Hisitōlia ʻo e Siasí
Tohi ʻo e Ngaahi Fekaú


“Tohi ʻo e Ngaahi Fekaú,” Ngaahi Tefito ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí

“Tohi ʻo e Ngaahi Fekaú”

Tohi ʻo e Ngaahi Fekaú

ʻI he ngaahi fuofua taʻu ʻo e Siasí, ko e founga pē ne lava ke maʻu ai ʻe ha konga lahi ʻo e kāingalotú e ngaahi fakahā naʻe fai ʻe he ʻEikí kia Siosefa Sāmitá, naʻe fakafou ia ʻi ha ngaahi tatau naʻe tohinima ʻi ha ʻū lauʻi pepa naʻe ʻave takai holo ʻi he Kāingalotu ʻo e Siasí. Naʻe fakafalala e kau taki mo e kau faifekau ʻo e Siasí ʻi he ʻū tatau ko ʻení ke maʻu ha fakahinohino mo ha tataki fakalaumālie. ʻI heʻene ofi ki he fakaʻosinga ʻo e 1831, naʻe fakahoko ʻe Siosefa ha konifelenisi ke fakapapauʻi pe ʻe pulusi e ngaahi fakahā ko ʻení mo e founga ke fai ʻakí. Naʻá ne loto mo e kau taki kehe ʻo e Siasí ke fakapapauʻi naʻe lava ke maʻu ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻa e ʻū tatau totonú. ʻI ha fakahā naʻe maʻu ʻe Siosefa ʻi he konifelenisí, naʻe fakangofua ai ʻe he ʻEikí ke fakatahatahaʻi e ngaahi fakahaá mo fakahā mai ha talateu ki he tohi ʻe tuku maí.1 Naʻe ui ha komiti ko e Literary Firm pea fakafatongiaʻaki hono tokangaʻi e pulusi ʻo e tohí.2 Naʻe faʻa ui ʻe he Kāingalotu ʻo e Siasí ʻa e ngaahi fakahaá ko ha “ngaahi fekau,” ko ia naʻe fakaʻaongaʻi ai ʻe he kōmiti Literary Firm e foʻi leá ni ke ui ʻaki hono fakatahatahaʻí: “Ko ha Tohi ʻo e Ngaahi Fekaú.”

ʻĪmisi
photograph of Book of Commandments open to title page, Wilford Woodruff signature on facing page

Ko ha Tohi ʻo e Ngaahi Fekaú, naʻe pulusi ʻi Tauʻatāina, Mīsuli ʻi he 1833.

Naʻe kamata ʻa hono pākí ʻi he 1832, ʻi ha falepaaki ʻi Tauʻatāina, Mīsuli, ko e fale ʻo Uiliami  W. Felipisi. Naʻe meimei kakato hono pākí ʻi Siulai 1833 ka naʻe hanga ʻe ha kau fakatanga ʻo haveki e fale pākí. Naʻe ʻi ai ha kāingalotu ne fokotuʻu ʻenau tuʻunga malú ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki, ka nau fakahaofi ha ʻū lauʻi peesi lolotonga e ʻohofi ko ʻení. Naʻe hanga ʻe he kāingalotú ʻi Mīsuli mo Ketilani, ʻOhaiō fakatouʻosi, ʻo fakapipiki e ʻū lauʻi peesi ne fakahaofí ki ha fanga kiʻi tohi ne taʻe kakato, ka naʻe tuka e ʻamanaki ko ē ke tukuange mai ha ʻū tatau ʻe lauiafé. Naʻe feinga leva e kau taki ʻo e Siasí ke toe pulusi e ʻū fakahaá.3 Ne ola lelei ʻenau feingá ʻi he 1835, ʻo pulusi ia ʻi Ketilani ʻi he hingoa Ko e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava ʻo e Siasi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, pea hikinimaʻi ia ko ha “fono ki he siasí” pea mo ha “tuʻutuʻuni ʻo e tuí mo e founga ngāué.”4

Ngaahi Tefito Fekauʻakí: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá