Hisitōlia ʻo e Siasí
Nāvū (Komesi), ʻIlinoisi


“Nāvū (Komesi), ʻIlinoisi,” Ngaahi Tefito ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí

“Nāvū (Komesi), ʻIlinoisi”

Nāvū (Komesi), ʻIlinoisi

Hili hono tuli ʻo e Kāingalotu ʻo e Siasí mei Mīsuli ʻi he konga kimui ʻo e 1830 tupú, naʻa nau kumi hūfanga ʻi he kiʻi kolo ko Kuinisī, ʻIlinoisi. Naʻe pau leva ke nau fai ha fili: te nau fakataha nai ke toe langa ha kolo pea tuʻu laveangofua ki he fakatuʻutāmakí, pe te nau movete nai ʻi he haʻofanga ʻo e kakai tokolahí ke fakaʻehiʻehi mei he fekeʻikeʻí? Naʻe ʻiloʻi pē ʻe Siosefa Sāmita ʻa e fakatuʻutāmaki ʻo e tānaki fakatahá ka ʻi heʻene falala ki he fekau ke fai iá, naʻá ne fakamafaiʻi ai ʻa e kau taki ʻo e Siasí ke nau fakatau mai ha konga kelekele lahi meia ʻAisake Kālani. Naʻe tuʻu ʻa e konga kelekelé ʻi he veʻe Vaitafe Misisipí pea naʻe kau ai ʻa e kiʻi kolo ko Komesi, ʻIlinoisi. Naʻe ngāue leva ʻa e Kāingalotú ki hono tanu ʻo e anó, tō e ngoué mo e ʻakau fuá, langa ʻo e tukui ʻapí mo e halá, fokotuʻu e ngaahi pisinisí, mo talitali e ngaahi kulupu hikifonua ʻo e kau papi uluí mei he feituʻu kehekehe ʻo e ʻIunaiteti Siteití mo ʻIngilani. Naʻe fakahingoa foʻou leva ʻe Siosefa ʻa e koló ko Nāvū, ko ha foʻi lea faka-Hepelū ʻoku faʻa liliu he taimi ʻe niʻihi ko e “fakaʻofoʻofa.”1

Naʻe faifeinga leva ʻa Siosefa Sāmita mo e kau taki kehe ʻo e Siasí pea naʻe foaki ange kiate kinautolu ha ngofua mei he puleangá ko e fakatetuʻa ʻe maluʻi kinautolu mei he faʻahinga fakamaau taʻetotonu ne nau aʻusia kimuʻá. Naʻe hoko ʻa Siosefa Sāmita ko e pule ki he koló mei he 1842 ʻo aʻu ki heʻene pekia ʻi he 1844. Naʻe aʻu e tokolahi ʻo e koló ki he kakai ʻe meimei toko 10,000, ʻo hoko ia ko e taha ʻo e ngaahi kolo tokolahi taha ʻi he vahefonuá.

Naʻe maʻu ʻe Siosefa Sāmita ha fakahā ʻi Sānuali ʻo e 1841 naʻe fekauʻi ai ʻa e Kāingalotú ke nau toe kamata foʻou ke langa ha temipale. Naʻe fakatefito leva e ngāue ʻi Nāvuú ki hono langa ʻo e temipale maka fakaʻeiʻeikí, ʻa ia naʻe tuʻu ʻi ha moʻunga naʻe hanga hifo ki he koló. Naʻe tokoni ʻa e Kāingalotú ʻaki ʻenau ngāue mo foaki ʻenau koloá mo e paʻangá ke fai ʻaki e ngāué. Naʻe toe fekauʻi foki ʻi he fakahaá ke nau langa ʻa e Fale Nāvuú, ʻa ia naʻe hoko ko e nofoʻanga maʻá e kau ʻaʻahi ki he koló. Naʻe hoko ha konga lahi naʻe ʻuluʻakaua ko e fakatahaʻanga ia ki he ngaahi fakataha lalahí, ʻo kau ai ʻa e ngaahi konifelenisi fakavaeuataʻu ʻa e Siasí.

Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ʻi Nāvū ha ngaahi ouau mo e akonaki mahuʻinga ʻo fakafou ʻia Siosefa Sāmita. Naʻe fakahoko e ngaahi fuofua papitaiso maʻá e kau pekiá ʻi he Vaitafe Misisipí pea kimui ange ʻi he faiʻanga papitaiso ʻi he Temipale Nāvuú, ʻa ia naʻe fakatapui lolotonga hono kei langa ʻo e falé. Naʻe foaki ʻa e fuofua ʻenitaumeni temipalé ki ha kiʻi kulupu tokosiʻi ʻi he loki ʻi ʻolunga ʻi he Falekoloa Piliki Kulokula ʻa Siosefa Sāmitá, pea naʻe fakahoko ʻa e fuofua ouau sila ʻo e nofo-mali ki taimi mo ʻitānití, ʻo kau ai ʻa e fuofua sila ʻo e mali tokolahí, ʻi he ngaahi ʻapi nofoʻangá kimuʻa pea toki kakato hono langa ʻo e temipalé. ʻI ha lea naʻe fai ʻe Siosefa Sāmita lolotonga ʻene konifelenisi fakaʻosí, naʻá ne fai ai ha malanga mālie, ʻa ia naʻe faʻa ui ko e malangaʻi ʻo Kingi Fōletí, fekauʻaki mo e natula mo e tuʻunga malava fakalangi e faʻahinga ʻo e tangatá.

