Aoaoga a Peresitene
Mataupu 23: O Le Perofeta o Iosefa Samita


Mataupu 23

O Le Perofeta o Iosefa Samita

“Sa ou iloaina Iosefa Samita o se alii faamaoni, o se alii o le upu moni, mamalu ma le lotonuu, naunau e ositaulagaina mea uma sa ia maua, e oo lava i le tuuina atu o lona soifua, o se molimau i le lagi ma le lalolagi, faapea sa ia tuuina atu le molimau o le upu moni i le aiga o tagata.”

Mai le Soifuaga o Lorenzo Snow

“Atonu e toaitiiti lava ni tagata o loo soifua mai nei, o e sili ona masani lelei ma Iosefa Samita le Perofeta, e pei ona sa ou i ai,” sa saunoa ai Peresitene Snow i le 1900. “Sa ou faatasi ma ia i le tele o taimi. Sa ou asiasia o ia i lona aiga, nofo ai i lana laulau, fegalegaleai ma ia i le tele o taimi, ma faia ni faatalanoaga patino ma ia mo ni fautuaga.”1

E le gata i nei fesootaiga patino, ae sa molimauina e Lorenzo Snow ia Iosefa Samita i nofoaga faitele—i lana auaunaga o se uo i le Au Paia, ma, i le avea ai ma le Perofeta o le Toefuataiga. Sa ia faamatala e uiga i se fonotaga sa auai Iosefa Samita i totonu o le Malumalu o Navu, e lei mae’a ona fausiaina. Sa savali atu le Perofeta i le tulaga, faatasi ai ma se faifeau o se isi faatuatuaga. O le faifeau “sa faalogo ma le toto’a. Pe a faia soo se tala e faatupu ai le fiafia ma le taliē o tagata, sa [ia] tumau i le filemu atoatoa, e oo lava i le faaalia o sina suiga i ona foliga.” I se faatusatusaga, o Iosefa Samita sa “matua lagonaina le fiafia i lena taeao” ma sa ia faia se faamatalaga sa “mafua ai ona talie tagata” a o le’i amataina le fonotaga. “Ina ua maea le amataga o le fonotaga,” na tusia ai e Lorenzo, “sa tu i luga Peresitene Samita, ma ou te le’i faalogo muamua lava o saunoa o ia ma se mana sili atu nai lo lena taimi. Sa fiafia tagata, sa faatumulia o ia e le Agaga o le Atua, ma sa ia saunoa ma le malosi ma le poto sili.”2

E ui sa faafiafiaina Peresitene Snow i mea na tutupu ia te ia a o faatasi ma Iosefa Samita, o lana molimau o le misiona a le Perofeta, sa le’i faavaeina i na mea na tutupu. Sa faifai soo ona ia tautino faapea sa ia maua lana molimau mai le Agaga Paia. “E le tatau ia te a’u, po o se isi lava foi tagata na silafia o ia, ona i ai se mafuaaga e fesiligia ai, e tusa lava pe na o sina taimi puupuu, pe o Iosefa Samita o se alii o le upu moni ma le mamalu. Peitai, sa ou le’i alu atu lava ma talai atu aoaoga faavae o lenei Talalelei, i le faalagolago ai na o se faamatalaga na ou maua e ala mai ia te ia, po o soo se isi lava tagata; ae sa ou talitonu i ana upu, na oo mai e pei ona faia ia te au, o saunoaga o le upu moni, mai se tagata musuia o le Atua. … O le Agaga o le Atua, le Agaga Paia lea e tatau ona maua ma fiafia ai tagata uma, … na faamaoniaina le moni o mea sa ia ta’uina mai ia te a’u, ma sa avea ma malamalama ia te a’u, o lena natura lea e le mafai e se tagata ona tuuina mai pe aveesea.”3 [Tagai i le fautuaga 1 i le itulau 295.]

Aoaoga a Lorenzo Snow

Ina ua maua e Iosefa Samita lona valaauga paia, o ia o se alii talavou mama, alofa, ma faamaoni.

