Aoaoga a Peresitene
Mataupu 7: Iosefa Samita, o se Meafaigaluega i Aao o le Alii


Mataupu 7

Iosefa Samita, o se Meafaigaluega i Aao o le Alii

“O Iosefa Samita, le Perofeta o aso e gata ai, sa avea o se meafaigaluega i aao o le Alii i le tatalaina o se tisipenisione fou o le talalelei, o le tisipenisione mulimuli ma le silisili o tisipenisione uma o le talalelei.”

Mai le Soifuaga o Ezra Taft Benson

Ina ua auauna atu Elder Ezra Taft Benson o se faifeautalai faamisiona i Egelani i le amataga o le vaitau o le 1920, sa la maua ai ma ana soa le mea na ia ta’ua o le “tetee tele i le Ekalesia.” Sa ia ta’ua mulimuli ane:

“O nusipepa, o mekasini, e oo lava foi i ata tifaga e tetee ai i Mamona sa soo uma ai Peretania Tele.” Ona o le malosi tele o le tetee, o lea na le toe faaauauina ai nisi ituaiga o galuega faafaifeautalai, e pei o le faia o ni fonotaga i auala ma le tufatufaina atu o tamaitusi. “Ae o luga i Egelani i matu i le mea na ma galulue ai,” sa ia ta’ua, “sa i ai se matou vaega o tagata o le Paranesi o Shields i Saute, o e sa matuai faatuatua ma sili ona tuuto ma sili ona faamaoni, ma sa latou valaauliaina i ma’ua ma la’u soa ma te o atu e lauga i le latou sauniga faamanatuga. Na latou fai mai, ‘O le toatele o o matou tuaoi e le talitonu i pepelo o loo lomiaina. Afai lua te o mai, o le a tumu le tamai falesa laitiiti ia i matou.’

“Ma o lea na ma taliaina ai le valaaulia ma amata loa ona ma tapenapena, ma na amata ona ou suesue e uiga i le liliuese. O se mataupu sa ou fiafia i ai, ma sa ou manatu na latou manaomiaina; ma sa ou galue ma suesue, ma sa ou faapea e mafai ona ou tautala mo le sefululima minute e uiga i le mataupu.

“Sa ma o atu i le tamai falesa lea ma sa faatumulia. Sa fiafia tagata uma. Ma ina ua uma le sauniga amata sa lauga loa la’u soa, ona sosoo ai lea ma lau lauga i se saolotoga na sili ona ou fiafia ai lea ou te lei mauaina lava i se isi taimi i lo’u olaga atoa. Ma ina ua ou saofai i lalo ma tilotilo atu i la’u uati, na ou tautala mo le luasefululima minute, ma ou te le’i ta’ua ma se liliuese, ou te le’i mafaufau foi i le liliuese. Sa ou lauga e uiga ia Iosefa Samita, ma sa ou molimau atu o ia o se perofeta a le Atua ma na ou iloaina. Sa ou ta’u atu e uiga i le oo mai o le Tusi a Mamona o se molimau fou mo Keriso, ma sa tuuina atu la’u molimau. Ina ua ou iloaina le mea na tupu, sa le mafai ona toe taofia o’u loimata.

“Ina ua tuua le sauniga, sa oo mai le toatele o le Au Paia ma faailoa mai lo latou loto faafetai ona sa i ai se mea na ta’ua e uiga ia Iosefa Samita. Na latou fai mai, ‘E i ai nisi o o matou tuaoi na fai mai, “E mafai ona matou taliaina mea uma e uiga i le Ekalesia, sei vagana ai Iosefa Samita.”’ Ma o nisi foi o na lava tuaoi, na oo mai ma fai mai, ‘Ua matou saunia nei. Ua matou saunia i le afiafi lenei. Ua matou maua le molimau o Iosefa Samita o se perofeta a le Atua.’”1

Sa faaauau pea ona maua e Peresitene Benson ni avanoa i lona soifuaga atoa e faasoa atu ai lana molimau i le valaauga o Iosefa Samita. Mo se faataitaiga, a o tautua ai o se failautusi o faatoaga a le Iunaite Setete, sa valaaulia ai o ia e se leitio faasalalau e filifili se mau e sili ona fiafia i ai e faitauina i luga o le ea, ma sa ia filifilia le vaega o le Iosefa Samita—Talafaasolopito i le Penina Tau Tele.2

