Konifelenisi Lahi
Hoihoifua ko e fetongi ʻo e Efuefú: Ko e Halanga Faifakamoʻui ʻo e Fakamolemolé
Konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2022


Hoihoifua ko e fetongi ‘o e Efuefú: Ko e Halanga Faifakamoʻui ʻo e Fakamolemolé

Ke moʻui ʻi ha founga te ke ngaohi ai ke fakaʻofoʻofa ʻa e ngaahi faingataʻa hoʻo moʻuí ko ha ngāue ia ʻo e tui ʻoku muimui mai ʻi he Fakamoʻuí.

ʻI he tohi ʻa 1 Samuelá ʻoku ʻi ai ha talanoa ʻoku ʻikai ʻilo lahia fekauʻaki mo Tēvita, ko e tuʻi ʻo ʻIsileli he kahaʻú, mo ha fefine ko hono hingoá ko ʻApikale.

Hili e pekia ʻa Samuelá, ne mavahe ʻa Tēvita mo ʻene kau tangatá mei he Tuʻi ko Saulá ʻa ia naʻá ne feinga ke tāmateʻi ʻa Tēvitá. Naʻa nau tokangaʻi e fanga sipi mo e kau sevāniti ʻa ha tangata koloaʻia ko hono hingoá ko Napale, ʻa ia naʻe angakovi. Ne fekauʻi ʻe Tēvita haʻane kau tangata ʻe toko 10 ke nau fakafeʻiloaki kia Napale pea kole ha meʻatokoni mo e naunau ʻa ia ne fuʻu fiemaʻú.

Naʻe tali ʻe Napale ʻa e kole ʻa Tēvitá ʻaki ha lea tukuhifo peá ne fekauʻi atu e kau tangatá taʻe te nau ʻalu mo ha meʻa.

ʻI he ʻita ʻa Tēvitá, naʻá ne teuteuʻi ʻene kau tangatá ke nau tauʻi ʻa Napale mo hono falé ʻo ne pehē, “Kuó ne totongi kovi ʻe ia kiate au ʻi he leleí.”1 Ne tala ʻe ha tamaioʻeiki kia ʻApikale, ko e uaifi ʻo Napalé, ʻa e angakovi ʻa hono husepānití ki he kau tangata ʻa Tēvitá. Ne tānaki fakavave ʻe ʻApikale ʻa e meʻakai mo e naunau naʻe fiemaʻú peá ne ʻalu atu ke fakafetaulaki ʻo tautapa.

ʻI he fetaulaki ʻa ʻApikale mo iá, naʻá ne “fakatōmapeʻe ia kia Tēvita ʻi hono matá, ʻo ne punou hifo ki he kelekelé,

“Pea naʻe fakatōmapeʻe ia ki hono vaʻé, ʻo ne pehē, ʻE hoku ʻeiki, tuku kiate au, tuku kiate au ʻa e hiá ni. …

“Pea ko ʻeni, … ʻi he taʻofi koe ʻe [he ʻEikí] mei he haʻu ke lingi ʻa e totó, pea mei he fai totongi ʻe koe ʻaki ho nima ʻoʻoú. …

“… Ko ʻeni, ko e meʻaʻofá ni ʻa ia kuo ʻomi ʻe hoʻo kaunangá ki hoku ʻeikí, ke ʻatu ia ki he kau talavoú. …

“ʻOku ou kole kiate koe, ke ke fakamolemole ʻa e hala ʻa hoʻo kaunangá. …

“Pea naʻe pehē ʻe Tēvita kia ʻApikale, Fakafetaʻi [ki he ʻEikí] ko e ʻOtua ʻo ʻIsilelí, ʻa ia naʻá ne fekau koe he ʻahó ni ke fakafetaulaki kiate aú:

“Pea fakafetaʻi koeʻuhí ko hoʻo tokoní, peá ke monūʻia pē ʻa koe, ʻa koe kuó ke taʻofi au he ʻahó ni ke ʻoua naʻá ku ʻalu atu ʻo lingi ʻa e totó, pea mei he langomakiʻi au ʻaki hoku nimá. …

“Ko ia naʻe maʻu ʻe Tēvita mei hono nimá ʻa ia naʻá ne ʻomi kiate iá, pea pehē ʻe ia kiate ia, ʻAlu fiemālie ki ho falé, … kuó u tokanga ki ho leʻó, pea kuó u leleiʻia ʻiate koe.”2

Naʻá na fakatou mātuku ʻi he melino.