O Iosefa Samita, o lē sa filifilia e le Atua e faatuina lana galuega, sa mativa ma e lei lelei sana a’oga, ma sa lē auai i se tasi o lotu Kerisiano na lauiloa i na taimi. Sa na o ia o se tama talavou, faamaoni, tumu i le loto faamaoni, sa lē masani ma le faitogafiti, agapi’opi’o ma manatu taufaaoleole ua faaaogaina e faipule ma failotu pepelo, e faataunuu ai o latou faamoemoega. Faapei o Mose i aso ua leva, sa ia lagonaina le lē atoatoa ma le lē agavaa mo le galuega, e tu atu o se alii failotu fou, i se tulaga sili ona lē amanaiaina—e tetee atu i manatu ma talitonuga faalelotu sa faapea ona i ai mo se taimi umi, e tusa ma le faamaoniga ma le lagolagosua a tagata, o mataupu ma talitonuga faalelotu sili ona loloto; ae sa valaau le Atua ia te ia e laveai e matitiva ma loto faamaoni o atunuu uma mai lo latou nofopologa faaletino ma faaleagaga. Ma sa folafola atu e le Atua ia te ia faapea, o ai lava o le a talia ma usitaia lana savali—ma papatisoina mo le faamagaloga o agasala, ma le faamaoni o lona faamoemoega—e mafai ona maua faaaliga paia, e tatau ona maua le Agaga Paia, faamanuiaga o le talalelei lava e tasi lea na folafola ma maua e ala i le Talalelei, ina ua talaiina e Aposetolo anamua. Ma o lenei savali, lenei folafolaga, sa tatau ona faamalosi i soo se mea ma mo soo se tasi e aveina atu i ai e toeaina, avefeau faatagaina a le Atua. O le mea lea na saunoa ai Iosefa Samita, o lē e lei lelei sana a’oga, lē fiafia i mea faa’ole’ole, le alii le amanaia, faatauvaa, faamaoni.4

O le taimi muamua na ou vaai ai i le Perofeta o Iosefa Samita, pe tusa lena ua sefuluvalu o’u tausaga. Pe tusa lena o le tausaga e 1832, i le tautoulu o le tausaga. Sa feaveai solo tala faapea o le Perofeta o le a faia se fonotaga i Hiram, i le itumalo o Portage, Ohio, pe tusa o le lua maila mai le aiga o lo’u tama. I le mavae ai ona faalogo i le tele o tala e uiga ia te ia, sa matua malosi lo’u fia iloa e uiga ia te ia, ma sa ou manatu o le a ou faaaogaina lenei avanoa e vaai ma faalogo ai ia te ia. O le mea lena, sa ou malaga ai i Hiram, faatasi ma nisi o le aiga o lo’u tama. Matou te taunuu atu iina, ua potopoto tagata i se tamai fale mo faatasiga faitele; sa i ai pe tusa ma le selau limasefulu, po o le lua selau tagata na auai. Ua uma ona amata le fonotaga, ma sa tu Iosefa Samita i le faitotoa o le fale o [John] Johnson, ma sa vaai atu i totonu o le fale o le faapotopotoga ma lauga atu i tagata. Sa ou vaai toto’a ia te ia ina ia ou faamasino ona foliga mai, o ona ofu, ma ona uiga a o o’u faalogo atu o ia saunoa. O ana saunoaga sa faatatau tonu lava i mea na tutupu ia te ia, aemaise le asiasiga a le agelu, i le tuuina mai ai o se molimau malosi ma le mamana, e tusa o nei faaaliga ofoofogia. I le taimi muamua, sa ia foliga mai sa taufefe laitiiti, ma sa saunoa i se leo sa tau le lagona, peitai, a o ia faaauau ai, sa faapea ona matua malosi ma mamana, ma foliga mai sa aafia ai le faapotopotoga atoa, faatasi ma le lagona faapea sa faamaoni o ia ma loto alofa. Sa mautinoa lava le uunaia ai o a’u i lenei auala, ma sa tuuina mai ai ia te au ni lagona sa faapea ona tumau, e oo mai lava i le aso nei.5

A o ou vaai atu ia te ia [i lena taimi muamua] ma faalogo, sa ou manatu ifo ia te au lava, faapea o se tagata e tuuina mai se molimau matagofie faapea, e pei ona sa ia faia, ma mauaina se foliga faapea, e pei ona sa ia mauaina, e faigata lava ona avea ma se perofeta pepelo.6 [Tagai i le fautuaga 2 i le itulau 295.]

