ma faigamalo ua tele ina tatalaina avanoa mo tapuaiga faalelotu.102

Sa fofogaina e Peresitene Benson ni lauga i ni vaega fitoitonu i tagata o le Ekalesia. Na amata mai ia Aperila 1986, sa ia saunia ai ni lauga na agatonu atu i alii talavou, tamaitai talavou, tina talavou, tina, faiaoga o aiga, tamā, alii matutua nofofua, tamaiti ma le au aumatutua aosinasina. E pei ona saunoa Peresitene Howard W. Hunter: “Sa ia saunoa atu i tagata uma ma sa popole [o ia] mo tagata uma. Sa ia saunoa atu i tamaitai o le Ekalesia, ona sosoo ai lea ma alii. Sa ia saunoa atu i le aumatutua aosinasina. Sa saunoa atu o ia ia i latou o e na nonofofua, ia i latou na talavou, ma sa fiafia o ia e saunoa atu i tamaiti o le Ekalesia. Sa ia tuuina atu ni fautuaga matagofie, ma faapatino mo tagata auai uma, po o a lava o latou tulaga patino na i ai. O na lauga o le a faaauau pea ona lagolagoina ma taiala ai i tatou a o tatou manatunatu i ai i le tele o tausaga a sau.”103

Na tutulu Peresitene Benson ina ua ia maua se tusi mai se aiga e faapea, sa faagaeetia i latou i se tasi o ana saunoaga. I le tusi, sa faamatala ai e se tamā talavou e faapea, sa la matamata ma lona toalua i le konafesi aoao i le televise. Sa taalo lo la atalii e tolu tausaga i se potu na lata ane, lea sa faasalalau ai le konafesi i le leitio. Ina ua uma ona faalogo i le savali a Peresitene Benson i tamaiti, na savavali atu le tina ma le tamā i totonu o le potu sa taalo ai le la tama. Sa “lipoti fiafia ane, e le tamaitiiti laitiiti, ‘Na fai mai le tamaloa sa i le leitio e tusa pe tatou te faia ni measese, e alofa lava le Tama Faalelagi ia i tatou.’ Fai mai le tamā, “o lena faamatalaga faigofie na tuua ai se aafiaga tumau ma ‘anoa i lo ma atalii laitiiti. O loo mafai lava ona ou fesiligia o ia i aso nei po o le a le tala a Peresitene Benson na fai mai, ma maua mai lava lena tali fiafia e tasi. O se faamafanafanaga ia te ia le iloa o loo i ai sona Tama oi le Lagi agalelei ma agaalofa.”104

E le’i leva ona mae’a le konafesi aoao ia Oketopa 1988, ae mafatia loa i le pe o le tino lea na le mafai ai ona ia toe saunoa atu i tagata lautele. Sa auai atu o ia i konafesi aoao ma faatasiga lautele mo se taimi. I konafesi o le 1989, sa faitauina ai e ona fesoasoani ni lauga sa ia saunia. I le amataga o le 1990, sa momoli atu ai e ona fesoasoani ona alofaaga mo le Au Paia ma siimai ni ana lauga ua mavae. O le konafesi aoao o Aperila 1991 o le konafesi mulimuli lea na auai ai. Mai lava i lena taimi, sa le mafai ona ia faia se isi lava mea faaletino ae na o le maimoa mai i taualumaga i luga o le televise.105

Na ta’ua e Peresitene Gordon B. Hinckley: “E pei lava ona silafia ai, na amata ona vaivai si ona tino ona o le matua o lona soifua. Sa le mafai ona toe savali e pei ona sa i ai. Sa le mafai ona saunoa e pei ona sa ia faia ai. Sa fai atu lava lona malosi, ae o ia lava o le perofeta a le Alii mo le umi lava e soifua ai.”106 Sa taitaia e Peresitene Hinckley ma Peresitene Thomas S. Monson le Ekalesia faatasi ai ma le pule na faasafua atu e Peresitene Benson ia i la’ua, ae sa le’i faia lava e le Ekalesia ni fuafuaga fou e aunoa ma le silafia ma le faatagaga a Peresitene Benson.107