Ae o le mea sili o mea uma, e masani ona ia tuuina atu se molimau maumaututu ma le mamana i ona uso a Au Paia. Sa ia tautino atu, “O Iosefa Samita o se perofeta a le Atua Soifua, o se tasi o perofeta aupito maoae na soifua i le fogaeleele. Na avea o ia ma meafaigaluega i le aao o le Atua i le aumaia o se tisipenisione maoae o le talalelei, o le tisipenisione sili ona maoae ma o le tisipenisione mulimuli foi lea o tisipenisione uma i sauniuniga mo le afio faalua mai o le Matai.”3

Ata
Joseph Smith, Jr. depicted kneeling in the Sacred Grove during the First Vision. A ray of light can be seen coming from the sky down through the trees toward Joseph.

O le savali o le Uluai Faaaliga sa “faamoemoeina mo le fanau uma a lo tatou Tama o loo nonofo i luga o le fogaeleele.”

Aoaoga a Ezra Taft Benson

1

O le Uluai Faaaliga a Iosefa Samita o le mea aupito sili lea ona maoae na tupu i le lalolagi talu mai le Toetu o Iesu Keriso.

A o avea ma se tama talavou, sa avea ai Iosefa Samita ma se tasi na sailia le upu moni. O le fenumia’i i lotu sa i ai na taitai atu ai o ia e fesili i le Atua po o le fea o ia lotu na moni. O le tali mai i lena tatalo, sa ia tautino mai ai na faaali mai se malamalama faaniutu susulu. O ana upu nei:

“Ina ua oo mai le malamalama i o’u luga, sa ou vaaia ni Tagata e toalua, o lo laua pupula ma le mamalu e le mafaamatalaina, o tutu mai i ou luga a’e i le ea.Sa fetalai mai le tasi o i laua ia te au, ma fofoga mai ia te a’u i lo’u igoa ma fetalai mai, a o tusi ane i le tasi—O Lo’u Atalii Pele lenei. Faalogo ia te Ia! (IS—T 1:17.)

Sa fesili atu Iosefa i le tagata lona lua, o Iesu Keriso lea, po o le fea o vaega Kerisiano na sa’o. Sa ta’u atu ia te ia e le tatau ona auai i se tasi o ia [faapotopotoga], ma e leai se tasi na sa’o.4

Pe a afifio mai le Atua le Tama ma lona Alo o Iesu Keriso i le lalolagi, e pei ona sa la’ua faia i le 1820 ina ua la faaali mai i le perofeta taulealea talavou, o Iosefa Samita, e le o se mea e na o ni nai tagata e aafia ai. O se savali ma se faaaliga na faamoemoeina mo fanau uma a lo tatou Tama o loo nonofo i luga o le fogaeleele. O le mea aupito sili ona maoae lea ua tupu i lenei lalolagi talu mai le toetu o le Matai. O nisi taimi ou te manatu ai, ua tatou matuai latalata atu lava i ai, lea ua tatou le talisapaiaina atoatoa ai lona maoae ma le taua ma lona silisili ese.5

O le uluai faaaliga a le Perofeta o Iosefa Samita o le faavae lea o aoaoga faavae o le Ekalesia.6

O le mea moni aupito manino na alia’e ai mai le aafiaga a le Perofeta i le 1820, o le moni a’ia’i lea o le i ai o le Atua, ma le mea moni e faapea, e moni lava ua toetu Iesu Keriso. Sa ia vaaia i la’ua o ni Tagata eseese, mavaevae, ma faamamaluina, o e na fetalai mai ia te ia e pei ona talanoa le tasi tagata i le isi.7

Ou te faafetai ma le lotomaualalo mo le malamalama ua ou maua e faapea, na toe afifio mai i lenei lalolagi ma i o tatou aso le Atua le Tama ma lona Alo o Iesu Keriso, o ni tagata faamamaluina, ma sa la’ua faaali moni mai i le perofeta taulealea. … O le faaali mai aupito mamalu lenei o le Atua le Tama ma le Alo ua tatou faamaumauina.8

2

Na maua e Iosefa Samita se faaaliga fou ma le asiasiga a agelu, lea ua ogatusa ai ma valoaga o le Feagaiga Fou.

