Konifelenisi Lahi
Ko Hono Langa ha Moʻui ʻokú ne Matuʻuaki ʻa e Filí
Konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2022


Ko Hono Langa ha Moʻui ʻokú ne Matuʻuaki ʻa e Filí

ʻOku ou lotua te tau hokohoko atu ke langa ʻetau moʻuí ʻo muimui ʻi he palani mo e fakaikiiki fakatekinikale ʻo e palani fakalangi kuo faʻu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní.

ʻI he ngaahi taʻu lahi kuohilí kuo tau maʻu ha faleʻi, ueʻi fakalaumālie, fakahinohino mo e fakahā fakaofo mei he tuʻunga malanga fakaʻofoʻofa ko ʻeni ʻi he Senitā Konifelenisí. Ko e taimi ʻe niʻihi, kuo fakaʻaongaʻi ʻe he kau leá ha ngaahi fakafehoanaki ʻoku fekauʻaki mo e ngaahi kaveinga ʻoku nau ʻiloʻi lelei mo taukei aí ke fakatātaaʻi mahino mo mālohi ha tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

Hangē ko ʻení, ʻi he foungá ni kuo tau ako ai fekauʻaki mo e ngaahi vakapuná mo e puna ʻa e vaká ʻa ia ʻe lava ai ʻe ha kiʻi mavahe siʻi pē mei he halangá ʻi he kamataʻangá ke ʻave ai kitautolu ki ha feituʻu ʻoku mamaʻo ʻaupito mei he ʻuluaki feituʻu ne tau fakataumuʻa ki aí.1 ʻI he founga foki ko ʻení, kuo tau ako ai mei ha fakafehoanaki ʻo e ngāue ʻo hotau mafu fakaesinó ki ha fuʻu liliu lahi ʻo e lotó ‘a ia ‘oku fiemaʻu ke tali ʻaki ʻa e fakaafe ʻa e ʻEikí ke muimui ʻiate Iá.2

ʻI he taimi ní, ʻoku ou loto ke tānaki atu ha fakafehoanaki ne ueʻi fakalaumālie mei he tafaʻaki ʻoku ou taukei aí. Ko ʻeku ʻuhinga ʻeni ki he tafaʻaki ʻo e ʻenisinia sivilé. Mei he kamataʻanga ʻo ʻeku ako he ʻunivēsití, naʻá ku fakaʻamua ʻa e ʻaho te u fakakakato ai ʻa e ngaahi fiemaʻu ke u feʻunga ai ke toʻo e kalasi te ne akoʻi mai e founga ke tā ai ʻa e ʻū fale lalahí mo e ngaahi faʻunga kehé ʻa ia ʻe lava ʻo pehē ʻokú ne “fakafepakiʻi e mofuiké.”

Naʻe faifai pea aʻu ki he ʻaho ʻo ʻeku ʻuluaki kalasi ʻi he lēsoni ko ʻení. Ko e ngaahi ʻuluaki foʻi lea ʻeni mei he palōfesá: “Pau pē ʻoku mou vēkeveke ke kamata e kalasi ko ʻení pea ako e founga ke tā ai e ngaahi fale te nau fakafepakiʻi e mofuiké,” ʻa ia ne tokolahi ʻiate kimautolu ne mau kamokamo homau ʻulú. Naʻe pehē mai leva ʻe he palōfesá, “ʻOku ou kole fakamolemole atu he ʻikai lava ʻeni, he ʻikai ke u lava ʻo akoʻi atu e founga ke tā ai ha fale te ne taʻofi, ʻfakafepakiʻi-,’ pe ʻikai maumauʻi ʻe ha mofuike. Naʻá ne pehē, “ʻOku ʻikai ʻuhingamālie ʻeni, he kuo pau pē ke hoko e mofuiké ia, ʻo tatau ai pē pe ʻoku tau loto ki ai pe ʻikai.”

Naʻá ne hoko atu leva ʻo pehē, “Ko e meʻa te u lava ʻo akoʻi atú ko e founga ke tā ai ha ngaahi faʻunga ʻoku nau matuʻuaki e mofuiké, ko ha faʻunga te ne lava ʻo matuʻuaki e ngaahi lulu ʻo ha mofuike, koeʻuhí ke kei tuʻu pē ʻa e faʻunga ko iá ʻo ʻikai ha maumau lahi ki ai pea kei lava pē ʻo hoko atu e ngāue naʻe faʻu ia ki aí.”