A o faasolo pea ona fāi atu le malosi faaletino o Peresitene Benson, sa faapena foi ona faaletonu le soifua maloloina o Flora, ma faapea ai ona maliu o ia i le aso 14 o Aokuso, 1992. E le’i atoa le lua tausaga mulimuli ane, i le aso 30 o Me, 1994, ae faatasi atu [Peresitene Ezra Taft Benson] ia te ia, ma sa lagomauina o ia i tafatafa ane o lona faletua i lo latou aiga pele i Whitney. I le sauniga maliu o Peresitene Benson, sa faamatala ai Peresitene Monson: “Sa saunoa mai o ia ia te a’u i se tasi taimi, ‘Uso Monson, ia manatua, e tusa lava po o le a se fautuaga a se isi lava tagata, ou te manao lava ou te taoto i Whitney, Idaho.’ Peresitene Benson, ua matou faataunuuina lena moomooga i le asō. O le a momoli atu lona tino i le aiga i Whitney, ae o lona agaga e faavavau ua malaga atu i le aiga i le Atua. E le fesiligia lava ua olioli faatasi ma lona aiga, ana uo, ma si ana manamea o Flora. …

“O le tama faifaatoaga na avea ma perofeta a le Atua ua taliu atu i le aiga. Tatou te faafetai i le Atua i lo tatou manatua pea o ia.”108

Faamatalaga

  1. Robert D. Hales, “A Testimony of Prophets,” June 5, 1994, speeches.byu.edu; tagai foi Twila Van Leer, “Church Leader Buried beside Wife, Cache Pays Tribute as Cortege Passes,” Deseret News, June 5, 1994.