ʻI he talanoa ko ʻení, ʻoku lava ke vakai kia ʻApikale ko ha sīpinga mālohi pe fakataipe ʻo Sīsū Kalaisi.3 ʻOku fakafou ʻi Heʻene feilaulau fakaleleí, ʻa e lava ke Ne fakatauʻatāinaʻi kitautolu mei he angahalá mo e mafatukituki ʻo e ongoʻi ʻitá mo e tāufehiʻá pea ʻomi kiate kitautolu ʻa e tokoni ʻoku tau fiemaʻú.4

Hangē pē ko e loto-fiemālie ʻa ʻApikale ke toʻo maʻana ʻa e angahala ʻa Napalé, naʻe pehē pē ʻa hono toʻo ʻe he Fakamoʻuí—ʻi ha founga taʻe-hano-tatau—Maʻana ʻa ʻetau ngaahi angahalá mo e ngaahi angahala ʻa kinautolu kuo nau fakamamahiʻi pe fakaʻitaʻi kitautolú.5 Naʻá Ne toʻo e ngaahi angahala ko ʻení ʻi Ketisemani pea ʻi he funga kolosí. Naʻá Ne fakaʻatā ha founga maʻatautolu ke tau tukuange ʻetau loto-sāuní. Ko e “founga” ko iá ko e fakamolemolé—ʻa ia ʻe lava pē ko e taha ʻo e ngaahi meʻa faingataʻa taha te tau faí pea mo e taha ʻo e ngaahi meʻa faka-ʻOtua taha kuo tau aʻusiá. ʻI he halanga ʻo e fakamolemolé, ʻe lava ke tafe mai ʻa e mālohi faifakalelei ʻo Sīsū Kalaisí ki heʻetau moʻuí pea kamata ke fakamoʻui ʻa e ngaahi kafo loloto ʻo hotau lotó mo e laumālié.

Kuo akoʻi mai ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻoku ʻomi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e malava ko ia ke tau fakamolemoleʻí:

“Te ke lava fakafou ʻi Heʻene Fakalelei taʻe-fakangatangatá, ʻo fakamolemoleʻi ʻa kinautolu kuo nau fakamamahiʻi koé pea mahalo he ʻikai ke nau teitei tokanga ki heʻenau angakoví.

“ʻOku faʻa faingofua ke fakamolemoleʻi e tokotaha ʻokú ne kolea fakamātoato mo loto-fakatōkilalo hoʻo fakamolemolé. Ka ʻe foaki atu ʻe he Fakamoʻuí ʻa e malava ke ke fakamolemoleʻi ha taha pē kuó ne ngaohikoviʻi koe ʻi ha faʻahinga founga pē. Pea he ʻikai leva ke toe uesia ho laumālié ʻi heʻenau ngaahi tōʻonga fakamamahí.”6

ʻE lava ke akoʻi mai ʻe hono ʻomi ko ia ʻe ʻApikale ha meʻatokoni lahi mo e naunaú, ʻoku ‘omi ‘e he Fakamoʻuí kiate kinautolu kuo fakamamahiʻi mo fakalaveaʻí ʻa e poupou mo e tokoni ʻoku tau fiemaʻú ke fakamoʻui mo fakahaohaoaʻí.7 ʻOku ʻikai tuku kitautolu ke tau fefaʻuhi mo e ngaahi nunuʻa ʻo e ngaahi angafai ʻo e niʻihi kehé ʻiate kitautolu pē; ʻe lava ke fakamoʻui foki mo kitautolu pea ʻomi mo e faingamālie ke fakahaofi ai kitautolu mei he mafatukituki ʻo ha loto-ʻita pea mo ha faʻahinga angafai pē ʻe hoko mai.

Kuo folofola ʻa e ʻEikí, “Ko au, ko e ʻEikí, te u fakamolemoleʻi ʻa ia ʻoku ou loto ke fakamolemoleʻí, ka ʻoku ʻekeʻi meiate kimoutolu ʻa hoʻomou fakamolemoleʻi ʻa e kakai kotoa pē.”8 ʻOku finangalo ʻa e ʻEikí ke tau fakamolemoleʻi maʻa ʻetau lelei pē ʻatautolú.9 Ka ʻoku ʻikai ke Ne kole mai ke tau fai ia taʻe-kau ai ʻa ʻEne tokoní, ʻa ʻEne ʻofá, ʻa ʻEne mahinó. ʻOku fakafou ʻi heʻetau ngaahi fuakava mo e ʻEikí ʻa ʻetau lava ke maʻu ʻa e mālohi fakaivia, tataki pea mo e tokoni ʻoku tau fiemaʻú ke fakamolemole pea mo fakamolemoleʻí.