Ua tele lava ina malamalama o le faatuatua o tagata o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, ua faavae lea i le tautinoga e faapea, o Iosefa Samita o se perofeta a le Atua, ma le isi, sa ia folafola mai le oo mai o le Tusi a Mamona o se taunuuga o asiasiga a agelu ia te ia i le va o tausaga e 1823 ma le 1827.

I le iloaina o lenei tautinoga, sa finau ai nisi o tagata e faapea, o se mea e lē talitonuina le asiasi mai o agelu i le lalolagi i nei ona aso.

O loo i ai i le Tusi Paia molimau e faapea na taitai e le Atua mataupu o Lana ekalesia i luga o le fogaeleele mo le silia i le fa afe tausaga e ala i faaaliga, ma, pe a tatau ai, e ala i auaunaga faalelagi.

I le faamatalaina ai o tulaga o mea e tutupu i aso amuli e agai atu i le afio faalua mai o Iesu Keriso, na valoia ai e Ioane i le Feagaiga Fou a o le’i toe foi mai le Faaola, o le a maua e le lalolagi se lapataiga e faapea, ua latalata mai le taimi o le faamasinoga a le Atua. O lena lapataiga o le a oo mai e ala i se agelu mai le lagi e folafola mai se “talalelei e faavavau.” Faafofoga i ana upu:

“Na ou iloa foi le tasi agelu ua lele i le taulotoaiga o le lagi, ua ia te ia le talalelei e faavavau e folafola atu i e nonofo i le lalolagi i atunuu uma ma ituaiga, ma gagana eseese ma nuu,

“Ua faapea atu ma le leo tele, Ia outou matatau i le Atua, ma avatu ia te ia le viiga; aua ua oo mai le itu aso o lana faamasinoga: ma ia outou ifo i le na faia le lagi, ma le fanua, ma le sami, atoa ma puna o vai.” (Faaaliga 14:6–7.)

Afai e talia e se tagata le molimau a Ioane le Talifaaaliga, e tatau foi la ona ia faamoemoeina se faaaliga fou ma se asiasiga a se avefeau faalelagi i le lalolagi i nei taimi.

O la tatou molimau faamaoni e faapea na faaali mai lenei avefeau agelu i le Perofeta o Iosefa Samita i le amataga o le seneturi lona sefuluiva. O lenei faasilasilaga e faapea, na faaali mai se agelu mai le Atua i se perofeta i o tatou taimi e matuai ogatasi lava ma valoaga o le Feagaiga Fou ma o lea e tatau ai ona tosina mai le fiailoa o tagata uma e sili ona naunautai e saili atu i le upumoni.9

O le afiafi o le aso 21 o Setema 1823, na faaali mai ai se agelu i le Perofeta o Iosefa Samita. O le igoa o le agelu o Moronae. O ia o le perofeta mulimuli o se fa’asologa umi o perofeta anamua o ni malo malolosi se lua o e na nonofo … i le Konetineta o Amerika i seneturi ua mavae.10

Ata
Joseph Smith kneeling on one knee and holding the gold plates as he looks up at the angel Moroni, who has appeared to him. Foreground and background depict plant and tree foliage.

Na oo mai Moronae ia Iosefa Samita ia faataunuu ai le valoaga.

3

O le Tusi a Mamona o le faamaoniga aupito silisili lea o le valaauga o Iosefa Samita o se perofeta.

O le faamaoniga aupito silisili e lagolago ai le tautinoga a Iosefa Samita i le avea ai ma fofoga fetalai o le Atua Silisili Ese, o le lolomiina lea o se faamaumauga faatusitusiga paia, le Tusi a Mamona.

O le Tusi a Mamona o se faamaumauga o tagata anamua na nofoia le konetineta o Amerika, ma faamaumau ai le asiasiga ma galuega a Iesu Keriso i tagata o lenei konetineta ina ua mavae Lona afio a’e i le lagi mai Ierusalema. O le faamoemoega autu lava o le faamaumauga ina ia faatalitonuina se augatupulaga mulimuli mai o Iesu o le Keriso, le Alo o le Atua. O lea la, o le Tusi a Mamona, ua avea ma se molimau faaopoopo, faatasi ai ma le Tusi Paia, i le paia o Iesu Keriso.