  2. Gordon B. Hinckley, “Farewell to a Prophet,” Ensign, July 1994, 37–38.

  3. Ezra Taft Benson, “O Uiga Faaleatua o le Matai,” Liahona, Ian. 1987,48.

  4. Margaret Benson Keller, i le Sheri L. Dew, Ezra Taft Benson: A Biography (1987), 34.

  5. Ezra Taft Benson, “O Uiga Faaleatua o le Matai,” 48–49.

  6. Ezra Taft Benson, “Scouting Builds Men,” New Era, Feb. 1975, 15–16.

  7. Tagai i le Ezra Taft Benson: A Biography, 44.

  8. Tagai i le “After 60 Years ‘Still in Love,’” Church News, 14 Sept. 1986, 4, 10.

  9. Ezra Taft Benson, i le Ezra Taft Benson: A Biography, 58.

  10. Tagai i le Ezra Taft Benson: A Biography, 55; tagai foi i le mataupu e 7 o le tusi lenei.

  11. Tagai i le Ezra Taft Benson: A Biography, 59.

  12. Tagai i le Ezra Taft Benson: A Biography, 59.

  13. Ezra Taft Benson, i le Ezra Taft Benson: A Biography, 62.

  14. Sheri L. Dew, Ezra Taft Benson: A Biography 59.

  15. Ezra Taft Benson, i le Ezra Taft Benson: A Biography, 53.

  16. Ezra Taft Benson, i le Ezra Taft Benson: A Biography, 63.

  17. Flora Amussen Benson, i le Ezra Taft Benson: A Biography, 75.

  18. Flora Amussen Benson, i le Ezra Taft Benson: A Biography, 79.

  19. Ezra Taft Benson, i le Ezra Taft Benson: A Biography, 79.

  20. Eugene J. Neff, i le Ezra Taft Benson: A Biography, 84.

  21. Eugene J. Neff, i le Ezra Taft Benson: A Biography, 87.

  22. Tagai i le Ezra Taft Benson: A Biography, 87.

  23. Tagai i le Ezra Taft Benson: A Biography, 87.

  24. Flora Amussen Benson, i le Ezra Taft Benson: A Biography, 96.

  25. Flora Amussen Benson, i le Ezra Taft Benson: A Biography, 88.

  26. Flora Amussen Benson, i le Ezra Taft Benson: A Biography, 89.

  27. Ezra Taft Benson, i le Ezra Taft Benson: A Biography, 92.

  28. Francis M. Gibbons, Ezra Taft Benson: Statesman, Patriot, Prophet of God (1996), 85–89.

  29. Tagai i le Ezra Taft Benson: A Biography, 99–100, 101, 115.

  30. Ezra Taft Benson, i le Ezra Taft Benson: A Biography, 115.

  31. Tagai i le Ezra Taft Benson: A Biography, 100.

  32. Barbara Benson Walker, i le Ezra Taft Benson: A Biography, 130.

  33. Flora Amussen Benson, i le Ezra Taft Benson: A Biography, 121.

  34. Flora Amussen Benson, i le Ezra Taft Benson: A Biography, 121.

  35. Sheri L. Dew, Ezra Taft Benson: A Biography, 174; e aofia ai upusii mai le api talaaga patino a Ezra Taft Benson, July 26, 1943.

  36. Ezra Taft Benson, api talaaga patino, July 26, 1943; sii mai i le Ezra Taft Benson: A Biography, 174–75; ua faalaugatasia le sipelaga.