ʻIloʻi muʻa ʻoku ʻikai ʻuhinga ʻa hono fakamolemoleʻi ha tahá ke ke tuku koe ʻi ha tuʻunga ʻe hokohoko atu hono fakamamahiʻi koé. “ʻE lava ke tau ngāue ke fakamolemoleʻi ha taha pea kei ongoʻi pē ʻa e ueʻi ʻa e Laumālié ke fakamamaʻo meiate kinautolu.”10

Hangē pē ko e tokoniʻi ʻe ʻApikale ʻa Tēvita ke ʻoua ʻe “fakamamahi ki [hono] lotó”11 pea mo maʻu ʻa e tokoni naʻá ne fiemaʻú, ʻe pehē pē ʻa hono tokoniʻi koe ʻe he Fakamoʻuí. ʻOkú Ne ʻofa ʻiate koe, pea ʻokú Ne fakafetaulaki kiate koe ʻi ho halá “mo e fakamoʻui ʻi Hono kapakaú.”12 ʻOkú Ne finangalo ke ke maʻu ʻa e nongá.

Kuó u aʻusia tonu ʻa e mana ʻo hono fakamoʻui ʻe Kalaisi ʻa hoku loto-ʻitá mo e tāufehiʻá. ʻI he fakangofua ʻa ʻeku tamaí, ʻoku ou vahevahe ʻa ʻeku tupu hake ʻi ha ʻapi ʻa ia ne ʻikai ke u ongoʻi maʻu pē ʻoku ou malu koeʻuhí ko e ngaohikovia fakaelotó mo e lea taʻe-feʻungá. ʻI heʻeku kei finemuí mo e ngaahi taʻu ʻo ʻeku kei talavoú, ne u fehiʻa ki heʻeku tamaí pea ne u nofo mo e loto-ʻitá koeʻuhí ko e mamahi ko iá.

ʻI he fakalau e ngaahi taʻú pea ʻi heʻeku feinga ke maʻu ha nonga mo e fakamoʻui ʻi he hala ko ia ʻo e fakamolemolé, ne u ʻiloʻi ai ʻi ha founga mahuʻinga ko e ʻAlo tatau pē ʻo e ʻOtuá ʻa ia naʻá Ne fakalelei ʻeku ngaahi angahalá, ko e Huhuʻi tatau pē ia te Ne fakahaofi ʻa kinautolu ne nau fakamamahiʻi lahi aú. Naʻe ʻikai ke u lava ʻo tui ki he ʻuluakí taʻe te u tui ki he meʻa hono uá.

ʻI he tupulaki ko ia ʻeku ʻofa ki he Fakamoʻuí, kuo tupulaki foki ai mo ʻeku holi ke fakafetongi e mamahí mo e ʻitá ʻaki ʻEne lolo faifakamoʻuí. Ko ha ngāue faingataʻa ia ʻi ha ngaahi taʻu lahi, naʻe fiemaʻu ki ai ʻa e loto-toʻá, fakavaivaí, faʻa kātakí, mo e ako ke falala ki he mālohi faka-ʻOtua ʻo e fakamoʻuí ke fakahaofi mo fakamoʻuí. ʻOku kei ʻi ai pē ʻeku ngāue ke fai, ka kuo ʻikai ke u toe maʻu ʻa e loto-ʻitá mo e tāufehiʻá. Kuo foaki mai kiate au “ha loto foʻou”13—ko ha loto kuó ne ongoʻi ʻa e ʻofa loloto mo tāumaʻu ʻo ha Fakamoʻui fakataautaha, ʻa ia kuó Ne ʻi hoku tafaʻakí, kuó Ne tataki au ʻi he angavaivai mo e faʻa kātaki ki ha feituʻu lelei ange, kuó Ne tangi mo au, kuó Ne ʻafioʻi ʻeku loto-mamahí.