Na maua mai e Iosefa Samita lenei faamaumauga anamua mai se avefeau faalelagi, e pei lava ona valoiaina e Ioane. Na faaali mai lenei agelu ia te ia ma faailoa mai ai le mea na i ai faamaumauga anamua lea na vaneina i papatusi apamemea ma tanumia i totonu o se pusa papa. I le taimi na tatau ai, sa tuuina atu ai i le perofeta talavou ia papatusi ma meafaigaluega na faaliliuina ai. Ma sa faapea loa ona lolomiina ma faasalalauina le tusi i le lalolagi o se tusitusiga ua faapaiaina.

Ma le isi, i le ogatasi ai ma le molimau a Ioane, o loo i ai i le tusi “le talalelei e faavavau.” O loo talaiina atu nei e o tatou faifeautalai i le lalolagi.

Matou te valaauliaina outou e suesue le moni o la matou molimau e uiga i le puna na afua mai ai le Tusi a Mamona. E mafai ona e faia lenei mea e ala i le faitauina ma ole atu i le Tama Faalelagi pe moni nei mea. Ou te folafola atu ia te oe, afai e te faamaoni, o le a e mauaina se faamaoniga o lona moni a’ia’i e ala i le Agaga Paia. E faitau miliona i latou ua molimau mai ma le mausali ma le faamaoni, ua latou iloa e mai le Atua ia.11

Afai e moni le Tusi a Mamona, o lona uiga o Iesu o le Keriso, o Iosefa Samita o Lana perofeta, O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai e moni, ma o loo taitaia i aso nei e se perofeta o loo mauaina ia faaaliga.12

4

Ua toefaatuina e le Atua Lona malo i le lalolagi e ala i le Perofeta o Iosefa Samita.

Na tatalo aulotu Kerisiano i le lalolagi atoa mo seneturi mo le malo o le Atua ia oo mai [tagai Mataio 6:10]. Matou te tautino atu faamaoni ma faalauaitele: ua oo mai nei lena aso!13

O le tatalo a se taulealea e sefulufa tausaga le matua, i le Vao Paia, na tatalaina ai se tisipenisione fou o le talalelei.14

Ua toe faavaeina e le Atua lona malo i le lalolagi e faataunuuina ai ia valoaga. …

… Na valaauina Iosefa Samita e le Atua e toefaatuina lena malo—O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. Ou te molimau atu na ia faataunuuina lenei galuega, na ia faataatiaina faavae ma sa ia faamatuuina atu i le Ekalesia ia ki ma mana e faaauau ai le galuega tele o Aso e Gata Ai, lea na ia amataina i lalo o le faatonuga a le Atua Silisili Ese.15

Na faaali mai foi isi tagata ia Iosefa Samita, e aofia ai Ioane le Papatiso ma Peteru, Iakopo ma Ioane, o e na faauuina o ia i le pule e galue ai i le suafa o le Atua (tagai IS—T 1:68–72; MF&F 27:5–13). Na toefuatai mai le ekalesia ma le malo o le Atua i nei aso e gata ai, O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, faatasi ai ma meaalofa uma, aia tatau, mana, aoaoga faavae, tofiga, ma faamanuiaga o le Ekalesia o aso anamua. (Tagai MF&F 65; 115:3–4.)16

Na poloaiina le Perofeta o Iosefa e alu atu o se meafaigaluega i aao o le Atua ma faatulaga le Ekalesia, e faalauiloa atu i le lalolagi e avea ma se molimau faaopoopo i le paia o Iesu Keriso, le Tusi a Mamona lea na aumaia mai faamaumauga paia. …

O lenei toefuataiga o le talalelei, le toe aumaia o le malamalama ma le upumoni, ua fuafuaina mo le manuia ma le faamanuiaina o fanau uma a le Atua. Ma o lea la, ua o atu ai ma le faamaualalo ma le agaga faafetai, a tatou faifeautalai i le lalolagi e folafola atu e faapea na i ai se liliuese mai le upumoni, ae e ala mai i le agalelei o le Atua na toe tatalaina ai le lagi ma faaali mai ai le talalelei i tagata e ala mai ia Iosefa Samita, le Perofeta.17

5

Sa tuuto atu ma faamaoni Iosefa Samita e oo i le oti.

