Konifelenisi Lahi
ʻOkú Ke Kei Loto-Fiemālie Nai?
Konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2022


ʻOkú Ke Kei Loto-Fiemālie Nai?

ʻOku hōhoamālie ʻetau loto-fiemālie ke muimui ʻia Sīsū Kalaisí ki he lahi hotau taimi ʻoku tau tuku ke ʻi he ngaahi potu toputapu aí.

ʻI ha ʻaho Sāpate ʻe taha, lolotonga ʻeku teuteu ke maʻu e sākalamēnití hili ha ngaahi uike ʻo e fatongia ki he ngaahi konifelenisi fakasiteikí, ne u fakakaukau ai ki ha meʻa mālie mo mālohi.

ʻI he kamata ke tāpuakiʻi ʻe he taulaʻeikí ʻa e maá, ne ongo mālohi ki heʻeku fakakaukaú mo e lotó ʻa e ngaahi lea kuó u fanongo tā tuʻo lahi ki ai kimuʻa. “ʻO fakamoʻoniʻi ai ki hoʻo ʻafió, ʻe ʻOtua, ko e Tamai Taʻengatá, ʼoku nau loto-fiemālie ke toʻo kiate kinautolu ʻa e huafa ʻo ho ʻAló, pea manatu maʻu ai pē kiate ia mo tauhi ʻene ngaahi fekau ʻa ia kuó ne tuku kiate kinautolú; koeʻuhí ke ʻiate kinautolu maʻu ai pē ʻa hono Laumālié.” 1 Ko e tuʻo fiha nai ʻetau fakamoʻoni ki he ʻOtuá ʻoku tau loto-fiemālié?

ʻI heʻeku fakakaukau ki he mahuʻinga ʻo e ngaahi lea toputapu ko iá, naʻe ongo makehe kiate au ʻa e foʻi lea loto-fiemālie ʻi ha toe taimi kimuʻa. Ne fakafonu hoku ʻatamaí mo e lotó ʻaki ha ngaahi aʻusia fakaʻofoʻofa mo toputapu, mo e ʻofa mo e houngaʻia ki he feilaulau fakalelei ʻa e Fakamoʻuí, mo Hono fatongia mahuʻinga ʻi he palani ʻa e Tamaí ki hono huhuʻi hoku fāmilí mo aú. Pea, ne u fanongo mo ongoʻi ʻa e ngaahi lea mahuʻinga ʻo e tāpuaki ʻo e vaí: “Ke nau fakamoʻoniʻi ai ki hoʻo ʻafió … ʻoku nau manatu maʻu ai pē kiate ia.”2 Ne mahino lelei kiate au ʻi he mōmeniti ko iá kuo pau ke mahulu ange hono tauhi ʻeku ngaahi fuakavá ʻi he ngaahi ʻuhinga lelei pē.

Ko hono maʻu ko ia ʻo e sākalamēnití ʻoku ʻikai ko ha ouau fakalotu noa pē ki hono fakahaaʻi ʻetau loto ki aí. Ko ha fakamanatu mālohi ia ʻo e moʻoni ʻo e Fakalelei taʻengata ʻa e Fakamoʻuí pea mo e fiemaʻu ke manatu maʻu ai pē kiate Ia mo tauhi ʻEne ngaahi fekaʻú. ʻOku mahuʻinga lahi ʻa e loto-fiemālie ke tokanga taha ki he Fakamoʻuí, ko e pōpoaki tefito ʻo e ongo folofola ʻoku lau tuʻo lahi taha ʻi he Siasí: ʻa e ongo lotu ʻo e sākalamēnití. ʻOku totonu ke fakatupu ʻe he mahino ki he moʻoni ʻo e meʻa ne foaki fiemālie mai ʻe he Tamai Hēvaní maʻatautolu takitaha ʻo fakafou ʻi Hono ʻAlo Pē Taha Ne Fakatupú ʻetau ngāue moʻoni ke loto-fiemālie maʻu pē.

ʻOku langa nai hotau fakavaʻe fakalaumālié ʻia Sīsū Kalaisi?

Kapau ʻoku mamaha pe fakangalingali pē hotau fakavaʻe fakalaumālié, mahalo pē te tau fakahehema ke fakatefito ʻetau loto-fiemālie tuʻunga ʻi heʻene kaunga lelei pe kovi kiate kitautolú. Pea kapau te tau tali ʻa e fakamatala ko e Siasí ʻoku faʻu ʻaki ha ngaahi tuʻutuʻuni fakasōsiale motuʻa pe ʻikai tonu fakapolitikale, ngaahi fakangatangata fakataautaha ʻoku ʻikai totonu, mo fiemaʻu ki ai ha taimi, pea ʻe hala ʻa e aofangatuku kau ki he loto-fiemālié. ʻOku ʻikai totonu ke tau ʻamanaki ʻe manakoa ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻo e loto-fiemālié ki he niʻihi ʻoku nau takiekina ʻa e mītia fakasōsialé pe kau manako TikTok. ʻOku tātātaha ke fenāpasi ʻa e ngaahi akonaki ʻa e tangatá mo e moʻoni fakalangí.