Kuo ʻomi ʻe he ʻEikí ha ngaahi tāpuaki huhuʻi ʻo hangē pē ko e ʻomi ʻe ʻApikale ʻa e meʻa ne fiemaʻu ʻe Tēvitá. Kuó Ne ʻomi ha kau faifakahinohino ki heʻeku moʻuí. Pea ko e [tāpuaki] mahuʻinga mo e liliu-moʻui taha aí ko hoku vā fetuʻutaki mo ʻeku Tamai Hēvaní. ʻOku fakafou ʻiate Ia ʻa ʻeku ʻiloʻi, ʻi he loto-houngaʻia, ʻa e ʻofa angavaivai, malu, mo faifakahinohino ʻo ha Tamai haohaoá.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikoti: “He ʻikai te ke lava ʻo tamateʻi ʻa e meʻa kuo ʻosi hokó, ka te ke lava ʻo fakamolemoleʻi.14 ʻOku fakamoʻui ʻe he fakamolemolé ʻa e ngaahi kafo fakalilifu mo fakamamahí, he ʻoku lava ai ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá ke fakamaʻa ʻa e kona ʻo e tāufehiʻá mei ho lotó mo e ʻatamaí. ʻOkú ne fakamaʻa ho konisēnisí mei he holi ke sāuní. ʻOkú ne fakaʻatā ha feituʻu ki hono fakahaohaoaʻi, fakamoʻui mo fakafoʻou ʻa e ʻofa ʻa e ʻEikí.”15

Kuo maʻu foki ʻe heʻeku tamai ʻi māmaní ha liliu fakaofo ʻi he lotó ʻi he ngaahi taʻu kimuí ni maí pea kuó ne tafoki ki he ʻEikí—ko ha meʻa naʻe ʻikai te u ʻamanaki ki ai ʻi he moʻuí ni. Ko ha fakamoʻoni ia ʻe taha kiate au ʻo e mālohi fakaʻaufuli mo liliu-moʻui ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻOku ou ʻiloʻi ʻokú Ne malava ke fakamoʻui ʻa e tokotaha faiangahalá pea mo kinautolu kuo fai ki ai ʻa e angahalá. Ko Ia ʻa e Fakamoʻui mo e Huhuʻi ʻo e māmaní, ʻa ia naʻá Ne foaki ʻEne moʻuí kae lava ke tau toe moʻui. Naʻá Ne folofola, “ʻOku ʻiate au ʻa e Laumālie ʻo [e ʻEikí], koeʻuhí kuó ne fakanofo au ke u malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí ki he masivá; kuó ne fekau au ke fakamoʻui ʻa e loto mafesí, ke malanga ʻaki ʻa e huhuʻí ki he kau pōpulá, mo e fakaʻā ʻo e kuí, ke vete ange ʻa kinautolu kuo laveá.”16

ʻOkú Ne ʻomi ʻa e fakamoʻuí, fakaakeaké mo e fakahaofí kiate kinautolu kotoa pē ʻoku loto-mamahí, pōpulá, kafó pea mahalo kuo fakakuihi ʻe he mamahí pe angahalá. ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku moʻoni ʻa e fakamoʻui mo e fakaakeake ʻokú Ne ʻomí. Ko e taimi ʻo e fakamoʻui ko iá ʻoku kehekehe ia ki he tokotaha kotoa pē, pea he ʻikai lava ke tau fakamaauʻi ʻa e taimi ʻa ha taha kehe. ʻOku mahuʻinga ke tau fakaʻataʻatā maʻatautolu ʻa e taimi ke fakamoʻui aí pea mo angaʻofa pē kiate kitautolu lolotonga ʻene hoko iá. ʻOku ʻaloʻofa mo tokanga maʻu pē ʻa e Fakamoʻuí pea mateuteu ke ʻomi ʻa e tokoni ʻoku tau fiemaʻú.17

ʻI he hala ʻo e fakamolemolé mo e fakamoʻuí, ʻoku ʻi ai ha fili ke ʻoua naʻa fakatolonga ʻa e ngaahi sīpinga pe vā fetuʻutaki ʻoku ʻikai moʻui leleí ʻi hotau fāmilí pe ʻi ha toe feituʻu pē. Te tau lava ʻo fakahaaʻi kiate kinautolu kotoa pē ʻoku tau lava ʻo tākiekiná ʻa e angaʻofá ko e fetongi ʻo e anga-taʻeʻofá, ʻofá ko e fetongi ʻo e tāufehiʻá, angavaivaí ko e fetongi ʻo e angamālohí, malú ko e fetongi ʻo e loto-hohaʻá, mo e melinó ko e fetongi ʻo e fekeʻikeʻí.