Na i ai faatasi foi ma le popo fou o le atinaega o le Ekalesia se lagona o le tetee ma sauaga. Soo se mea lava na toto ai le “fatu sinapi” itiiti, na faia ai foi ma ni taumafaiga e taofia lona tuputupu a’e.18

Sa tu faamaoni atu le taulealea e sefulufa tausaga le matua e tetee atu i le lalolagi. Na silafia e le Atua lona alo i le taimi na filifilia ai o ia. Na ia silafiaina o le a tuuto ma faamaoni o ia seia oo i le oti.19

Sa taulimaina e nisi le molimau a [Iosefa Samita] ma le inoino ma amata ai ona faatupu ni faamatalaga sese ma ni sauaga e faasaga ia te ia. O le perofeta talavou, e pei foi o le Aposetolo o Paulo anamua, o le a le faafitia lana molimau, ae na puipuia lana tautinoga i upu nei:

“Sa ou vaai i se faaaliga vaaia; sa ou mautinoa lena mea, ma sa ou mautinoa sa silafia e le Atua lena mea, ma e le mafai ona ou faafitia lena mea, pe ou te fiatoa e fai; sa ou iloa lava o le faia o lea mea o le a ou faatausuai ai i le Atua, ma oo ai i lalo o le tausalaga.” (IS—T 1:25.)20

Sa alu ma le loto i ai Iosefa Samita le Perofeta i lona maliu. Na ia faamauina lana molimau i lona ola—i lona lava toto. I lena aso iloga i Navu, Ilinoi, a o toe tepa atu o ia i luga o lona nuu ma tagata na ia alofa i ai, a o agai atu i le Falepuipui o Karafasi ma lona maliufasia, sa ia tautino atu: “O le nofoaga aupito matagofie lenei ma tagata aupito sili ona lelei nei i lalo o le lagi; ma le latou le iloaina ia tofotofoga o loo faatalitali mai ia i latou” [History of the Church, 6:554].

Mulimuli ane na saunoa ai le Perofeta ma le ootia, ae na toafimalie ma lototele, “Ua ou alu atu pei se tamai mamoe i le fasiga?, ae ua ou toafilemu e pei o se taeao o le tau mafanafana. Ua ia te a’u se mafaufau fuatiaifo ua aunoa ma se faatausuai e faasaga i le Atua ma faasaga i tagata uma. Afai latou te aveeseina lo’u ola, o le a ou oti lē sala ma o le a faapea ona fai ane e uiga ia te a’u, ‘Sa fasiotia o ia ma le faufau i ai’” [History of the Church, 6:555].21

O lea na muta ai le soifuaga o le Perofeta o Iosefa Samita i le lalolagi ma faataunuuina ai le vaega faaletino o lana misiona paia na tofia i ai. O lenei misiona i la le tino, sa ia faamanino mai, o le a le muta lava seiiloga e maea atoatoa. E pei foi o le misiona a le Faaola, “o se tamai mamoe e fasia a o le’i faavaeina le lalolagi” [tagai Faaaliga 13:8], Sa muai faauuina moni Iosefa i lana misiona maoae.22

6

O loo tu Iosefa Samita i le asō o le faaao o lenei tisipenisione mulimuli ma le aupito silisili o tisipenisione uma o le talalelei.

Ou te iloa o Iosefa Samita, e ui ina maliufasia faamaturo ona o le upumoni, ae o loo soifua pea ma i le avea ai ma faaao o lenei tisipenisione—le tisipenisione aupito silisili o tisipenisione uma o le talalelei—o le a faaauau pea ona tulai o ia i faavavau atoa o le a oo mai.23

O le savali a Iosefa Samita—le savali O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, le savali o le FaaMamona—o le savali aupito sili ona taua lea i lenei lalolagi. Ma o Iosefa Samita le Perofeta, o lē o loo soifua i le asō, o loo faaauau pea ona i ai sana vaega taua i lona taitaiga iinei i le fogaeleele.24

Ina ia maua se malamalamaaga i le maoae o le misiona faalelalolagi a le Perofeta, o lea e tatau ai ona tatou vaai atu i ai i se vaaiga e faavavau. Sa i ai o ia faatasi ma “e tamalii ma ta’uta’ua” o e na faamatalaina e Aperaamo i le tulaga lenei:

