Konifelenisi Lahi
Ko e Tefitoʻi Moʻoni Taʻengata ʻo e ʻOfá
Konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2022


Ko e Tefitoʻi Moʻoni Taʻengata ʻo e ʻOfá

ʻOku moʻoni e ʻofa ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ki hono kotoa ʻEne fānaú. ʻOkú Ne ʻi ai maʻá e tokotaha kotoa pē.

ʻOku fakahaaʻi ʻe he tefitoʻi moʻoni taʻengata ʻo e ʻofá ʻi hono moʻui ʻaki e ongo fekau lalahi ʻe uá: Ke ʻofa ki he ʻOtuá ʻaki e kotoa ho lotó, laumālié, ʻatamaí, mo e mālohí pea ʻofa ki ho kaungāʻapí ʻo hangē pē ko koé.1

ʻOku ou manatuʻi e fuofua faʻahitaʻu momoko ne u ʻi heni ai ʻi ʻIutaá, ne sinou e feituʻu kotoa pē. Naʻá ku haʻu foki mei he Toafa Sonolaní, pea ne u fiefia ʻi he ngaahi ʻuluaki ʻahó, kae hili ha ngaahi ʻaho siʻi ne mahino kiate au ne fiemaʻu ia ke u ʻā pongipongia ange ʻo tata e sinoú mei he leleʻanga meʻalelé.

ʻI ha pongipongi ʻe taha, ʻi he uhouhonga ʻo e afā sinoú, ne u fetafetafei he tata sinoú, peá u sio atu ki hoku kaungāʻapí ʻokú ne fakaava mai hono fale tauʻanga meʻalelé. Naʻe matuʻotuʻa ange ia ʻiate au, pea ne u fakakaukau kapau ʻe ʻosi vave ʻeku ngāué te u lava ʻo tokoni kiate ia. Ko ia ne u kiʻi lea leʻo lahi ʻo fehuʻi ange kiate ia, “Tokoua, ʻokú ke fie maʻu nai ha tokoni?”

Naʻá ne malimali pē mo pehē mai, “Mālō, ʻEletā Monitoia. Naʻá ne toho mai leva ha mīsini puhi sinou mei hono fale tauʻanga meʻalelé, ʻo fakamoʻui, pea tata e sinou kotoa ʻi muʻa ʻi hono ʻapí ʻi ha lau momeniti pē. Naʻá ne kolosi mai leva mo e mīsiní ki hoku ʻapí ʻo ʻeke mai, “ʻEletā, ʻokú ke fiemaʻu tokoni?”

Ne u malimali mo pehē ange, “ʻIo, mālō.”

ʻOkú ma loto ke fetokoniʻaki, koeʻuhí he ʻokú ma feʻofaʻaki, pea te u tokangaʻi leva ʻe au e fiemaʻu hoku tokouá pea tokangaʻi ʻe hoku tokouá ʻeku fiemaʻú. ʻOku tatau ai pē pe ko e hā e lea fakafonua ʻa hoku tokouá pe fonua ʻoku haʻu mei aí, ʻokú ma feʻofaʻaki he ko e ongo tautehina kimaua, ko e fānau mei he Tamai pē ʻe taha.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni ʻi heʻene fakahā mai e ngāue fakaetauhí, “Te tau kamata ha founga foʻou mo lelei ange ki hono tokangaekina mo ngāue fakaetauhi ai ki he niʻihi kehé.”2 ʻOku ʻuhinga kiate au e “lelei angé” ke fakafoʻituitui mo loloto ange, ʻo hangē ange ko e founga ʻa e Fakamoʻuí: “[Ke] mou feʻofaʻaki kiate kimoutolu,”3 taha ki he taha.

