Konifelenisi Lahi
Koeʻuhí ke Nau ʻIloʻi Koe
Konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2022


Koeʻuhí ke Nau ʻIloʻi Koe

(Sione 17:3)

Ko ʻeku fakaʻamu fakamātoató ke mou ʻilo ʻa Sīsū ʻaki Hono ngaahi huafá pea te mou hoko ai ʻo hangē ko Iá.

ʻI he ngaahi taʻu siʻi kuohilí, ne u maʻu ai ha aʻusia liliu moʻui lolotonga ha houalotu sākalamēniti ʻi homau uōtí ʻi ʻAlesona. ʻI hono fakahā ʻi he lotu sākalamēnití ʻoku tau loto-fiemālie ke “toʻo kiate [kitautolu] ʻa e huafa ʻo [Sīsū Kalaisí],”1 naʻe fakamanatu mai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku lahi e ngaahi huafa ʻo Sīsuú. Naʻe haʻu leva ʻa e fehuʻi ko ʻení ki hoku lotó: “Ko e fē ʻi he ngaahi huafa ʻo Sīsū Kalaisí ʻoku totonu ke u toʻo kiate au he uike ní?”

Naʻe haʻu ki heʻeku fakakaukaú ha huafa ʻe tolu, peá u tohi hifo ia. Naʻe ʻi he huafa takitaha ʻe tolu ko ʻení ha ngaahi ʻulungaanga faka-Kalaisi naʻá ku fie fakatupulaki lahi ange. Naʻá ku tokanga taha ʻi he uike ko iá ki he huafa ʻe tolu ko iá, peá u feinga ke tali e ngaahi ʻulungaanga mo e tōʻonga moʻui ʻoku nau fekauʻakí. Talu mei ai, mo ʻeku hokohoko atu ke fai e fehuʻi ko iá ko ha konga ʻo ʻeku moihū fakatāutahá: “Ko e fē ʻi he ngaahi huafa ʻo Sīsū Kalaisí ʻoku totonu ke u toʻo kiate au he uike ní?” Kuo tāpuekina ʻeku moʻuí ʻi hono tali e fehuʻi ko iá mo feinga ke fakatupulaki e ngaahi ʻulungaanga faka-Kalaisi ʻoku fekauʻaki mo iá.

ʻI he Lotu Hūfekina maʻongoʻonga ʻa Sīsuú, naʻá Ne fakahaaʻi ai e foʻi moʻoni mahuʻinga ko ʻení: “Pea ko ʻeni ʻa e moʻui taʻengatá, ko ʻenau ʻilo koe ko e ʻOtua moʻoni pē taha, mo Sīsū Kalaisi, ʻa ia naʻá ke fekaú.”2 ʻOku ou fie vahevahe mo kimoutolu he ʻahó ni ʻa e ngaahi tāpuaki mo e mālohi ʻoku maʻu mei hono ʻiloʻi ʻo Sīsū Kalaisi ʻaki Hono ngaahi huafá.

Ko e founga faingofua ʻe taha ke tau ʻiloʻi ai ha tahá ko hono ʻilo honau hingoá. Kuo faʻa pehē “ko hoto hingoá ko e ongo fakaʻofoʻofa mo mahuʻinga taha ia ʻi ha faʻahinga lea fakafonua pē.”3 Kuó ke aʻusia nai hano ui ha taha ʻaki ha hingoa kehe pe ngalo honau hingoá? Ne u faʻa ui mo hoku uaifi ko ʻAlekisisí ha taha ʻo ʻema fānaú ko “Lola.” Ko e meʻapangó, hangē kuo mou mahaló, ko Lolá ko ʻemau kulií ia! Neongo pe ko e hā, ka ko e ngalo ko ia ʻiate kita ha hingoa ʻa ha taha, ʻoku fakahaaʻi ai ʻoku ʻikai ke te ʻilo lelei e tokotaha ko iá.

