Aoaoga a Peresitene
Mataupu 14: ‘E Mafaia Mea Uma e le Atua’


Mataupu 14

“E Mafaia Mea Uma e le Atua”

“O le natura o na poloaiga ua tuuina mai i o tatou luga [e] faapea, e leai se tasi e mafai ona feagai ma ia mea, vagana ua maua le fesoasoaniga mai le Silisili Ese. … Ua Ia folafola mai lenei fesoasoaniga.”

Mai le Soifuaga o Lorenzo Snow

Sa avea Peresitene Lorenzo Snow ma se tagata galue, i le mulimulitaia lea o lana fautuaga e masani ona tuuina soo mai: “E ao ona tatou galulue i tatou lava. … O le tumau i le paie, e aunoa ma lo tatou faia o ni galuega, e leai sona aogā.”1 Peitai, sa ia faailoa mai faapea i lona manao e fausia le malo o le Atua, o ana galuega o le a lē mafai ona lava, pe a aunoa ma le alofa tunoa o le Atua—po o le “fesoasoaniga faalelagi,”2 e pei ona masani ona ia ta’ua ai. O le mea lea, a o ia uunaia tagata o le Ekalesia e galulue malosi i le “atiina ae o aoaoga faavae [amiotonu],” I le agaga lava lea e tasi, na ia tautino mai ai faapea “o i tatou, i le avea ai ma Au Paia o Aso e Gata Ai, e tatau ona malamalama ma manatua, o le faaolataga e o’o mai e ala i le alofa tunoa o le Atua.”3 Sa ia molimau mai o le a faaopoopo mai e le Atua Lona malosi i a tatou taumafaiga: “O le mea e tuu i ai tatou e le Alii, o iina e tatau ona tatou tutū ai; pe a manaomia e ia lo tatou galulue malosi mo le lagolagoina o nei aoaoga faavae paia, e ao ona tatou faia; e na o le pau lena o le mea e manaomia ona tatou popole i ai; o le vaega o totoe, o le a faia e lo tatou Tama Faalelagi.”4

O le tuafafine o Peresitene Snow, o Eliza, sa ia matauina le soifua moni ai o ia i lenei aoaoga. Sa ia faamatalaina ia Peresitene Snow, o se alii sa i ai lona “talitonuga lē mafaagaeetia i le mana ma le alofa tunoa o le Atua.” Sa faapea mai Eliza, na ia “silafia lē ua ia talitonuina” ma, o le mea lena na ia mafai ai ona onosaia “faigata taitasi, faaosoosoga taitasi” ma “faatoilaloina ai faafitauli taitasi.”5

Sa faaalia e Lorenzo Snow lona talitonuga i le mana fesoasoani o le Atua, ina ua ia faimalaga e auauna i se misiona i Egelani i le 1840. I le faigamalaga e 42 aso le umi i luga o le Vasa Atelani, na mafatia ai o ia ma lana aumalaga i ni afā tetele se tolu. Sa ia lipotia ai mulimuli ane faapea o ni “afā matautia tele—o afā na ta’ua e i latou e masani ma le vasa, e matuā matautia lava.” Sa ia iloaina se eseesega i lana tali atu i afā, ma le tali a nisi o le aumalaga: “I le tele o taimi, i le ta’ua ai o sina vaega o le mea na tupu, sa matuā mataina ai le vaaiga. Sa lē faateia a’u, i le vaai atu i tamaloloa, fafine ma tamaiti, o e sa le’i a’oa’oina e faatuatua i le Atua, ua mimilo o latou lima i le lagonaina o le fefe, ma fetagisi. O lo’u faatuatuaga sa i ai lea ia te Ia, o lē na faia le sami ma faatulagaina ona tuaoi. Sa ou i ai i Lana galuega—sa ou iloaina na auina mai a’u i lenei misiona e le pule Na te amanaiaina, ma, e ui ina pesi mai matagi ma ua felafoaiina ai le vaa i le ogatotonu o galu fafati, sa i ai o Ia i le foeuli, ma o lo’u ola sa saogalemu i Lana tausiga.”6