ʻOku ʻikai ke feʻunga pē ʻa e fakaʻehiʻehi ke ʻoua ʻe hoko ko ha fakatūkiaʻanga ki he niʻihi kehé; ʻoku ʻikai ke feʻungā pē hono ʻiloʻi e faingataʻaʻia he veʻehalá pea ʻikai fai hano tokoniʻí. Tau ngāue ʻaonga ʻaki e faingamālie kotoa pē ke tokoniʻi hotau kaungāʻapí, neongo kapau ko e fuofua taimi ia mo e fakaʻosi haʻatau fetaulaki mo ia ʻi he moʻui ní.

Ko e hā ʻoku hoko ai e ʻofa ki he ʻOtuá ko e ʻuluaki fekau lahi tahá ia?

ʻOku ou tui koeʻuhí ko ʻEne mahuʻinga kiate kitautolú. Ko ʻEne fānau kitautolu, ʻokú Ne tokangaʻi ʻetau leleí, ʻoku tau fakafalala kiate Ia, pea maluʻi kitautolu Heʻene ʻofá. ʻOku kau ʻi Heʻene palaní e tauʻatāina ke filí; ko ia ai, ʻe lava ke tau fai ha ngaahi fehalaaki.

ʻOkú Ne toe fakaʻatā foki ke siviʻi mo ʻahiʻahiʻi kitautolu. Ka ʻe tatau ai pē pe te tau fakahoko ha ngaahi fehalaaki pe hinga he ʻahiʻahí, ʻoku ʻomi ʻe he palaní ha Fakamoʻui ke lava ai ʻo huhuʻi mo fakafoki kitautolu ki he ʻao ʻo e ʻOtuá.

ʻOku lava ke fakatupu ʻe he faingataʻa ʻi heʻetau moʻuí ha veiveiua ki hono fakahoko ʻo e ngaahi talaʻofa kuo fai mai kiate kitautolú. Kātaki ʻo falala ki heʻetau Tamaí. ʻOkú Ne fai pau maʻu pē ki Heʻene ngaahi talaʻofá, pea ʻe lava ke tau ʻiloʻi e meʻa ʻokú Ne finangalo ke akoʻi mai kiate kitautolú.

Neongo hono fai e meʻa ʻoku leleí, ka ʻe lava ke feliliuaki e tūkunga ʻetau moʻuí mei he leleí ki he koví, mei he fiefiá ki he loto-mamahí. ʻOku tali ʻe he ʻOtuá ʻetau ngaahi lotú ʻo fakatatau ki Heʻene ʻaloʻofa taʻe-fakangatangatá, ʻofá, mo e taimi pē ʻAʻaná.

  • Ne maha e kiʻi vai ne inu mei ai ʻa ʻIlaisiaá.4

  • Ne motu e kaufana ukamea lelei ʻa Nīfaí.5

  • Ne hoko ha lau-lanu ki ha kiʻi tamasiʻi pea tuli ʻaupito ia mei he akó.

  • Ne mālōlō ha kiʻi pēpē ne fai ha tatali fuoloa ki ai hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei hono fāʻeleʻí.

ʻOku liliu e ngaahi tūkungá.

ʻI he taimi ʻoku liliu ai e ngaahi tūkungá mei he leleí mo e fiefiá ki he koví mo e fakamamahí, ʻe kei lava pē ke tau fiefia koeʻuhí he ʻoku ʻikai ke makatuʻunga e fiefiá ʻi he ngaahi tūkungá ka ko e anga ʻetau fakafeangai ki he ngaahi tūkungá. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, “ʻOku siʻi ha kaunga e fiefia ʻoku tau maʻú ki he tūkunga ʻetau moʻuí, [ka ʻoku kaunga kotoa ia ki he] meʻa ʻoku tukutaha ai ʻetau tokangá.”6

Te tau lava ʻo tatali ke liliu pē e ngaahi tūkungá ʻia kinautolu pē, pe ko ʻetau feinga ʻo maʻu ha ngaahi tūkunga foʻou.