ʻOku fikaʻi ʻe he taha ʻenisiniá ʻa e ngaahi fakafuofua ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e fālahi, tuʻunga lelei mo e ngaahi fakaikiiki ʻo e fakavaʻé, poú, pīmí (beams), simá mo e ngaahi ʻelemēniti kehe ʻoku faʻú. ʻOku liliu leva e ngaahi ola ko ʻení ki ha ngaahi palani mo e ngaahi fakaikiiki fakatekinikale, ʻa ia kuo pau ke muimuiʻi pau ʻe he tufungá kae lava ke hāsino mei he ngāué ʻa e faʻunga ne fakataumuʻa ki aí pea fakakakato leva ai ʻa e taumuʻa ne faʻu mo langa ki aí.

Neongo ko ha taʻu ʻeni ʻe 40 tupu mei he ʻuluaki kalasi ko ia ʻi he ʻenisinia ke matuʻuaki e mofuiké, ka ʻoku ou kei manatuʻi lelei pē ʻa e taimi ne kamata ke u maʻu ai ha mahino loloto mo kakato ange ʻo e mahuʻinga ke maʻu ʻa e fakakaukau ko ʻení ʻi he ngaahi langa te u palaniʻi ʻi heʻeku maʻuʻanga moʻui ʻi he kahaʻú. ʻIkai ko ia pē, kae hiliō aí—ke hoko ia ko ha makatuʻu ʻi hono fakamāmaʻi ʻeku moʻuí pea mo e moʻui ʻo kinautolu te u hoko ko ha ivi tākiekina lelei ki aí.

ʻOku tau mohu tāpuekina ke tau fakafalala ki ha ʻilo ʻo e palani ʻo e fakamoʻuí naʻe faʻu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní, ke maʻu ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí, pea mo fakafalala ki he fakahinohino fakalaumālie ʻa e kau palōfita moʻuí! ʻOku hoko kotoa ʻeni ke ne faʻu ʻa e “palani” kuo faʻu fakalangí pea mo e “ngaahi fakaikiiki fakatekinikale” ʻoku nau akoʻi mahino mai ʻa e founga ke langa ai ha moʻui ʻoku fiefiá—ko ha moʻui ʻokú ne matuʻuaki e angahalá, matuʻuaki e ʻahiʻahí, matuʻuaki e ngaahi ʻohofi ʻa Sētané, ʻokú ne feinga taʻe-tūkua ke fakafeʻātungiaʻi hotau ikuʻanga taʻengatá fakataha mo ʻetau Tamai Hēvaní pea mo hotau ngaahi fāmili ʻofeiná.

ʻI he kamataʻanga ʻo e ngāue fakafaifekau ʻa e Fakamoʻuí Tonu, “[naʻe tuku Ia ke ʻahiʻahiʻi ʻe he tēvoló].”3 Ka naʻe lavaʻi ʻe Sīsū ʻa e ʻahiʻahi lahi ko iá. Naʻe tokoniʻi fēfē Ia ʻe hono maʻu ha ʻulungaanga ʻoku fakafepaki kia Sētane pe fakafepakiʻi e ʻahiʻahí? Ko e meʻa naʻá ne ʻai ke ikunaʻi ai ʻe Sīsū ʻa e ngaahi taimi faingataʻa taha ko ʻení ko ʻEne mateuteu fakalaumālié, ʻa ia ne fakaʻatā ai Ia ke Ne ʻi ha tūkunga ke matuʻuaki e ngaahi ʻahiʻahi ʻa e filí.

Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi moʻoniʻi meʻa naʻa nau tokoniʻi e Fakamoʻuí ke mateuteu ki he taimi mahuʻinga ko iá?

ʻUluakí, naʻá Ne ʻaukai ʻi ha ʻaho ʻe 40 mo e pō ʻe 40, ko ha ʻaukai ʻoku pau pē naʻe kau fakataha ai mo ha lotu hokohoko. Ko ia ai, neongo naʻá Ne vaivai fakatuʻasino, ka naʻe mālohi ʻaupito ʻa Hono laumālié. Neongo ʻoku ʻikai kole mai ke tau ʻaukai ʻi ha taimi lōloa pehē—ka ko ha houa pē ʻe 24 pea tuʻo taha he māhina—ʻoku ʻomi ʻe he ʻaukaí ha mālohi fakalaumālie pea teuteuʻi ai kitautolu ke tau matuʻuaki e ngaahi ʻahiʻahi ʻo e moʻuí.