I le tele o tausaga mulimuli ane, ina ua avea Lorenzo Snow ma Peresitene o le Ekalesia, sa ia toe mauaina ai fo’i le mafanafana i lona malamalama faapea sa i ai le Alii i le foeuli. I se fonotaga sa faia i le aso 13 o Setema, 1898, sa auaufaatasi ai le Korama a Aposetolo e Toasefululua i la latou tautinoga e lagolagoina o ia e avea ma Peresitene o le Ekalesia. I se faamaumauga o le fonotaga ua taua ai, na ia tulai i luga ma faapea atu “e leai se aogā o lona faia o ni faanoi e tusa ma lona lē agavaa ma isi mea faapena, e faatinoina tiutetauave tetele ua aofia ai i le tofiga. … Sa ia lagonaina ua tatau mo ia, ona faia le mea sili na te mafaia ma faalagolago i le Alii.”7 [Tagai fautuaga 1 i le itulau 195.]

Aoaoga a Lorenzo Snow

Faatasi ma le fesoasoaniga a le Atua, e mafai ona tatou faia soo se mea e manaomia mai ia i tatou.

Ou te fia talanoa atu i se auala, o le a maua ai lo tatou faagaeetiaina ma le lelei auiluma tutusa i mea nā e faatatau i lo tatou faaolataga. Mo lenei faamoemoega, ou te talosagaina ai le faatuatua ma tatalo a i latou uma lava o e talitonu i le vaai atu i le Alii mo faatonuga ma le atamai.

E tatau ona tatou iloaina le sootaga o lo tatou lagolagoina o le Alii lo tatou Atua, ma le tofiga uiga ese ua tatou faatumuina. Ina ia tonu le faatinoina o matafaioi ua tuuina mai i o tatou luga, tatou te manaomia le fesoasoaniga faalelagi …

… Sa ta’u atu e Iesu [i se] alii talavou na sau ia te ia, ma mana’o e fia iloa le mea e tatau ona ia faia e maua ai le ola faavavau, ina ia “tausi poloaiga.” Sa tali atu le alii talavou sa ia tausia nei poloaiga sa faailoa atu ia te ia mai lava i lona talavou. O le Faaola, i lona silasila atu ia te ia, ma silafia ai sa i ai lava le mea sa misi. Sa tausia e le alii talavou le tulafono o le mamā, le tulafono na tuuina atu ia Mose, ma, mo lenei sa alofa ai Iesu ia te ia, peitai sa Ia silasila atu o loo i ai pea se mea o loo misi i lona olaga. O ia o se alii mauoa, ma sa ia te ia ni uunaiga i le lalolagi ona o lona tamaoaiga tele. Sa silafia e Iesu, a o le’i siitiaina o ia lava, po o se isi lava tagata, i le lalolagi faaselesitila, sa manaomia lona usitaia o mea uma, ma vaai atu i le usiusitai i le tulafono selesitila, o se mea aupito sili ona taua. Sa silafia e Iesu le mea e tatau ona faia e tagata taitasi e maua ai se pale faaselesitila—faapea e leai lava se isi mea e tatau ona pele i se tasi, nai lo le usiusitai i tulaga manaomia o le lagi. Sa silasila atu le Faaola i totonu o lenei alii talavou, ua ia te ia se faanaunauga mo se mea, lea sa le ogatasi ma le tulafono o le malo selesitila. Sa ia vaaia, se faanaunauga i totonu ia te ia e usitai i ona lagona i lena mea e afaina ai o ia, ma o le a tuuina atu se agaga usiusitai i poloaiga uma o le talalelei lea e lē fiafia i ai, po o le faigata ona faataunuuina, o le mea lea na Ia ta’uina atu ai ia te ia, e tatau ona alu ma faatau atu mea uma sa ia te ia “ma tuuina atu i e matitiva, ae mulimuli atu ia te ia.”