  37. Ezra Taft Benson, i le Ezra Taft Benson: A Biography, 176.

  38. Tagai i le Ezra Taft Benson, A Labor of Love: The 1946 European Mission of Ezra Taft Benson (1989), 7.

  39. Ezra Taft Benson, i le Conference Report, Apr. 1947, 152–53.

  40. George Albert Smith, i le A Labor of Love, 7.

  41. Ezra Taft Benson, A Labor of Love, 7–8.

  42. Ezra Taft Benson, A Labor of Love, 120.

  43. Ezra Taft Benson, i le Conference Report, Apr. 1947, 154.

  44. Ezra Taft Benson, i le Conference Report, Apr. 1947, 155.

  45. Ezra Taft Benson, i le Conference Report, Apr. 1947, 153–55.

  46. Tagai Ezra Taft Benson, i le Conference Report, Apr. 155–56.

  47. Ezra Taft Benson, i le Conference Report, Apr. 1947, 156.

  48. Tagai i le Frederick W. Babbel, On Wings of Faith (1972), 28–33, 46–47, 106–8, 111–12, 122, 131–34, 136, 154.

  49. Ezra Taft Benson, i le Conference Report, Apr. 1947, 152.

  50. Thomas S. Monson, “President Ezra Taft Benson—A Giant among Men,” Ensign, July1994, 36.

  51. Tagai i le Ezra Taft Benson: A Biography, 37.

  52. Tagai Ezra Taft Benson, i le Conference Report, Apr. 1948, 83.

  53. Ezra Taft Benson, i le Conference Report, Apr. 1948, 86.

  54. Ezra Taft Benson, i le Conference Report, Apr. 1962, 104.

  55. Tagai Ezra Taft Benson, i le Conference Report, Apr. 1948, 85.

  56. Tagai Ezra Taft Benson, i le Conference Report, Apr. 1962, 104–5.

  57. Tagai Ezra Taft Benson, i le Conference Report, Oct. 1954, 121.

  58. Ezra Taft Benson, i le Conference Report, Oct. 1962, 19.

  59. Ezra Taft Benson, Cross Fire: The Eight Years with Eisenhower (1962), 3–4.

  60. David O. McKay, i le Cross Fire, 5.

  61. Ezra Taft Benson, Cross Fire, 10.

  62. Dwight D. Eisenhower, i le Cross Fire, 12.

  63. Ezra Taft Benson, Cross Fire, 12.

  64. Ezra Taft Benson, Cross Fire, 13.

  65. Ezra Taft Benson, i le Ezra Taft Benson: A Biography, 355.

  66. Ezra Taft Benson, i le Sheri Dew, “President Ezra Taft Benson: Confidence in the Lord,” New Era, Aug. 1989, 36.

  67. Tagai i le Ezra Taft Benson: A Biography, 313, 345.

  68. Tagai i le Ezra Taft Benson: A Biography, 331.

  69. Tagai i le mataupu 2 i le tusi lenei.

  70. Dwight D. Eisenhower, i le Ezra Taft Benson: A Biography, 292.

  71. Tagai i le Ezra Taft Benson: A Biography, 292.

  72. Tagai i le Ezra Taft Benson: A Biography, 297–99.

  73. David O. McKay, i le Cross Fire, 519.

  74. Ezra Taft Benson, i le Conference Report, Apr. 1961, 113.

  75. Ezra Taft Benson, i le Ezra Taft Benson: A Biography, 358.

  76. Ezra Taft Benson, i le Ezra Taft Benson: A Biography, 355.

  77. Ezra Taft Benson, “A Witness and a Warning,” Ensign, Nov. 1979, 31.

  78. Ezra Taft Benson, “The Constitution—A Glorious Standard, Ensign, May 1976, 91.

  79. Ezra Taft Benson, i le Conference Report, Apr. 1960, 99.

  80. Ezra Taft Benson, i le Conference Report, Oct. 1968, 17.

  81. Ezra Taft Benson, i le Conference Report, Oct. 1948, 98.

  82. Ezra Taft Benson, i le Conference Report, Oct. 1950, 143–44.

  83. Ezra Taft Benson, Cross Fire, 485–88.

  84. Tagai i le Francis M. Gibbons, Statesman, Patriot, Prophet of God, 270–71.

  85. Ezra Taft Benson, i le Ezra Taft Benson: A Biography, 430–31.

  86. Tagai i le Ezra Taft Benson: A Biography, 429–30.

  87. Ezra Taft Benson, in Thomas S. Monson, “O Se Fuafuaga Faalelagi—O Se Folafolaga Taua,” Liahona, Iulai 1986, 53.

  88. Mark E. Petersen, “President Ezra Taft Benson,” Ensign, Jan. 1986, 2–3.

  89. Ezra Taft Benson, i le Church News, Nov. 17, 1985, 3.

  90. Ezra Taft Benson, “O Se Tiute Paia,” Liahona, Iulai 1986, 67.

  91. Tagai, mo se faataitaiga, “O Le Tusi a Mamona o le Afioga Lea a le Atua,” Liahona, Aokuso 1975, 63–65; “A New Witness for Christ,” Ensign, Nov. 1984, 6–8; tagai foi i le Ezra Taft Benson: A Biography, 491–93.

  92. Ezra Taft Benson, “O Le Faamamaina o Totonu o le Ipu,” Liahona, Iulai 1986, 4–5.

  93. Iosefa Samita, siina mai i le faatomuaga o le Tusi a Mamona.

  94. Ezra Taft Benson, “O Le Tusi a Mamona—o le Maa ‘Au’au o Lo Tatou Faatuatuaga,” Liahona, Ian. 1987, 6.

  95. Ezra Taft Benson, “Faaeteete i le Faamaualuga,” Liahona, Iulai 1989, 4.

  96. Tagai i le mataupu 10 i le tusi lenei.

  97. Howard W. Hunter, “A Strong and Mighty Man,” Ensign, July 1994, 42.

  98. Ezra Taft Benson, “O Le Tusi a Mamona—o le Maa ‘Au’au o Lo Tatou Faatuatuaga,” 4, 5.

  99. Ezra Taft Benson, “Fanauina i La Le Atua,” Liahona, Oke. 1982, 2.

  100. Ezra Taft Benson, “O Mai ia Keriso,” Liahona, Ian. 1988, 81.

  101. Ezra Taft Benson, “Iesu Keriso, o Lo Tatou Faaola ma le Togiola,” Liahona, Tesema 1990, 6.

  102. Tagai i le Russell M. Nelson, “Tala o Mea Maoae na Tutupu i Europa,” Liahona, Me. 1992, 8.

  103. Howard W. Hunter, “A Strong and Mighty Man,” 42.

  104. Thomas S. Monson, “Ia Faamanuia Atu le Alii ia te Outou,” Liahona, Ian. 1992, 101.

  105. Tagai i le Francis M. Gibbons, Statesman, Patriot, Prophet of God, 315.

  106. Gordon B. Hinckley, “Farewell to a Prophet,” 40.

  107. Tagai i le Francis M. Gibbons, Statesman, Patriot, Prophet of God, 317–18.

  108. Thomas S. Monson, “President Ezra Taft Benson—A Giant among Men,” Ensign, July 1994, 36.