I lona soifuaga atoa, sa faatumauina ai e le Perofeta o Iosefa lona faamaoni ma ona uiga mama maualuga.

O Iosefa Samita, le Perofeta, lea sa matua mafana lou masani ai mo tausaga e tele, e faapei lava o lou faatasi ai ma lou uso, ou te iloaina o ia, sa avea ma se alii o le amiosa’o, o se alii sa tuuto atu mo le manuia o le aiga o tagata, ma mo tuutuuga a le Atua i lona soifuaga atoa. E le’i i ai lava se tagata, na umiaina se tulaga maualuga atu o le amiosa’o ma sili atu ona tuuto atu mo le manuia o tagata soifua, nai lo le Perofeta o Iosefa Samita.7

Sa ou iloaina Iosefa Samita o se tagata faamaoni, o se tagata o le upu moni, mamalu ma le faatuatuaina, naunau e ositaulagaina mea uma sa ia maua, e oo lava i lona soifua, e avea ma se molimau i le lagi ma le lalolagi faapea sa ia tuuina atu le upu moni i le aiga o tagata.8

Sa ou iloaina o ia o se tagata o le Atua, tumu i le agaga o lona valaauga—o se tagata, o le sa le tau fesiligia lona amiosa’o, ma lē sa faamaoni i ana mea uma sa faia. E leai se tasi o le sa mafana le masaniga ma ia, e pei ona sa ou i ai, sa mafai ona maua se sese e uiga ia te ia, e tusa ma lona uiga mama. … Ou te tuuina atu le molimau e uiga i le amio lelei o Uso Iosefa Samita, o lona faamaoni, lona loto faamaoni, lona faatuatua, lona agaalofa, ma le agalelei, i le avea ai o se tagata soifua, ma i le avea ai o se auauna a le Atua.9 [Tagai i le fautuaga 2 i le itulau 295.]

I le aunoa ai ma le taufaa’ole’ole, sa mafai e Iosefa Samita ona auai i faafiafiaga mama, ma aoao atu ma le mana o le Atua.

Sa ou auai i … fonotaga i totonu o le malumalu i le tele o taimi, ma sa ou faalogo i le Perofeta o lauga e uiga i aoaoga faavae silisili. I le tele o taimi sa faatumulia o ia e le Agaga Paia, ma saunoa ai faapei o le leo o se agelu ma, i le faatumulia ai i le mana o le Atua, sa susulu atoa mai lona tino ma ona foliga sa faamalamalamaina. …

I nisi o taimi, sa ia saunoa ai i mataupu e faaletaua tele, ae o isi taimi, na te faamalamalamaina ai mea lilo o le malo. Sa matua faigofie ona vaaia le suiga, sa foliga mai ai sa siitia o ia i le lagi, a o lauga atu i tagata o e sa i le lalolagi, ona toe foi mai ai lea i autu e masani ai. …

O Iosefa Samita sa faaalia ona uiga masani i taimi uma ma e matua le gaoia lava, sa le fememea’i lava o ia pe tiga o ia i tagata po o mea na siomia ai o ia. E toatele failotu sa asiasi atu ia te ia ma taumafai e maua o ia i taimi na te le o saunia ai, ma le faamoemoe ia vaai ai ua ia faia se mea atonu latou te saili masei ai ia te ia, peitai, pe a le faatasi ai ma isi, sa tutusa lava ana gaoioiga i taimi uma. Sa ia le nofo sala lava i le taufaa’ole’ole. Sa ia auai i taaloga lelei uma, ma sa ia le manatu lava ua le talafeagai le taalo i polo, tamoe i se tuuga momoe po o le auai i soo se isi lava taaloga e fai i fafo. O se tasi o failotu, a o i ai i le fale o le perofeta, na i ai le taimi na tilotilo atu ai i fafo i le faamalama ma vaaia le Perofeta o taaalo pi’i ma se uo i le togalaau. O lenei, faatasi ma isi taimi o fiafiaga mama, na faatalitonu ai le failotu e uiga i le faamaoni o le Perofeta, ma le saoloto atoatoa mai le taufaa’ole’ole. …