Ko e foaki ko ia ʻo e meʻa kuo fakasītuʻaʻi meiate koé ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e fakamoʻui fakalangí ʻa ia ʻoku malava ʻo fakafou ʻi he tui kia Sīsū Kalaisí. Ko e moʻui ʻi ha founga ʻokú te foaki ai ʻa e hoihoifuá ko e fetongi ʻo e efuefú,18 hangē ko ia ne lea ʻaki ʻe ʻĪsaiá, ko ha ngāue ia ʻo e tuí ʻoku muimui ʻi he sīpinga fungani ʻo ha Fakamoʻui kuó Ne kātekina e meʻa kotoa pē kae lava ke Ne tokoniʻi ʻa e tokotaha kotoa pē.

Naʻe nofo ʻa Siosefa ʻo ʻIsipité ʻi he efú. Naʻe fehiʻanekinaʻi ia ʻe hono ngaahi tokouá, lavakiʻi, fakatau atu ke nofo pōpula, puke pōpula ʻi ha tukuakiʻi hala, pea naʻe ngalo ia ʻi ha taha naʻá ne palōmesi ange te ne tokoniʻi. Ka naʻá ne falala pē ki he ʻEikí. “Naʻe ʻia Siosefa ʻa [e ʻEikí]”19 pea fakatapui hono ngaahi faingataʻaʻiá ko hano tāpuaki mo e tupulaki—pea mo hono fakahaofi ʻa hono fāmilí pea mo ʻIsipite kotoa.

Ko e taimi naʻe fetaulaki ai ʻa Siosefa mo hono ngaahi tokouá ʻi heʻene hoko ko ha taki lelei ʻi ʻIsipité, naʻe fakahaaʻi ʻene fakamolemolé mo e fakakaukau leleí ʻi he ngaahi lea ʻofa naʻá ne lea ʻakí:

“Pea ko ʻeni, ʻoua naʻa mou mamahi, pe ʻita kiate kimoutolu, koeʻuhí ko hoʻomou fakatau au ki hení: he naʻe fekau au ʻe he ʻOtuá, ke u muʻomuʻa ʻiate kimoutolu ke fakahaofi hoʻomou moʻuí. …

“Pea ko ʻeni naʻe ʻikai ko kimoutolu naʻe fekau au ki hení, ka ko e ʻOtuá.”20

Naʻe fakafou ʻi he Fakamoʻuí ʻa e hoko ʻa e moʻui ʻa Siosefá ʻo “hoihoifua ko e fetongi ʻo e efuefú.”21

Naʻe pehē ʻe Kēvini J Uōfeni, ko e palesiteni ʻo BYU, ʻe lava ʻe he ʻOtuá ʻo “ʻai ke hoko ʻa e leleí … ʻo ʻikai ngata pē ʻi heʻetau ngaahi lavameʻá ka ʻi heʻetau ngaahi tōnounoú pea mo e tōnounou ʻa kinautolu ʻoku nau fakatupu loto-mamahi kiate kitautolú. ‘Oku pehē ʻa e lelei mo e mālohi ʻo e ʻOtuá.”22

ʻOku ou fakamoʻoni ko e sīpinga maʻongoʻonga taha ʻo e ʻofá mo e fakamolemolé ʻa hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ʻa ia naʻá Ne folofola ʻi Heʻene mamahi faingataʻaʻiá, “ʻE Tamai, fakamolemole ʻa kinautolu; he ʻoku ʻikai te nau ʻilo ʻa ia ʻoku nau faí.”23

ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku fakaʻamua heʻetau Tamai ʻi Hēvaní ʻa e leleí mo e ʻamanaki leleí maʻa ʻEne fānaú kotoa pē. ʻI he tohi ʻa Selemaiá ʻoku tau lau ai, “He ʻoku pehē ʻe [he ʻEikí], ʻoku ʻiate au ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni, kuó u tuʻutuʻuni kiate kimoutolú, ko e ngaahi tuʻutuʻuni ki he fiemālié.”24

Ko Sīsū Kalaisi ʻa hoʻo Mīsaia fakatāutahá, ko hoʻo Huhuʻi mo e Fakamoʻui ʻofá, ʻa ia ʻokú Ne ʻafioʻi e ngaahi tautapa ho lotó. ʻOkú Ne fakaʻamu ke ke maʻu ʻa e fakamoʻuí mo e fiefiá. ʻOkú Ne ʻofa ʻiate koe. ʻOkú Ne mamahi mo koe ʻi hoʻo ngaahi mamahí pea fakafiefiaʻi koe ke ke fiefia. Fakatauange te tau fakatuʻamelie pea piki ki Hono toʻukupu ʻoku kei fakamafao maí25 lolotonga ʻetau ʻaʻeva ʻi he halanga faifakamoʻui ʻo e fakamolemolé, ko ʻeku lotú ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.