  • Naʻe lue ʻa ʻIlaisiā ki Salifati, ʻo foaki ange ai ʻe ha uitou haʻá ne meʻakai mo ha vai.7

  • Ne ngaohi ʻe Nīfai ha kaufana mei he ʻakaú peá ne tulimanu ke nau kai.8

  • Naʻe tangutu pē ʻa e kiʻi tamasiʻí mei tuʻa ʻo fakafanongo ʻi he veʻe matapā siʻoʻatá mo hiki ʻene lēsoní, pea ʻoku hoko ia he ʻahó ni ko ha faiako lautohi siʻi.

  • Kuo fakatupulaki ʻe he ongomātuʻá ha tui lahi ki he Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí mo falala ki he palani ʻo e fakamoʻuí. ʻOku lahi ange ʻena ʻofa ki heʻena tama ne mālōlō fakafokifā hili haʻana tatali fuoloa ke fāʻeleʻi maí ʻi heʻena mamahí.

ʻI heʻeku fanongo ki he ongo fehuʻi “Tamai Hēvani, ʻokú ke ʻi ai? ʻOkú ke ongoʻi nai e lotu ʻa e fānau [kotoa pē]?,”9Tuku ke u tali atu, “Kuó Ne ʻi ai, ʻokú Ne ʻi ai, pea te Ne ʻi ai maʻu pē maʻataua. Ko Hono foha au, ko Ia ʻeku Tamaí, pea ʻoku ou ako ke u hoko ko ha tamai lelei, ʻo hangē pē ko Iá.”

ʻOku ou feinga mo hoku uaifí ke poupouʻi ʻema fānaú ʻi ha faʻahinga taimi pē, ʻi ha faʻahinga tūkunga pē, mo ha faʻahinga founga pē. ʻOku makehe ʻa e fānau takitaha; ʻoku lahi honau mahuʻinga ki he ʻOtuá, pea tatau ai pē ko e hā e lahi honau ngaahi faingataʻaʻiá, angahalá, mo e vaivaí, ʻoku ʻofeina kinautolu ʻe he ʻOtuá, pea mo kimaua foki.

ʻI he taimi ne u maʻu ai e uiuiʻi ko ʻeni ke hoko ko ha Taki Māʻolungá, ʻi he ʻaho fakaʻosi kimuʻa peá ma folau ki Sōlekí, ne ʻi ʻapi kotoa ʻema fānaú mo honau ngaahi fāmilí ke fai haʻamau efiafi fakafāmili, pea ne ma fakahaaʻi ange ʻema ʻofá mo e houngaʻiá. Hili e lēsoní, ne u foaki ha tāpuaki lakanga fakataulaʻeiki ki hono kotoa ʻeku fānaú. Naʻe tangi e taha kotoa pē. Hili e tāpuakí, ne fakafofongaʻi ʻe hoku foha lahi tahá e tokotaha kotoa pē ʻi hono fakahaaʻi ʻa e houngaʻia ki heʻema ʻofa lahi ʻiate kinautolu talu mei honau fanauʻí ʻo aʻu mai ki he taimi ko iá.

Tāpuakiʻi hoʻo fānaú, ʻo tatau ai pē pe ʻoku nau taʻu 5 pe 50. Poupouʻi kinautolu; pea ʻi ai maʻu pē maʻanautolu. Neongo ko e fatongia tauhí ne fokotuʻu ia ʻi ha taumuʻa fakalangi, ka kuo pau ke ʻoua naʻa ngalo ke tau vahevahe ha taimi fakafiefia mo ʻetau fānaú.

ʻOku moʻoni e ʻofa ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ki hono kotoa ʻEne fānaú. ʻOkú Ne ʻi ai maʻá e tokotaha kotoa pē. ʻOku ʻikai ke u ʻiloʻi e founga ʻokú Ne fakahoko ʻaki iá, ka ʻokú Ne fakahoko ia. ʻOkú Na taha mo ʻEne ʻUluaki Fānaú ʻi hono fai e ngāue mo e nāunau ʻo e Tamaí “ke fakahoko ʻa e moʻui taʻe-faʻa-mate mo e moʻui taʻengata ʻa e tangatá.”10 Kuó Na fekauʻi mai e Laumālie Māʻoniʻoní ke ne tataki, fakatokanga, mo fakafiemālieʻi kitautolu ʻo ka fiemaʻu.