I se isi taimi, sa auai ai Iosefa Samita i se taaloga pesipolo faatasi ma nisi o alii talavou i Navu. Ina ua vaaia e lona uso o Ailama, sa ia manao e faasa’o le Perofeta ma matua faitioina malosi o ia, ma faapea atu, ua le talafeagai lea ituaiga o amioga ma se perofeta a le Alii. Sa tali atu le perofeta i se leo malu, “Le uso e Ailama, o lo’u faifai mea faatasi ai ma tamaiti i se taaloga e le afaina ai, e pei o lenei, e le faamanuaina ai au i soo se auala, ae i le isi itu, e faafiafia ai i latou ma faalatalata atili mai ai o latou loto ia te au.”10 [Tagai i le fautuaga 3 i le itulau 295.]

I le faamalosia ai e le Agaga Paia, sa faateleina ai Iosefa Samita i le mana ma le uunaiga faaleagaga.

O Iosefa Samita, le perofeta sili, sa le o se tagata na lelei se a’oga ina ua filifilia e le Atua o ia ma faailoa atu ia te ia lana misiona. E tuuina atu e le Alii meaalofa faaleagaga ma le malamalama i luga o ē le lelei ni aoga, ma o le silisili ese o le malo, o le a faaalia ia te i latou e ala i le mana o le Agaga Paia, ma faasolosolo ai ina avea ma tagata e sili lo latou iloa o mea a le Atua.11

I le agai atu ai i le vaega faaiu o lona soifuaga, sa avea ai Iosefa Samita ma tautai o le malosiaga ma faatosinaga i ona uso a tagata. O lenei mea moni na oo mai ma le manino i lo’u mafaufau, ina ua ou toe taliu mai se misiona i Europa. Sa ou matauina, ma sa oo ina ou fai atu ia te ia sa tele se suiga ia te ia, talu mai le taimi mulimuli na ou vaai ai ia te ia; ua faasolo ina sili atu lona malosi ma sili atu lona mamana. Sa ia taliaina lenei mea ma faapea mai o le Alii na faamanuiaina o ia i luutaga faaopoopo o Lona Agaga.

I se tasi aso sa ia valaauina le usoga a Aposetolo e Toasefululua faatasi ma isi toeaina aloaia o le Ekalesia, ina ia tofia i latou i a latou galuega ma misiona. Sa nonofo ma faatalitali i latou taitasi, faatasi ma le popole tele ina ia faalogo i le saunoaga a le Perofeta e uiga i ona tiute i le lumanai. Sa latou lagonaina e pei lava ua latou i ai i le afioaga o se tagata mamalu silisili. A o i ai i Katelani, sa le i foliga mai sa i ai i le perofeta lena malosiaga ma le mana, … ae i tausaga mulimuli ane, sa oo ina matua malosi o ia i le mana o le Alii, na sa lagonaina e tagata. Sa faapena i lenei taimi. Sa iloaina e toeaina lona malosiaga silisili. “Uso Polika,” na ia saunoa atu ai, “Ou te manao ia te oe e te alu atu i sasae ma vaavaaia mataupu a le Ekalesia i Setete i Sasae, ma o Uso Kimball o le a avea ma au soa,” ma sa ia tofia i latou taitasi i lana misiona faapitoa; ma sa taliaina e i latou uma lana saunoaga o le finagalo o le Alii. …

Sa i ai i le Perofeta le mana e faaosofia ai, i se uiga iloga, i latou uma sa faalatalata atu ia te ia. Sa i ai se mea e uiga ia te ia, lea sa oo ifo i o latou loto. O le tulaga patino lenei sa tupu i le usoga a o taliaina, mai ia te ia o latou tofiga ina ia o atu ma talai le talalelei. O le musumusuga na tafe mai ia te ia, sa uluitinoina ai o latou agaga ma o ana upu sa ati e oo lava i le totonugalemu o o latou tino. Sa latou alolofa ia te ia, ma talitonu ia te ia, ma sa saunia e faia soo se mea sa ia faatonuina e faaalualu ai i luma le galuega a le Atua. Sa ia faatumuina i latou i le mana o lona faatasi ai, ma sa faafiafiaina i latou i le molimau o lana misiona faaperofeta. E toatele tagata i le lalolagi, o e i ai se agaga ese lava o le faauo ma le mafanafana lea e lagona e tagata taitasi e feiloai atu ia i latou. Ua ou feiloai i tagata faapena, ae ou te le’i feiloai lava i se isi tagata, i lona faatasi ai, na ou lagona ai le uunaiga ese ma mamana lea sa ou lagonaina, a o faatasi ai ma le Perofeta o Iosefa Samita. Sa mafua ona faapea, ona o le vaega sili o le Agaga o le Atua sa ia mauaina, pe na o le faatalofa i lona aao, o le a lagonaina ai e se tasi le faatumulia i lenei uunaiga, ma o soo se tagata e i ai lagona maaleale, o le a iloaina ua ia faatalofa i le aao o se tagata tulaga ese.12 [Tagai i le fautuaga 4 i le itulau 295.]