Ko e Siasí ko ha feituʻu fakatahaʻanga maʻá e niʻihi fakafoʻituitui ʻikai haohaoa ʻoku ʻofa ʻi he ʻOtuá pea ʻoku nau loto-fiemālie ke muimui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisi. ʻOku fakatefito ʻa e loto-fiemālie ko iá ʻi he moʻoni ko ia ko Sīsū ʻa e Kalaisí, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua moʻuí. ʻOku lava ke ʻiloʻi ʻa e moʻoni fakalangi ko ʻení ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko ia ai, ʻoku fakatatau ʻetau loto-fiemālié ki he lahi e taimi ʻoku tau tuku ke ʻi he ngaahi feituʻu māʻoniʻoní ʻoku ʻi ai e tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻE lelei ke tau tuku ha taimi ki he ngaahi pōtalanoa ʻuhingamālié ʻo aleaʻi ʻetau ngaahi hohaʻá mo ha Tamai Hēvani ʻofa pea siʻi ange e taimi fekumi ki he ngaahi fakakaukau ʻo e ngaahi leʻo kehé. Te tau lava foki ʻo fili ke liliu ʻetau ngaahi ongoongo fakaʻahó ki he folofola ʻa Kalaisí ʻi he ngaahi folofola toputapú pea ki he ngaahi lea fakaepalōfita ʻo Hono kau palōfita moʻuí.

Ko ʻetau fakamahuʻingaʻi ko ia hono tauhi ʻo e ʻaho Sāpaté, totongi kakato e vahehongofulú, maʻu ha lekomeni temipale kei ʻaonga, ʻalu ki he temipalé, pea mo hono tauhi ʻetau ngaahi fuakava toputapu ʻi he temipalé ko ha ngaahi fakaʻilonga mālohi kotoa ʻo ʻetau loto-fiemālié mo e fakamoʻoni ki heʻetau mateakí. ʻOku tau loto-fiemālie nai ke ngāue lahi ange ʻo ʻikai fakangalingalí ki hono fakamālohia ʻetau tui kia Kalaisí?

ʻOku ʻofa haohaoa ʻa e Tamai Hēvaní ʻiate kitautolu, ka ʻoku haʻu ʻa e ʻofa ko iá mo ha ngaahi ʻamanaki lahi. ʻOkú ne ʻamanaki mai ke tau loto-fiemālie ke hoko ʻa e Fakamoʻuí ko e uho ʻo ʻetau moʻuí. Ko e Fakamoʻuí ʻetau sīpinga haohaoa ʻo e loto-fiemālie ke muimui ʻi he Tamaí ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē. Ko Ia “ko e hala, mo e moʻoni, pea mo e moʻui.”3 Naʻá Ne fakalelei loto-fiemālie maʻa ʻetau ngaahi angahalá. Naʻá Ne loto-fiemālie ke fakamaʻamaʻa ʻetau kavengá, fakanonga ʻetau ilifiá, pea ʻomi e mālohi, nonga mo e mahino ki hotau lotó ʻi he taimi ʻo e loto-hohaʻá mo e mamahí.

Ka ko e tui kia Sīsū Kalaisi ko ha fili. “Kapau foki ʻoku ʻikai te [tau] lava ʻo fai ha meʻa lahi ange ʻi he holi pē ke tuí”4 ki Heʻene folofolá, ʻoku ʻi ai ha kamataʻanga ke kamata mei ai pe toe fokotuʻutuʻu ʻetau fononga ʻi he tuí. Kapau ʻe tō ʻEne folofolá ʻi hotau lotó ʻo hangē ha tengaʻi ʻakaú pea tanumaki ʻaki e tokanga lahi, ʻe aka, pea ʻe tupu moʻoni ʻetau tuí pea hoko ko ha tefitoʻi moʻoni ʻo e ngāue mo e mālohi. Ko e Tohi ʻa Molomoná ʻetau maʻuʻanga tokoni mālohi taha ki hono fakatupulaki mo hono toe maʻu ʻo e tuí. Ko e loto-fiemālié ʻokú ne fakatupu ʻa e tuí.