Naʻe ʻafioʻi mo ui ʻe Sīsū ʻa e kakaí ʻaki honau hingoá. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ki ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá, “ʻOua ʻe manavahē: he kuó u huhuʻi [kimoutolu], kuó u ui [kimoutolu] ʻaki [homou] hingoá; ʻoku ʻaʻaku [ʻa kimoutolu].”4 ʻI he pongipongi Toetuʻú, naʻe fakamālohia e fakamoʻoni ʻa Melé ki he Kalaisi kuo toetuʻú ʻi he taimi naʻe ui ai ʻe Sīsū hono hingoá.5 Naʻe tatau pē ia mo hono ui ʻe he ʻOtuá ʻa Siosefa Sāmita ʻi hono hingoá ko ha tali ki heʻene lotu ʻi he tuí.6

ʻI ha ngaahi meʻa ʻe niʻihi, naʻe foaki ʻe Sīsū ki Heʻene kau ākongá ha ngaahi hingoa foʻou naʻe fakahaaʻi ai honau natulá, meʻa ʻoku nau malavá, mo e tuʻunga te nau aʻusiá. Naʻe foaki ʻe Sihova kia Sēkope ʻa e hingoa foʻou ʻIsilelí, ʻa ia ko hono ʻuhingá “ko e tokotaha ʻoku ikuna mo e ʻOtuá” pe “tuku ke lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá.”7 Naʻe foaki ʻe Sīsū kia Sēmisi mo Sione ʻa e hingoa Poaneasesí, ʻa ia naʻe ʻuhinga ko e “ongo foha ʻo e maná.”8 ʻI he ʻafioʻi ʻe Sīsū e tuʻunga fakatakimuʻa ʻo Saimone ʻi he kahaʻú, naʻá Ne foaki kiate ia ʻa e hingoa Kīfasí pe ko Pita, ʻa ia naʻe ʻuhinga ko ha maka.9

Hangē pē ko hono ʻafioʻi ʻe Sīsū hotau hingoá, ko e founga ʻe taha te tau lava ʻo ʻiloʻi lelei ange ai ʻa Sīsuú ko ʻetau ako Hono ngaahi huafá. Hangē ko e hingoa ʻo ʻIsileli mo Pitá, ko e lahi taha ʻo e ngaahi huafa ʻo Sīsuú ʻoku tokoni ia ke mahino kiate kitautolu Hono misioná, taumuʻá, tōʻongá mo e ngaahi ʻulungāngá. ʻI heʻetau ʻiloʻi e ngaahi huafa lahi ʻo Sīsuú, ʻe toe mahino lelei ange ai kiate kitautolu Hono misiona fakalangí mo e ʻulungaanga taʻesiokitá. ʻOku ueʻi foki kitautolu ʻe heʻetau ʻiloʻi Hono ngaahi huafá ke tau hoko ʻo hangē ange ko Iá—ke fakatupulaki ha ngaahi ʻulungaanga faka-Kalaisi ʻokú ne ʻomi ʻa e fiefiá mo ha taumuʻa ki heʻetau moʻuí.

ʻI he ngaahi taʻu siʻi kuohilí, naʻe ako ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni e potufolofola kotoa pē fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá.10 Naʻá ne fakaafeʻi leva e kakai lalahi kei talavoú ke nau ako e ngaahi potufolofola tatau ko ʻení. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni fekauʻaki mo e ngaahi huafa ʻo Sīsuú, “Ako ʻa e meʻa kotoa pē fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí ʻi he faʻa lotu pea fekumi fakamātoato ke mahino ʻa e ʻuhinga fakataautaha kiate koe Hono ngaahi huafá mo e hingoa takitaha.”11

Hili e fakaafe ʻa Palesiteni Nalesoní, naʻá ku kamata hiki ʻeku lisi pē ʻaʻaku ʻo e ngaahi huafa ʻo Sīsuú. ʻOku laka hake ʻeku lisi fakatāutahá ʻi he ngaahi hingoa ʻe 300, pea ʻoku ou tui ʻoku ʻi ai mo ha ngaahi hingoa lahi ange kuo teʻeki ai ke u ʻilo.