E mafai e i tatou taitoatasi ona maua se molimau faapea, o Iosefa Samita o se perofeta ma sa toefuataiina mai le talalelei e ala mai ia te ia.

I le faamaoni aiai o lou loto, faatasi ma le faamaoni o le faamoemoe ia iloa le upu moni, sa ou taliaina le savali a [Iosefa Samita]—sa ou usitaia lenei ituaiga o mataupu autu, ma sa ou mauaina, i le uiga sili ona moni ma faamalieloto, o se faaaliga paia—o le faamanuiaga folafolaina—o se malamalama o lenei galuega. Pe na o a’u ea le molimau? O faapefea mai le lagona o le faitau afe, lea o loo o’u lauga atu nei i ai? O outou ea foi o ni molimau?13

O le a le natura o a tatou molimau? E faapenei: O le tisipenisione lenei o le atoaga o taimi; o le agelu lea na vaaia e Ioane le Tali Faaaliga, o lele i le taulotoaiga o le lagi, sa ia te ia le talalelei e faavavau e folafola atu i e nonofo i le lalolagi, i atunuu uma, ma ituaiga, ma gagana eseese ma nuu—faapea o lena agelu ua uma ona oo mai ma toefuatai mai le Talalelei i le lalolagi, o Iosefa Samita le sa avea ma meafaigaluega, lea na faataunuu ai le toefuataiga [tagai i leFaaaliga 14:6].14

Sa molimau mai Iosefa Samita faapea, o Peteru, Iakopo, ma Ioane, na asiasi mai ia te ia, ma faaee i ona luga le pule e faia ai sauniga paia o le talalelei, lea e mafai ai e alii ma tamaitai loto-faamaoni taitasi sa folafola atu i ai le Agaga Paia, ma se malamalamaaga atoatoa o le mataupu autu.15

Sa faatagaina Iosefa Samita e tatalaina se auala ma faataatia se fuafuaga lea o le a mafai ai e tagata ona maua se malamalamaaga o nei mea, ina ia mafai ai e i tatou ona le tuua e faalagolago i le molimau a perofeta, po o le molimau a aposetolo anamua, po o le molimau a aposetolo o aso nei, po o le Tusi a Mamona, po o soo se isi lava mea sa faataunuuina pe faamatalaina i le tuanai, ae ia tatou iloaina ai mo i tatou lava. O se iloa o le tagata lava ia.16

Ou te iloa o Iosefa Samita o se perofeta moni a le Atua soifua. Ou te molimau atu sa ia vaai ma talanoa ma le Atua ma Lona Alo o Iesu Keriso. Sa tuuina mai e le Alii ia te au lenei molimau ma sa faapea ona mumu ai i totonu o lou agaga, na amata mai lava i le taimi na ou mauaina ai. O lea la ou te tuuina atu i le lalolagi atoa. E le gata ou te molimau atu i tagata soifua uma faapea o Iosefa Samita sa auina mai e le Atua, ma faapea o le galuega lea sa faatuina e ala mai ia te ia, o le galuega a le Atua, ae, ia lapatai atu i malo uma o le lalolagi e uiga i valoaga na faia e le perofeta, ma molimau atu i le auala sili ona mamalu, faapea ou te iloa o nei mea ua moni.17 [Tagai i fautuaga 5 ma le 6 i le itulau 295.]

Fautuaga mo Suesuega ma le Aoaoina Atu

Mafaufau i manatu nei a o e suesueina le mataupu, pe a o e sauni e aoao atu. Mo nisi fesoasoaniga, tagata i itulau v–vii.