ʻOku fakalangi e moʻui fakamatelié, pea ʻikai faingofua mo lōmekina he ngaahi taimi lahi. Ka neongo ia, “pea ʻoku [tau ʻi ai], koeʻuhi ke [tau] maʻu ʻa e fiefiá”!5 ʻOku ʻomi ʻe he tokangataha ki he Fakamoʻuí mo ʻetau ngaahi fuakavá ʻa e fiefia ʻoku tuʻuloá! Ko e taumuʻa ʻo e moʻui fakamatelié ke fakamoʻoniʻi ʻetau loto-fiemālié. “Ko e fatongia maʻongoʻonga ʻo e moʻuí [mo e mahuʻinga ʻo e tuʻunga fakaākongá] ke ako e finangalo ʻo e ʻEikí pea fai ia.”6 ʻOku fakatau ʻa e tuʻunga fakaākonga moʻoní ki he fiefia kakató. ʻOku tau loto-fiemālie nai ke totongi e mahuʻinga ʻo ʻetau tuʻunga fakaākongá?

ʻOku ʻikai ko ha lisi faingofua ʻa e hala ʻo e fuakavá; ko ha founga ngāue ʻo e tupulaki fakalaumālie mo e fakaloloto e mateaki kia Sīsū Kalaisí. Ko e taumuʻa tefito ʻo e fekau, tefitoʻi moʻoni, fuakava mo e ouau kotoa pē ke langaki e tui mo e falala kia Kalaisí. Ko ia ai, kuo pau ke tatau maʻu pē ʻetau vilitaki ke fakatefito ʻetau moʻuí ʻia Kalaisí—ʻo ʻikai makatuʻunga ʻi ha meʻa, tūkunga pe fakangalingali. He ʻikai ke tau lava ʻo mālōlō ʻeveʻeva pe toʻo ha taimi fakataautaha mei heʻetau loto-fiemālie ke “tuʻu ko e kau fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá ʻi he taimi kotoa pē pea ʻi he meʻa kotoa pē, pea ʻi he feituʻu kotoa pē.”7 ʻOku ʻikai totongi maʻamaʻa ʻa e tuʻunga fakaākongá, koeʻuhí ʻoku mahuʻinga fau ʻa e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

Ko hono moʻoní, ne fakakaukau mai e ʻEikí ki hotau kuongá ʻi Heʻene akoʻi ʻa e talanoa fakatātā ʻo e kau taupoʻou ʻe toko hongofulú. Naʻá Ne pehē ko e toko nima naʻa nau potó: “kuo nau maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke hoko ko honau fakahinohinó, pea kuo ʻikai kākaaʻi ʻa kinautolu,”8 lolotonga ʻoku “tei mate” ʻa e ngaahi tūhulu ʻa e valé ko e siʻi e loló.9 Mahalo ʻoku fakamatalaʻi lelei ʻe he ngaahi lea ʻa Nīfaí ʻa e kāingalotu ko ʻeni ʻo e Siasí ne nau faivelenga kimuʻa: “Pea te ne fakafiemālieʻi ʻa e loto ʻo e niʻihi kehé, pea kākaaʻi fakaoloolo ʻa kinautolu ke nau fiemālie fakakakano pea nau pehē: ʻOku lelei ʻa e meʻa kotoa pē ʻi Saione.”10

ʻOku fekumi mo falala ʻa e malu fakatuʻasinó ki he ngaahi meʻa fakamāmaní kae ʻikai ko Kalaisi—ʻi hono fakalea ʻe tahá, ʻoku nau sio atu ʻi he ngaahi sioʻata fakamāmani kae ʻikai ko ha ngaahi sioʻata fakalaumālie. ʻOku ʻomi ʻe he Laumālié ʻa e malava ke tau vakai ki he “ngaahi meʻá ʻo hangē ko honau angamoʻoní, mo … hangē ko honau angamoʻoni ʻe ʻi aí.”11 Ngata pē “ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní [te tau] lava ai ke ʻiloʻi hono moʻoni ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē”12 pea ʻikai takihalaʻi. ʻOku tau tuku ʻa Kalaisi ʻi he uhouhonga ʻetau moʻuí pea tukupā ʻetau loto-fiemālie ke talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú, ʻo ʻikai koeʻuhí ʻoku tau kui ka koeʻuhí he ʻoku tau lava ʻo mamata.13