Ko e ua ki aí, ʻi he fakamatala ki he ngaahi ʻahiʻahi naʻe foua ʻe he Fakamoʻuí, ʻoku tau vakai ai naʻá Ne fai maʻu pē ha tali kia Sētane ʻaki ha potufolofola naʻá Ne fakakaukau ki ai, ʻo Ne folofola ʻaki ia mo fakaʻaongaʻi ia he taimi totonu.

ʻI he taimi naʻe ʻahiʻahiʻi ai Ia ʻe Sētane ke liliu e maká ko e maá kae lava ke Ne fakalato ʻEne hālofia mei Heʻene ʻaukai lōloá, naʻe folofola ange ʻa e ʻEikí kiate ia, “Kuo tohi, ʻE ʻikai moʻui ʻa e tangatá ʻi he maá pē, ka ʻi he folofola kotoa pē ʻoku haʻu mei he ʻOtuá.”4 Pea ʻi he taimi naʻe ʻi he tuʻa falelotu lahí ai ʻa e ʻEikí, naʻe feinga ʻa e tēvoló ke ʻahiʻahiʻi Ia ke fakahaaʻi Hono mālohí, ʻa ia naʻe fai ange ai ʻe he ʻEikí ʻa e tali ʻaki ʻa e mafai: “Kuo tohi foki, ʻOua naʻá ke ʻahiʻahi ki he ʻEiki ko ho ʻOtuá.”5 Pea ʻi he feinga hono tolu ʻa Sētané, naʻe tali ange ʻe he ʻEikí, “Kuo tohi, ke ke hū ki he ʻEiki ko ho ʻOtuá, pea ko ia pē te ke tauhí.”6

ʻI he taimi ‘oku hoko ai ha mofuike, ʻoku ʻi ai hano fakaʻilonga ʻi he ngaahi fale naʻe faʻu mo langa ʻi he founga totonú—ko e ngaahi fakaʻilonga ko iá mahalo ko ha mafahifahi, ngangana e ʻū naunau falé pe ʻató, mo e maumau e luvá. Ka ʻe fakahoko ʻe he fale ko ʻeni ne palaniʻi lelei mo langa leleí ʻa hono taumuʻa ke maluʻi e kakai ʻoku nofo ʻi lotó, pea ʻo ka hili ha fanga kiʻi monomono, ʻe toe fakafoʻou ia ki hono tuʻunga totonú.

ʻI he founga tatau pē, ʻe lava foki ʻe he ngaahi fakatanga [ʻa Sētané] ʻo fakatupunga ha “maumau,” pe maumau ʻi heʻetau moʻuí, neongo ʻetau ngaahi feinga ke langa ʻetau moʻuí ʻo fakatatau ki he palani haohaoa mo fakalangí. ‘E lava ke fakahaaʻi mai ʻa e ngaahi “maumau” ko ʻení ʻi he ngaahi ongoʻi loto-mamahi pe fakaʻiseʻisa koeʻuhí ko hano fai ha ngaahi fehalaaki pea ʻikai ke fai e meʻa kotoa pē ki he lelei tahá, pe ko e ongoʻi ʻoku ʻikai ke tau māʻusia e lelei ʻoku tau fakaʻamuá.

Ka ko e meʻa ʻoku mahuʻinga moʻoní ko hono muimuiʻi e ngaahi palani mo e fakaikiiki kuo faʻu fakalangí, ʻa ia ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻoku tau kei tuʻu maʻu pē. Kuo ʻikai holoki e faʻunga ʻo ʻetau moʻuí koeʻuhí ko e ngaahi ngāue ʻa e filí pe ko e ngaahi tūkunga faingataʻa kuo tau fehangahangai mo iá; ka koeʻuhí ʻoku tau mateuteu ke laka atu ki muʻa.

Ko e fiefia ʻoku talaʻofa ʻi he folofolá ko e taumuʻa ia ʻo ʻetau moʻuí7 ʻoku ʻikai totonu ke tau fakakaukau ʻoku ʻuhinga ia he ʻikai ke tau foua ha ngaahi faingataʻa pe mamahi, he ʻikai ke ʻi ai ha ngaahi “maumau” ko ha nunuʻa ʻo e ʻahiʻahí, ʻo e filí, pe mei he ngaahi sivi ʻo ʻetau moʻui he māmaní.