“O lenei, sa faaali mai e le Alii ia te au, o Aperaamo, atamai na faatulagaina ae lei i ai le lalolagi; ma i totonu o i latou uma ia sa i ai le toatele o e tamalii ma ta’uta’ua;

“Ma sa silasila atu le Atua i ia agaga ua lelei i latou, ma sa tu o ia i le lotolotoi o i latou, ma sa fetalai o ia: O i latou ia o le a Ou faia ma aʼu pule; aua sa tu o ia i le lotolotoi o i latou o ni agaga, ma sa silasila atu o ia ua lelei i latou; ma sa fetalai mai o ia ia te aʼu: Aperaamo e, o oe o se tasi o i latou; sa filifilia oe ae e te lei fanau mai.” (Aperaamo 3:22–23.)

Na faapena foi ia Iosefa Samita. Sa i ai foi o ia iina. Sa alala foi o ia i le fono faatasi ma i latou e tamalii ma ta’uta’ua. O le nofoia ai o se nofoaga silisili o le mamalu ma le tulaga ese, sa le fesiligia ai lona fesoasoani i le fuafuaina ma le faatinoina o le galuega tele a le Alii ia “aumaia le tino ola pea ma le ola faavavau o le tagata,” le faaolataga o fanau uma a lo tatou Tama [tagai Mose 1:39]. O lana misiona na i ai, ma sa ao ona i ai, se aafiaga i luga o i latou uma o e na o mai i le lalolagi, o e uma na nonofo i le lalolagi, ma le faitau miliona o e e le’i fananau mai.

Sa faamanino mai e le Perofeta o Iosefa Samita lenei mea moni e faavavau i upu nei: “O tagata uma o loo i ai se valaauga e auauna atu ai i tagata o loo nofoia le lalolagi, na faauuina mo lena lava faamoemoega i le fono tele i le lagi a’o le’i i ai lenei lalolagi. Ou te manatu foi la na faauuina a’u i lenei lava tofi i lena fono tele. O le molimau lea ou te manao i ai, o a’u o le auauna a le Atua, ma o lenei nuu o Lona nuu foi lea” [tagai History of the Church, 6:364]. …

O le galuega aupito silisili lava i lenei lalolagi po o le lalolagi a sau, e fitoitonu lava lea i le galuega ma le misiona a Iosefa Samita—le tamalii o faamoemoega, o le perofeta a le Atua. O lena galuega o le faaolataga ma le ola e faavavau o le tagata. Mo lena faamoemoega sili na foafoaina ai lenei lalolagi, ua valaauina ai perofeta a le Atua, ua auina atu ai avefeau faalelagi, ma i taimi paia ma taua e oo lava i le Atua, le Tama o i tatou uma, ua afio mai i le lalolagi e faailoa mai lona Alo pele.

O le Perofeta o Iosefa Samita sa le gata o “ia o se tasi o le au tamalii ma ta’uta’ua,” ae sa ia tuuina atu ma o loo faaauau ona tuuina atu lona gauai i mataupu taua iinei i le lalolagi, e faapena foi i aso nei mai malo o i luga. Auā i fofoga o le Alii, le Atua o lenei lalolagi i lalo o le Tama, o se polokalama faavavau sili lava e tasi lea mo mea uma lea e i ai se matafaioi taua lava a le Perofeta o Iosefa Samita, e oo lava i le perisitua ma le pule e faavavau a le Atua.25

Ou te molimau atu ia te outou o Iosefa Samita na avea ma perofeta, ma o se perofeta a le Atua, o se tasi o perofeta maoae moni o taimi uma, o se tamalii o faamoemoega, o se tamalii o uiga lelei, o se tamalii o le lototele, o se tamalii e loloto le faaleagaga, o se perofeta a le Alii-ua faapei o le Atua, o se tamalii malualii moni ma ta’uta’ua o taimi uma.26

Ioe, o Iosefa Samita, le Perofeta o aso e gata ai, sa avea o se meafaigaluega i aao o le Alii i le tatalaina o se tisipenisione fou o le talalelei, o le tisipenisione mulimuli ma le aupito silisili o tisipenisione uma o le talalelei.27

Fautuaga mo Suesuega ma le Aoaoina Atu

Fesili

  • Aisea e te manatu ai o le Uluai Faaaliga a Iosefa Samita o le “mea aupito sili ona maoae lea na tupu … talu mai le toetu o le Matai”? (Tagai i le vaega 1.) O a ni auala ua uunaia ai e lenei mea na tupu lou olaga?