Naʻá Ne fakahinohinoʻi Hono ʻAlo ʻOfaʻangá ke ne fakatupu e foʻi māmani fakaʻofoʻofa ko ʻení. Naʻá Ne fakahinohinoʻi ʻa ʻĀtama mo ʻIvi pea foaki kiate kinaua ʻa e tauʻatāina ke filí. Kuó Ne fekauʻi mai ha kau talafekau he ngaahi lauitaʻu koeʻuhí ke tau lava ʻo maʻu ʻEne ʻofá mo ʻEne ngaahi fekaú.

Naʻá Ne ʻi he Vao Tapú ʻo tali e fehuʻi fakamātoato ʻa e talavou ko Siosefá mo ui ia ʻaki hono hingoá. Naʻá Ne folofola: “Ko Hoku ʻAlo ʻOfaʻangá ʻeni. Fanongo kiate Ia!11

ʻOku ou tui ne fakahaaʻi e ʻofa taupotu taha ʻa e ʻOtuá kiate kitautolú ʻi Ketisemani, ʻa ia naʻe lotu ai e Foha ʻo e ʻOtua moʻuí, “ʻA ʻeku Tamai, kapau ʻe faʻa fai, pea ʻave ʻa e ipú ni ʻiate au: kae ʻoua naʻa faʻiteliha pē au, ka ko koe pē.”12

Kuó u fakatokangaʻi ʻoku tupulaki ʻeku ʻofa ki he Tamaí mo Hono ʻAló mei heʻeku kiʻi mahino siʻisiʻi ki he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, ʻoku siʻisiʻi ange ʻeku holi ke faiangahalá mo talangataʻá, pea ʻoku lahi ange ʻeku loto-fiemālie ke toe lelei ange mo fai lelei angé.

Naʻe fononga taʻe manavahē mo ʻikai toe fakaveiveiua ʻa Sīsū ki Ketisemani, ʻo falala ki Heʻene Tamaí, mo ʻiloʻi kuo pau ke Ne molomoloki toko taha pē ʻa e tataʻoʻanga uainé. Naʻá Ne kātekina ʻa e mamahi mo e fakamā kotoa pē. Naʻe tukuakiʻi, fakamaauʻi, pea tutuki Ia. Lolotonga ʻEne mamahi mo faingataʻaʻia ʻi he kolosí, naʻe tukutaha e tokanga ʻa Sīsuú ʻi he ngaahi fiemaʻu ʻEne faʻeé mo ʻEne kau ākonga ʻofeiná. Naʻá Ne foaki ʻEne moʻuí.

ʻI he ʻaho hono tolú, naʻá Ne toetuʻu. ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha taha ʻi he fonualotó; ʻokú Ne tuʻu ʻi he nima toʻomataʻu ʻo ʻEne Tamaí. ʻOkú Na ʻamanaki mai te tau fili ke tauhi ʻetau ngaahi fuakavá pea foki hake ki Hona ʻaó. ʻOku ʻikai ko hotau tuʻunga fakaʻosí ʻa e tuʻunga hono ua ko ʻení; ʻoku ʻikai ko hotau ʻapí ʻa e māmani ko ʻení, ka ko ha kakai taʻengata kitautolu ʻoku moʻui ʻi ha ngaahi aʻusia fakataimi.

Ko Sīsū ʻa e Kalaisí, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua moʻuí. ʻOkú Ne moʻui, pea koeʻuhí ʻokú Ne moʻui, ʻe moʻui kotoa ʻa e fānau ʻa e ʻOtuá ʻo taʻengata. Fakafetaʻi ki Heʻene feilaulau fakaleleí, te tau lava kotoa ʻo nofo fakataha mo Kinaua. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.