Neongo ko e niʻihi ʻo e ngaahi huafa ʻo Sīsuú ko Ia pē ʻoku fakaʻaongaʻi ki aí,12 ka ʻoku ou fie vahevahe ha huafa mo ha hingoa ʻe nima ʻe ala fakaʻaongaʻi kiate kitautolu takitaha. ʻOku ou fakaafeʻi koe ke ke faʻu haʻo lisi pē ʻaʻau ʻi hoʻo feinga ke ʻiloʻi ʻa Sīsū ʻi Hono ngaahi huafá. ʻI hoʻo fai iá, te ke ʻilo ai ʻoku ʻi ai mo ha ngaahi huafa kehe—fakataha mo honau ngaahi ʻulungaanga faka-Kalaisí—te ke fie toʻo kiate koe ko ha ākonga fuakava ʻo Sīsū.13

ʻUluakí, ko Sīsū ʻa e Tauhisipi Leleí.14 ʻI heʻene peheé, ʻoku ʻafioʻi ʻe Sīsū ʻEne fanga sipí,15 “ʻokú ne ui ʻa e sipi ʻaʻaná ʻi honau hingoá,”16 pea ʻi Heʻene hoko ko e Lami ʻa e ʻOtuá, naʻá Ne foaki ʻEne moʻuí koeʻuhí ko ʻEne fanga sipí.17 ʻOku pehē pē e finangalo ʻa Sīsū ke tau hoko ko ha kau tauhisipi leleí, tautautefito ʻi hotau ngaahi fāmilí mo ʻetau ngāue fakaetauhí. Ko e founga ʻe taha ʻoku tau fakahaaʻi ai ʻetau ʻofa kia Sīsuú ko hono fafanga ʻEne fanga sipí.18 Ko e fanga sipi ko ia ʻoku hē atú, ʻoku ʻalu ʻa e kau tauhisipi leleí ki he feituʻu maomaonganoá ke kumi ʻa e sipi heé, pea nofo mo kinautolu kae ʻoua ke nau foki malu.19 ʻI heʻetau hoko ko e kau tauhisipi leleí, pea ka feʻunga mo e ngaahi tūkunga fakalotofonuá, ʻoku totonu ke tau feinga ke fakaʻaongaʻi ha taimi lahi ange ke ngāue fakaetauhi ki he kakaí ʻi honau ngaahi ʻapí. ʻI heʻetau ngāue fakaetauhí, ʻoku totonu ke fakaʻaongaʻi ʻa e fepōpoakiʻaki telefoní mo e tekinolosiá ke fakatupulaki, kae ʻikai fetongi ʻa e fetuʻutaki fakatāutahá.20

Uá, ko Sīsū ʻa e Taulaʻeiki Lahi ʻo e Ngaahi Meʻa Lelei ʻe Hokó.21 ʻI hono ʻafioʻi ʻe Sīsū naʻe lau houa pē pea Tutuki Iá, naʻá Ne folofola ʻo pehē: “Kuó u tala ʻa e ngaahi meʻá ni kiate kimoutolu koeʻuhí ke mou maʻu ʻa e fiemālié ʻiate au. Te mou maʻu ʻa e mamahí ʻi māmani: ka mou loto toʻa; kuó u ikuʻi ʻa māmani.”22 ʻI he kuongá ni, ʻi he fakaʻau ke kehekehe mo māvahevahe ange hotau māmaní, ʻoku ʻi ai ha fuʻu fiemaʻu lahi ke tau talaki mo moʻui ʻaki ʻa e fakatuʻamelie leleí, fiefiá mo e ʻamanaki leleí. Neongo ha faʻahinga faingataʻa pē ʻi hotau kuohilí, ka ʻoku fakataumuʻa maʻu pē ʻa e tuí ki he kahaʻú,23 ʻoku fonu ʻi he ʻamanaki lelei, ʻo tau lava ai ke fakahoko ʻa e fakaafe ʻa Sīsū ke fiefiá.24 ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻi heʻetau moʻui fiefia ʻaki ʻa e ongoongoleleí ke tau hoko ko ha kau ākonga ʻo e ngaahi meʻa lelei ʻe hoko maí.