  • E faapefea ona fesoasoani ia te oe ia iloa na valoia e Ioane le Talifaaaliga ia asiasiga a Moronae ia Iosefa Samita? (Tagai i le vaega 2.)

  • Na saunoa Peresitene Benson o le Tusi a Mamona “o le faamaoniga aupito silisili” lea e faapea o Iosefa Samita o se perofeta (tagai i le vaega 3). E faapefea ona uunaia e au suesuega o le Tusi a Mamona lau molimau e uiga i le misiona a Iosefa Samita?

  • Mafaufau loloto i upu o le molimau a Peresitene Benson o loo i le vaega 4. O a nisi o faamanuiaga ua oo mai ia te oe ma lou aiga ona o le Toefuataiga o le talalelei?

  • O le a se mea ua e aoao mai i le vaega 5 e uiga i le fetaiai ai ma sauaga? O le a se mea e mafai ona tatou aoao mai le faataitaiga a Iosefa Samita lea o le a fesoasoani ia i tatou pe a lu’i e tagata a tatou molimau?

  • I le faatatau ai i le muai faauuina o Iosefa Samita, na saunoa ai Peresitene Benson e faapea, “O lana misiona na i ai, ma sa ao ona i ai, se aafiaga ia i latou uma o e na o mai i le lalolagi, o e uma na nonofo i le lalolagi, ma le faitau miliona o e e le’i fananau mai” (vaega 6). Ua faapefea ona aafia tagata uma o e ua nonofo i le lalolagi i le misiona a Iosefa Samita? O faapea ona e aafia patino ai?

Mau Fesootai

Isaia 29:13–14; 2 Nifae 3:3–15; 3 Nifae 21:9–11; MF&F 5:9–10; 135; Iosefa Samita—Talafaasolopito

Fesoasoani mo le Aoaoina Atu

“Fai atu i tagata auai e faasoa mai ni mea ua latou aoaoina mai i a latou suesuega patino o le mataupu. Atonu e aoga le faafesootai o ni nai tagata auai i le gasologa o le vaiaso ma fai atu i ai e o mai saunia e faasoa atu mea ua latou aoaoina” (itulau vii o le tusi lenei).

Faamatalaga

  1. The Teachings of Ezra Taft Benson (1988), 206, 207.

  2. Tagai ia Sheri L. Dew, Ezra Taft Benson: A Biography (1987), 292.

  3. I le Conference Report, Apr. 1961, 114.

  4. “Iosefa Samita: Perofeta o Lo Tatou Augatupulaga,” Liahona, Ian. 1982, 110–11.

  5. God, Family, Country: Our Three Great Loyalties (1974), 57.

  6. The Teachings of Ezra Taft Benson 101.

  7. Come unto Christ (1983), 74.

  8. I le Conference Report, Apr. 1958, 60.

  9. “Iosefa Samita: Perofeta o Lo Tatou Augatupulaga,” 110.

  10. The Teachings of Ezra Taft Benson 46.

  11. “Iosefa Samita: Perofeta o Lo Tatou Augatupulaga,” 110.

  12. “O Le Tusi a Mamona o le Afioga a le Atua,” Liahona, Me 1988, 2.

  13. “May the Kingdom of God Go Forth,” Ensign, May 1978, 34.

  14. I le Conference Report, Oct. 1956, 108.

  15. “A Message to the World,” Ensign, Nov. 1975, 34.

  16. “Ou Te Molimau Atu,” Liahona, Ian. 1989, 92.

  17. I le Conference Report, Oct. 1949, 27, 28.

  18. Come unto Christ, 81.

  19. God, Family, Country, 38.

  20. “Iosefa Samita: Perofeta o Lo Tatou Augatupulaga,” 110.

  21. God, Family, Country, 37–38.

  22. God, Family, Country, 29.

  23. “A Message to the World,” 34.

  24. God, Family, Country, 40–41.

  25. God, Family, Country, 30–31.

  26. God, Family, Country, 37.

  27. God, Family, Country, 39.