O lenei poloaiga na faanoanoa ma matuā faavauvau ai lava le taulealea. Sa ia vaai atu i oa, faapea o le faamoemoega sili lea o le olaga, faapea e maua ai faatosinaga uma o le lalolagi, ma mea uma sa ia manaomia; faapea e maua ai e ia faamanuiaga ma fiafiaga o le olaga, ma o se auala e siitiaina ai o ia i tulaga maualuluga i le lalolagi. Sa le mafai ona ia malamalama i le manatu o le mauaina o faamanuiaga e se tasi, fiafiaga ma avanoa o le olaga, ma mea faapena e pei ona faananau i ai lona tagata, faapea e tutoatasi mai lona tamaoaiga. Peitai, o le talalelei sa avea ma auala e maua ai mea uma na manaomia e faataunuu ai ona mana’o ma tulaga manaomia mo le tagata, ia maua ai e ia le fiafia. O oa sa lē aafia ai, ma sa finagalo le Alii mo ia e tia’i ese nei manatu, ma ia faate’a ese mai lona mafaufau ma lagona, ina ia mafai ai ona avea o ia ma Ana auauna i mea uma. Sa Ia manao mo lenei alii ina ia tuuto atoatoa atu i Lana galuega, ma ia alu atu i Lana galuega ma le loto atoa, ma mulimulitaia faatonuga a le Agaga Paia, ma saunia o ia lava mo le mamalu selesitila. Peitai, o lenei alii talavou sa le’i manao ai; sa avea o se osigataulaga sili ona tele mo ia. Ma, sa fetalai atu le Faaola i lenei tulaga, “E faigata ona sao atu o le mauoa i le malo o le lagi. E faigofie ona ui atu o se kamela i le pu o le au, ae faigata ona sao o le mauoa i le malo o le Atua.”

Sa “matua taufaiofo ai” le au soo i lenei mea, “ua faapea ane, o ai se tasi e mafai ona faaolaina?” Sa latou manatu e leai se tagata e mafai ona mauaina oa ma faaolaina i le malo o le Atua. O le manatu lea sa latou maua mai fetalaiga a le Faaola. Peitai, na tali atu Iesu, “E le mafaia e tagata lenei mea, ae mafaia mea uma e le Atua.” [Tagai Mataio 19:16–26; Tagai foi i le Faaliliuga a Iosefa Samita i le Mataio 19:26, vaefaamatalaga a, ma Mareko 10:27, vaefaamatalaga a.]8 [Tagai fautuaga 2 i le itulau 195.]

Ua folafola mai e le Atua o le a Ia fesoasoani mai i ā tatou taumafaiga e ola i le talalelei.

Pe a na o i tatou, e faigata ona tatou faataunuuina poloaiga uma ua tuuina mai e le Atua ia i tatou. Sa faigata foi e Iesu ona faataunuuina Lana galuega, pe ana leai le fesoasoaniga paia mai Lona Tamā. Sa ia faapea mai i se tasi taimi, “Ou te lē mafaia ona fai o se mea e tasi, na o a’u; e faatatau la’u faamasinoga i lo’u faalogo; ua tonu lava la’u faamasinoga, aua ou te lē usiusitai i lo’u lava loto, a o le finagalo o le Tama, o lē na auina mai a’u.” [Ioane 5:30.] Ma o tatou, afai sa tatau mo Ia, lo tatou Alii, ona maua le fesoasoaniga paia, o le a sili atu le tatau ona tatou maua Lana fesoasoaniga. Ma i taimi ma tulaga uma e siomia ai le Au Paia o Aso e Gata Ai, a o feagai ma le faatinoina o ō latou tiute, ua latou agavaa mo le fesoasoaniga faalelagi mai le Agaga Paia, ina ia fesoasoani i tulaga eseese ua siomia ai i latou, faapea tiute ua manaomia i latou e faatino.

… E le mafai ona ou manatunatu i se isi lava mea e sili atu lona taua, nai lo le galue mo le, ma le mauaina o le faaeaga ma le mamalu o se tagata lava ia. E le taumateina, o le faamoemoega sili lena e tasi na tatou o mai ai i le lalolagi. … E lē tatau ona i ai se alii po o se tamaitai o le a lotovaivai, pe a latou lagonaina ua lē mafai ona latou faamae’aina mea na latou mananao e faatino, ae tatau ona tatou faia le mea e mafai ona tatou faia, e tusa ma le faatinoga o le galuega sili lea ua mafua ai ona tatou i ai iinei.9