Ko e taha ʻo e ngaahi huafa ʻo Sīsuú ko ʻEne Tatau ʻi he ʻAneafí, mo e ʻAho ní, pea Taʻengata.25 Ko ha ʻulungaanga faka-Kalaisi ʻa e taʻefeliliuakí. Naʻe fakahoko maʻu pē ʻe Sīsū e finangalo ʻo ʻEne Tamaí,26 pea ʻoku taʻefeliliuaki e mafao mai ʻa Hono toʻukupú ke fakahaofi, tokoniʻi, mo fakamoʻui kitautolú.27 ʻI heʻetau taʻefeliliuaki ʻi hono moʻui ʻaki e ongoongoleleí, te tau hoko ai ʻo hangē ange ko Sīsuú.28 Neongo ʻe aʻusia ʻe he māmaní ha ngaahi faikehekehe lahi ʻi he tūkunga manakoá ʻi hono feʻaveʻaki fano holo e kakaí ʻe he matangi ʻo e ngaahi tokāteline kehekehé,29 ka ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻi hono moʻui ʻaki maʻu pē e ongoongoleleí ke tau tuʻu maʻu mo taʻeueʻia lolotonga e ngaahi matangi ʻo e moʻuí.30 Te tau lava foki ʻo fakahaaʻi ʻa e taʻefeliliuakí ʻaki hono tali e fakaafe ʻa Palesiteni Nalesoni ke “fokotuʻu ha taimi moʻó e ʻEikí.”31 ʻOku maʻu ʻa e ivi fakalaumālie maʻongoʻongá mei he fanga kiʻi meʻa iiki mo faingofuá32 hangē ko hono fakatupulaki ʻo e “ngaahi tōʻonga moʻui māʻoniʻoní mo e ngaahi ngāue māʻoniʻoni”33 ʻo e lotu fakaʻahó, fakatomalá, ako folofolá, mo e tokoni ki he niʻihi kehé.

Faá, ko Sīsū ʻa e Tokotaha Māʻoniʻoni ʻo ʻIsilelí.34 Naʻe hoko e moʻui ʻa Sīsuú ko ha sīpinga ʻo e māʻoniʻoní. ʻI heʻetau muimui ʻia Sīsuú, ʻe lava ke tau hoko ko ha tokotaha māʻoniʻoni ʻi ʻIsileli.35 ʻOku tau tupulaki ʻi he māʻoniʻoní ʻi heʻetau ʻalu maʻu pē ki he temipalé, ʻa ia ʻoku tohitongi ʻi he hūʻanga kotoa pē ʻa e “Māʻoniʻoni ki he ʻEikí”. Ko e taimi kotoa pē ʻoku tau moihū ai ʻi he temipalé, ʻoku tau mavahe kuo fakakoloa kitautolu ʻaki ha mālohi lahi ange ke ngaohi hotau ngaahi ʻapí ko ha feituʻu ʻo e māʻoniʻoni.36 Ki ha taha pē ʻoku ʻikai ke ʻi ai haʻane lekomeni ke hū ki he temipale māʻoniʻoní, ʻoku ou fakaafeʻi koe ke ke ʻalu ki hoʻo pīsopé pea teuteu ke ke hū pe foki ki he feituʻu māʻoniʻoni ko iá. ʻE hanga ʻe he taimi ʻi he temipalé ʻo fakalahi ʻa e māʻoniʻoní ʻi heʻetau moʻuí.