Fēfē ʻa e kau taupoʻou valé? Ko e hā naʻe ʻikai ke nau loto ai ke toʻo ha hina lolo fakalaumālie? Naʻa nau fakatoloi pē nai? Mahalo ne nau fuʻu taʻe tokanga koeʻuhí ne ʻikai faingamālie pe ngali ʻe ʻikai fiemaʻu. Tatau ai pē pe ko e hā ʻa e ʻuhingá, naʻe kākāaʻi kinautolu fekauʻaki mo e fatongia mahuʻinga ʻo Kalaisí. Koe kākā taupotu taha ʻeni ʻa Sētané pea mo e ʻuhinga ne toe mate ai ʻenau ngaahi tūhulu ʻo e fakamoʻoní ko e siʻi ʻa e lolo fakalaumālié. Ko e talanoa fakatātā ko ʻení ko ha lea fakatātā ki hotau kuongá. ʻOku tokolahi ha niʻihi ʻoku fuoloa ʻenau mavahe mei he Fakamoʻuí mo ʻenau ngaahi fuakavá kimuʻa pea nau mavahe mei Hono Siasí.

ʻOku tau moʻui ʻi ha taimi makehe ne kikiteʻi fuoloa ʻe he kau palōfita ʻo e kuonga muʻá, ko ha kuonga ʻoku tupulaki ai ʻa Sētane “ʻi he loto ʻo e fānau ʻa e tangatá, pea ueʻi hake ʻa kinautolu ke nau ʻita ki he meʻa ʻoku leleí.”14 ʻOku tokolahi fau hotau niʻihi ʻoku moʻui ʻi he māmani ʻo e tekinolosiá ʻi he ngaahi meʻa fakafiefiá mo e pōpoakí ʻoku fehangahangai mo e tuʻunga fakalangí mo e tui kia Kalaisí.

Ko e takiekina fakalaumālie mālohi taha ʻi he moʻui ʻo ha fānau ko e sīpinga angatonu ʻo ha mātuʻa mo e kui angaʻofa ʻoku nau tauhi faivelenga ʻenau ngaahi fuakava toputapú. ʻOku fakataumuʻa hono akoʻi ʻe he mātuʻa ʻenau fānaú e tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisi ke nau “lava ke sio ki ai ke maʻu ai ha fakamolemole ʻo ʻenau ngaahi angahalá.”15 ʻOku fakatau ʻa e taʻetokanga pea mo e ʻikai tauhi maʻu pē ʻa e ngaahi fuakavá ki he fakafiefiemālie fakalaumālié. ʻOku meimei ke lahi taha e maumau fakalaumālie ʻi heʻetau fānaú mo e makapuná. Ngaahi mātuʻa mo e kui, ʻoku tau kei loto-fiemālie nai?

Naʻe fakatokanga ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, “ʻi he ngaahi ʻaho ka hokó, he ʻikai lava ke tau moʻui fakalaumālie taʻe kau ai ʻa e tataki, fakahinohino mo e ivi fakafiemālie, mo tatau maʻu pē ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.”16 Ko ha fakatokanga mahino mo tonu ke teuteuʻi ʻetau ngaahi māmá pea fakalahi ʻetau tukuʻanga lolo fakalaumālié. ʻOku tau kei loto-fiemālie nai ke muimui ki he kau palōfita moʻuí? Ko e hā ʻa e lahi ʻo e lolo fakalaumālie ʻi hoʻo tūhulú? Ko e hā e ngaahi liliu hoʻo moʻui fakatāutahá te ke ʻai koe ke ke maʻu lahi ange ai e takiekina ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní?

ʻI he ʻahó ni, ʻo hangē ko e kuonga ʻo Sīsuú, ʻe ʻi ai ha niʻihi ʻe tafoki, ʻo ʻikai loto ke tali ʻa e totongi ko ia ki he tuʻunga fakaākongá. ʻI he fakautuutu e kovi mo e taufehiʻa ki he Siasi ʻo e Fakamoʻuí mo kinautolu ʻoku muimui ʻiate Iá, ʻe fiemaʻu ʻe heʻetau tuʻunga fakaākongá ha loto-fiemālie lahi ange ke fakatonutonu mo fakamālohia hotau hui tuʻa fakalaumālié pea ʻoua ʻe fanongo kiate kinautolu.17

Kapau ʻe langa hotau fakavaʻe fakalaumālie mālohí ʻia Sīsū Kalaisi, he ʻikai ke tau tō, pea ʻikai fiemaʻu ke tau ilifia.

“Vakai, ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí ʻa e loto mo e ʻatamai fie faí; pea ʻe kai ʻa e ngaahi meʻa lelei ʻo e fonua ko Saioné ʻe he kau loto fie faí mo e kau talangofuá ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi ko ʻení.”18

Fakatauange te tau loto-fiemālie maʻu pē. ʻI he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.