O le uiga o le tapuaiga lea ua tatou taliaina, ua matuā manaomia ai se ituaiga o amioga lea e leai lava se isi tapuaiga ua tatou iloaina, ona faamoemoeina mai ona tagata lotu; ma o le natura o na mea manaomia mai ia i tatou [e] foliga mai e leai se tagata e mafai ona soifua ai, sei vaganā o le fesoasoaniga mai le Silisili Ese. E manaomia lo tatou malamalama, mo sina vaega, o faamanuiaga sili ma taua lea tatou te maua, o le a maua lava, e ala i le mulimulitaia o tulaga manaomia o le tapuaiga, po o le talalelei lea ua tatou taliaina. O osigataulaga lea ua manaomia mai ia i tatou, e tusa ma lena natura lea e leai se alii po o se tamaitai e mafai ona ausia, vagana ua lagolagoina e se mana faalelagi; ma o le Alii, i le tuuina mai o nei tulaga, sa le’i finagalo lava e faamoemoeina ona tagata e feagai ma na tulaga vaganā o se fesoasoaniga faalelagi, ma o lena ituaiga fesoasoaniga, e lē o a’oa’oina lava e se isi vasega o tagata faalelotu. O le fesoasoani lenei na Ia folafola mai. …

O nei poloaiga … sa manaomia i augatupulaga taitasi ma vaitaimi pe a valaau le Atua i se nuu e auauna ia te Ia, ma taliaina ana tulafono. Sa manaomia i le vaitaimi o Isaraelu, i le amataga o lena nuu. Sa manaomia mai ia Aperaamo, Isaako, ma Iakopo. Sa manaomia mai ia Mose, ma le nuu na ia taitaiina ese mai le nofopologa i Aikupito. Sa manaomia mai perofeta uma na soifua mai le taimi o Atamu seia oo mai i le taimi nei. Sa manaomia mai aposetolo na taliaina lo latou tofiga e ala i le faaeeina o aao o Iesu Keriso, le Alo o le Atua soifua, ma i latou na talia le tapuaiga sa talaiina ma aoaoina e aposetolo i le nuu, i o latou aso, ma e leai se tagata po o se vaega o tagata mai taimi o Atamu e o’o mai i le taimi nei, e mafai ona faataunuuina nei tuutuuga, vagana o tagata o le Atua, e pei ona sa faapaiaina ai e le mana mai luga, lea sa na o le Alii lo tatou Atua na mafai ona tuuina mai ai.10 [Tagai fautuaga 3 i le itulau 195.]

Pe a tatou auai i le faatinoga o le galuega a le Atua, tatou te manaomia le fesoasoani a le Atua.

Po o le a lava le galuega e te faatinoina mo le faateleina o faamoemoega o Siona, e ao ona e faalagolago i le Alii mo lona manuia.11

E tatau ona tasi le manatu o se tagata i le mamalu o le Atua, i mea uma na te alo atu e faataunuu. E tatau ona tatou mafaufau faapea tatou te lē mafaia se mea na o i tatou. O i tatou o fanau a le Atua. Ua tatou i ai i le pouliuli, [vagana] ua faamalamalamaina e le Atua o tatou mafaufau. Ua aunoa i tatou ma se malosiaga, [vagana] ua fesoasoani mai le Atua ia i tatou. O le galuega ua tatou faia iinei, e tusa ma lena natura, faapea tatou te lē mafaia o se mea vagana ua tatou mauaina le fesoasoani a le Silisili Ese. … O le faafitauli lenei mo tagata o le lalolagi, ma ua faapea ona sili foi mo toeaina o Isaraelu; e galo ia i tatou o loo tatou galulue mo le Atua; e galo ia i tatou ua tatou i ai iinei, ina ia faataunuuina faamoemoega patino na tatou folafola atu i le Alii o le a tatou faataunuuina. O se galuega faamamaluina lea ua tatou auai. O le galuega a le Silisili Ese; ma ua Ia filifilia alii ma tamaitai, o e ua Ia silafia mai mea na tutupu i le tuanai, o le a faataunuuina Ona faamoemoega.12

O lenei galuega ua tatou auai, e na o le pau le auala e mafai ona faamanuiaina ma agai ai i luma, o faamanuiaga a le Atua i luga o a tatou galuega faatuatua ma faamaoni, ma lo tatou naunautaiga e faataunuu galuega na tatou o mai ai i lenei olaga. Pe a tatou toe tepa i mea na tutupu i le taimi ua tuanai, e faigofie ona tatou malamalama ai, o lo tatou faamanuiaina ua faalagolago lea i a tatou taumafaiga faamaoni e faataunuu le galuega a le Atua, ina ia auauna mo le lelei o tagata, ma ina ia aveesea i tatou, i le mea e gata ai le mafai, mai le manatu faapito. O le tulaga lenei e pei ona sa i ai i le tuanai, e mafai ai ona tatou matuā talitonu faapea o lo tatou alualu i luma i le lumanai, o le a faalagolago i luga o lo tatou naunautaiga e faia le finagalo o le Atua, i soo se tulaga, ma le fesoasoaniga lea o le a Ia tuuina mai ia i tatou.13 [Tagai fautuaga 4 i le itulau 196.]