  1. I lou mafaufau, ia faia se ata o le mea na tupu o loo faamatala i le itulau 287. O le a le mea o ta’u mai e lenei tala, e uiga ia Iosefa Samita?

  2. Toe iloilo faamatalaga a Peresitene Snow e tusa o uiga o Iosefa Samita (itulau 288–9). O a auala, e te manatu ai sa fesoasoani uiga o Iosefa Samita ia te ia, ina ia avea ma mea faigaluega i aao o le Alii

  3. O a ou manatu po o lagona e uiga i le Perofeta o Iosefa i lona faaaluina ai o se taimi mo “faafiafiaga mama”? (itulau 290–2). E mafai faapefea ona tatou faamautinoaina o a tatou faafiafiaga o loo faaopoopo atu, nai lo le aveesea mai, i lo tatou agavaa ina ia faatumulia e le Agaga Paia?

  4. O a auala na mafai ai e Iosefa Samita ona “faasolosolo ina avea ma tagata sili i le malamalamaaga o mea a le Atua”? (Mo nisi o faataitaiga, tagai i itulau 292–3.) O le a se mea e mafai ona tatou faia, e mulimuli ai i le faataitaiga a le Perofeta, a o tatou saili e tuputupu a’e faaleagaga?

  5. Faitau le palakalafa atoa muamua i le itulau 293 faapei o loo saunoa sao atu Peresitene Snow ia te oe. E faapefea ona e taliina ana fesili?

  6. Suesue le vaega lea e amata i le itulau 293. O a ni mea na feagai ma oe, lea na e manaomia ai le iloa mo oe lava faapea o le talalelei ua toefuataiina mai e ala i le Perofeta o Iosefa Samita? O le a se fautuaga o le a e tuuina atu i se tagata o le aiga, po o se uo, o manao e maua lenei molimau?

Mau Talafeagai: MF&F 1:17; 5:9–10; 35:17–18; 135:3; Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:1–26

Fesoasoaniga mo le Aoao Atu: “Pe a tuuina mai e se tagata se fesili, mafaufau e valaaulia isi e taliina le fesili, nai lo le taliina e oe lava ia. Mo se faataitaiga, e mafai ona e saunoa atu, ‘O se fesili lelei tele lena. O le a se manatu o le toatele o outou?’ po o le ‘E i ai se tasi e mafai ona fesoasoani i lenei fesili?’” O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai, 64).

Faamatalaga

  1. I le Conference Report, Oke. 1900, 61.

  2. “Reminiscences of the Prophet Joseph Smith,” Deseret Semi-Weekly News, 29 Tes., 1899, 1.

  3. Deseret News: Semi-Weekly, 27 Iuni, 1882, 1.

  4. Deseret News: Semi-Weekly, 9 Mat., 1886, 1.

  5. “Reminiscences of the Prophet Joseph Smith,” 1.

  6. “The Grand Destiny of Man,” Deseret Evening News, 20 Iulai, 1901, 22.

  7. I le Conference Report, Ape. 1898, 64.

  8. Millennial Star, 25 Nov., 1889, 738; mai se toefaaupuga auiliili o se lauga a Lorenzo Snow sa tuuina mai i le konafesi aoao ia Oketopa 1889.

  9. Millennial Star, 27 Iuni, 1895, 402.

  10. “Reminiscences of the Prophet Joseph Smith,” 1.

  11. I le Journal History, 14 Nov., 1898, 4; mai se toefaaupuga auiliili o se lauga a Lorenzo Snow sa tuuina atu i le konafesi a le Siteki o Box Elder ia Novema 1898

  12. “Reminiscences of the Prophet Joseph Smith,” 1.

  13. Deseret News: Semi-Weekly, 9 Mat., 1886, 1.

  14. Deseret News, 22 Nov., 1882, 690.

  15. Deseret News: Semi-Weekly, 9 Mat., 1886, 1.

  16. Deseret News, 22 Nov., 1882, 690.

  17. “Reminiscences of the Prophet Joseph Smith,” 1.

O le Perofeta o Iosefa Samita “o se tagata o le Atua, e tumu i le agaga o lona valaauga.”

Sa fiafia Iosefa Samita i “faafiafiaga mama” faatasi ma tagata o aiga ma uo.