Ko e huafa fakaʻosi ʻe taha ʻo Sīsuú ko Angatonu mo Moʻoni.37 Hangē pē ko e angatonu mo moʻoni maʻu pē ʻa Sīsuú, ko Hono finangalo fakamātoató ke tau fakahaaʻi ʻa e ngaahi ʻulungaanga ko ʻení ʻi heʻetau moʻuí. ʻI he taimi ʻoku vaivai ai ʻetau tuí, te tau lava ʻo kalanga kia Sīsū, “ʻEiki, fakamoʻui au,” ʻo hangē ko Pita ʻi he kamata ke ne ngoto hifo ʻi he tahi hou ʻo Kālelí.38 ʻI he ʻaho ko iá, naʻe ala hifo ʻa Sīsū ke fakahaofi ʻa e ākonga melemó. Kuó Ne fakahoko ʻa e meʻa tatau maʻaku, pea te Ne fakahoko ʻa e meʻa tatau maʻau. ʻOua naʻá ke teitei foʻi ʻia Sīsū—he ʻikai ke Ne teitei foʻi ʻiate koe!

ʻI heʻetau angatonu mo moʻoní, ʻoku tau muimui ai ki he ui ʻa Sīsū ke “nofo ʻiate aú,” ʻa ia ʻe lava foki ke ʻuhinga ko e “nofo mo au.”39 ʻI heʻetau fehangahangai mo e ngaahi fehuʻí, ʻi he taimi ʻoku manukiʻi ai kitautolu koeʻuhí ko ʻetau tuí, ʻi he tuhu mai ʻa kinautolu ʻi he ngaahi fuʻu fale lahi mo ʻataʻatā ʻo e māmaní, ʻoku tau angatonu pea tau tuʻu maʻu ʻi he moʻoní. ʻI he ngaahi momeniti ko ʻení, tau manatua e kole ʻa Sīsuú, “Sio pē kiate au ʻi he fakakaukau kotoa pē; ʻoua ʻe tālaʻa, ʻoua ʻe manavahē.”40 ʻI heʻetau fai iá, ʻokú Ne ʻomi kiate kitautolu ʻa e tui, ʻamanaki lelei, mo e mālohi ʻoku tau fiemaʻu ke nofo ai mo Ia ʻo taʻengatá.41

Siʻi kāinga ʻofeina, ʻoku finangalo ʻa Sīsū ke tau ʻiloʻi Ia koeʻuhí ko Hono huafá pē ʻe taha ʻi he lalo langí ʻe lava ke fakamoʻui ai kitautolú.42 Ko Sīsū ʻa e Halá, Moʻoní, pea mo e Moʻuí—he ʻikai lava ha taha ʻo foki ki he Tamaí tukukehe pē ʻiate Ia.43 Ko Sīsū pē ʻa e halá! ʻI he ʻuhinga ko iá, ʻoku taʻalo mai ai ʻa Sīsū, “Haʻu kiate au,”44 “Muimui ʻiate au,”45 “ʻAʻeva mo au,”46 pea “Ako ʻiate au.”47

ʻOku ou fakamoʻoni ʻaki hoku lotó kotoa kia Sīsū Kalaisi—ʻokú Ne moʻui, ʻokú Ne ʻofa ʻiate koe, pea ʻokú Ne ʻafioʻi koe ʻi ho hingoá. Ko e ʻAlo Ia ʻo e ʻOtuá,48 ko e ʻAlo Pē Taha ʻo e Tamaí naʻe Fakatupú.49 Ko Ia hotau Makatuʻú, ko hotau Kolotaú, ko hotau Paá, hotau Hūfangaʻangá, mo hotau Fakahaofí.50 Ko Ia ʻa e Maama ʻoku Ulo ʻi he Fakapoʻulí.51 Ko Ia hotau Fakamoʻuí52 mo e Huhuʻí.53 Ko Ia ʻa e Toetuʻú mo e Moʻuí.54 Ko ʻeku fakaʻamu fakamātoató ke mou ʻilo ʻa Sīsū ʻi Hono ngaahi huafá pea te mou hoko ʻo hangē ko Iá ʻi hoʻomou faʻifaʻitaki ki Hono ngaahi ʻulungaanga fakalangí ʻi homou moʻuí. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.