Fautuaga mo Suesuega ma le Aoaoina Atu

Mafaufau i manatu nei, a’o e suesueina le mataupu, pe a’o e sauni e a’oa’o atu. Mo nisi fesoasoaniga, tagai i itulau v–vii.

  1. Toe iloilo le tala o loo i itulau 189–90. Aisea tou te manatu ai o tagata e faalagolago i le Atua, e matuā ese lava le auala latou te tali atu ai i tofotofoga, mai tagata o e lē faalagolago i le Atua?

  2. Mafaufau loloto i le tala e uiga i le Faaola ma le alii talavou mauoa (itulau 190–2). O a nisi o mea e tosina atu i ai loto o tagata, lea e mafai ona taitai atu ai i latou e “alu ese ma le tiga”? Aisea tatou te manaomia ai le “aveesea” o mea faapena mai o tatou olaga, ae tatou te le i mauaina faamanuiaga silisili a le Alii?

  3. Sa a’oa’o mai Peresitene Snow faapea, e o’o lava i le Faaola sa manaomia le “fesoasoaniga paia” ina ia “faataunuu ai Lana galuega” (itulau 192). E mafai faapefea ona e faaaogaina upu a Peresitene Snow, e fesoasoani ai i se tasi o lagonaina le lē agavaa ina ia faafetaiaia tuutuuga o le ola i le talalelei?

  4. Sailiili le vaega faaiu o lenei mataupu (itulau 194–5). Aisea e te manatu ai, o nisi taimi tatou te lē ole atu ai i le Atua mo Lana fesoasoaniga? Manatunatu e uiga i mea e mafai ona e faia, ina ia tele ai lou mauaina o Lana fesoasoani i lou olaga.

Mau Talafeagai: Filipi 4:13; 2 Nifae 10:23–24; 25:23; Iakopo 4:6–7; Mosaea 24:8–22; Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:3

Fesoasoaniga mo le Aoao Atu: “Tofi ni tagata o le vasega e faitau fesili filifilia mai le faaiuga o le mataupu (taitoatasi po o vaega toalaiti). Fai atu ia i latou e vaai mo a’oa’oga i totonu o le mataupu e fesootai i fesili. Ona valaaulia lea o i latou e faasoa mai o latou manatu ma mafaufauga ma le isi vaega o le vasega” (itulau vii i totonu o lenei tusi).

Faamatalaga

  1. Deseret News 28 Ian., 1857, 371.

  2. Deseret News, 14 Ian., 1880, 786.

  3. Deseret News: Semi-Weekly, 15 Aok., 1882, 1.

  4. Deseret News, 28 Oke., 1857, 270.

  5. Eliza R. Snow Smith, Biography and Family Record of Lorenzo Snow,(1884), 116–17.

  6. I le Biography and Family Record of Lorenzo Snow, 49.

  7. I le Journal History, 13 Sete., 1898, 4.

  8. Deseret News, 14 Ian., 1880, 786.

  9. I le Conference Report, Ape. 1898, 12.

  10. Deseret News, 14 Ian., 1880, 786.

  11. Improvement Era, Iulai 1899, 708.

  12. Deseret Weekly, 12 Me, 1894, 638.

  13. I le Conference Report, Ape. 1901, 1.

A o le i faamaloloina se alii tauaso, sa fetalai le Faaola, “E tatau ona ou faia galuega a le ua auina mai a’u” ( Ioane 9:4).

“O lenei galuega ua tatou auai, e na o le pau le auala e mafai ona faamanuiaina ma agai ai i luma, o faamanuiaga a le Atua i luga o a tatou galuega faatuatua ma faamaoni.”