Ko e fiefia ko ʻení ʻoku fekauʻaki ia mo e fakakaukau ʻa Nīfai ki he moʻuí ʻi he taimi naʻá ne pehē ai, “Ko e meʻa ʻi heʻeku sio ki he ngaahi faingataʻaʻia lahi lolotonga ʻa hoku ngaahi ʻahó, ka neongo iá, kuo ʻofeina lahi au ʻe he ʻEikí ʻi hoku ngaahi ʻahó kotoa pē.”8 ʻI hono ngaahi ʻahó kotoa pē! ʻO aʻu ki he ngaahi ʻaho ne fefaʻuhi ai ʻa Nīfai mo e taʻe-tui mo e fakasītuʻaʻi ia ʻe hono ongo taʻoketé, mo e taimi ne haʻi ai ia ‘i he vaká, mo e ʻaho ne mālōlō ai ʻene tamai ko Līhaí, pea mo e taimi ne hoko ai ʻa Leimana mo Lemiuela ko e fili ki hono kakaí. Neongo e ngaahi taimi faingataʻa ko iá, ka naʻe ongoʻi ʻe Nīfai ʻoku ʻofeina lahi ia ʻe he ʻEikí.

ʻE lava ke tau ongoʻi nonga ʻi he ʻiloʻi he ʻikai teitei fakaʻatā ʻe he ʻEikí ke ʻahiʻahiʻi kitautolu ʻo ope atu ʻi he meʻa te tau lava ʻo matuʻuakí. ʻOku fakaafeʻi mai ʻe ʻAlamā ke tau “leʻo mo lotu maʻu ai pē, ke ʻoua naʻa ʻahiʻahiʻi ʻa [kitautolu] ʻo lahi ange ʻi he meʻa ʻoku [tau] lava ʻo kātakiʻí, pea tataki ai ʻa [kitautolu] ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻo [tau] hoko ʻo loto-fakatōkilalo mo angamalū mo anganofo mo faʻa kātaki, pea fonu ʻi he ʻofa mo e faʻa kātaki fuoloa kotoa pē.”9

Ko e meʻa tatau pē ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ki he ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí. ‘Oku fakamanatu mai ‘e ʻĀmoni ʻa e ngaahi folofola ʻa e ʻEikí: “ʻAlu … pea kātakiʻi ʻi he faʻa kātaki ʻa hoʻomou ngaahi mamahí, pea te u tuku ke mou lavaʻi ʻa e ngāué.”10

ʻOku ʻomi maʻu pē ʻe he ʻEikí ha tokoni ʻi he taimi te tau fehangahangai ai mo e filí, ʻahiʻahí, taʻe-tuí, ngaahi vaivaí pea aʻu pē ki he maté. Kuó Ne folofola mai, “Pea ko ʻeni, ko e moʻoni ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, pea ko e meʻa ʻoku ou lea ʻaki ki he toko tahá ʻoku ou lea ʻaki ia ki he kakai kotoa pē, mou fiefia, ʻe fānau iiki; he ʻoku ou ʻi homou lotolotongá, pea kuo ʻikai te u liʻaki ʻa kimoutolu.”11 He ʻikai ʻaupito te Ne teitei liʻaki kitautolu!

ʻOku ou lotua te tau hokohoko atu ke langa ʻetau moʻuí ʻo muimui ʻi he palani mo e fakaikiiki fakatekinikale ʻo e palani fakalangi kuo faʻu ʻe heʻetau Tamaí pea aʻusia ʻo fakafou ʻi hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. Ko ia, koeʻuhí ko e ʻaloʻofa ʻoku aʻu mai kiate kitautolu ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻo hotau Fakamoʻuí, te tau lavameʻa ai ʻi hono langa ha moʻui ʻokú ne matuʻuaki e angahalá, matuʻuaki e ʻahiʻahí, pea fakamālohia ke kātekina e loto-mamahí mo e ngaahi taimi faingataʻa ʻi heʻetau moʻuí. Pea ʻikai ngata aí, ka te tau ʻi ha tuʻunga ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki kotoa pē kuo talaʻofa mai ʻo fakafou ʻi he ʻofa ʻa ʻetau Tamaí mo hotau Fakamoʻuí. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.