Naʻe hoko foki ʻa Nāvū ko e feituʻu ia ne hoko ai e ngaahi liliu mahuʻinga ki he faʻunga ʻo e Siasí. ʻI he foki mai ʻa e kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki Nāvū hili ia haʻanau ngāue fakafaifekau lavameʻa ki he ʻOtu Motu Pilitāniá, naʻe foaki ange ʻe Siosefa Sāmita kiate kinautolu ha mafai lahi ange ki hono fakahoko e ngāue ʻa e Siasí mo e ngaahi ouau fakatemipalé, pea teuteuʻi kinautolu ke nau tataki e Siasí hili haʻane pekia. Naʻe fokotuʻu ʻa e Fineʻofá ʻi Nāvū ʻi he ʻaho 17 ʻo Māʻasi, 1842, ko ha ngāue naʻe pehē ʻe Siosefa Sāmita naʻe mahuʻinga ki hono fokotuʻutuʻu lelei ʻo e Siasí.

Naʻe hoko e tokolahi ʻo e Kāingalotú ʻi Nāvuú, lao tauʻatāina ʻo e koló, mo e kau sōtia tokolahi ʻo e koló ke maluʻi ai ʻa e Kāingalotú mei he fakatanga lalahi ne nau aʻusia ʻi ʻOhaiō mo Mīsulí. Ka neongo iá, ne kei ʻi ai pē ʻa e loto-tailiilí. Naʻe kamata ʻi he 1842 ʻa e feinga ke fakafoki mai ʻa Siosefa Sāmita ki Mīsulí, ʻo tatau pē ʻi he founga fakalao mo e kaihaʻasi taʻefakalao. Naʻe kamata ʻa e fakafepaki ki he Siasí mei he tukui kolo takatakai ʻi Nāvuú mo e Kāingalotu ne nau taʻefiemālie ʻo mavahe mei he Siasí. ʻI he fehangahangai ʻa Siosefa Sāmita mo e niʻihi kehé mo e ngaahi faingataʻa ko ʻení, naʻa nau kamata ai ke palani ha ngaahi nofoʻanga ki he potu mamaʻo ange ki he hihifó.

Naʻe fakapoongi ʻa Siosefa mo Hailame Sāmita ʻi he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1844, ʻi Kātesi, ʻIlinoisi, meimei ko e maile ʻe 20 ki he fakahahake ʻo Nāvuú. Naʻe tengihia ʻe he Kāingalotú ʻa e pekia honau Palōfitá pea naʻa nau hikinimaʻi kotoa ke poupouʻi ʻa e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke nau tataki e Siasí. Neongo naʻe fakamālohiʻi e Kāingalotú ke nau mavahe mei ʻIlinoisi, ka naʻa nau fakaʻosi ʻa e temipalé pea naʻe maʻu ʻenitaumeni ai ha toko lauiafe. Naʻe kamata leva ʻi Fēpueli ʻo e 1846 ʻa ʻenau fetukutuku mei he koló ʻo liʻaki honau ngaahi ʻapí mo honau temipalé.2

Lolotonga e senituli 20, naʻe maʻu ʻe he Siasí ha ngaahi feituʻu lahi ʻi Nāvū ne mahuʻinga fakahisitōlia.3 Naʻe kau heni ʻa e feituʻu ne tuʻu ai e temipalé, neongo ne ʻauha ʻa e temipalé ʻi he vela, ʻahiohio, pea faifai pē ʻo holoki. ʻI he 2002 naʻe fakakakato ai ʻe he Siasí hono toe langa foʻou ʻo e Temipale Nāvū ʻIlinoisí ʻi he tuʻuʻanga tatau pē.4 ʻI he ʻaho ní ʻoku hoko ʻa Nāvū ko ha mātanga ia ki he kau ʻaʻahi tokolahi mei he funga ʻo e māmaní ʻa ia ʻoku nau folaua ʻa e ngaahi feituʻu ʻoku fakatou tokangaʻi ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní mo e Komiunitī ʻo Kalaisí (ne ʻiloa kimuʻa ko e Siasi Fokotuʻutuʻu Foʻou ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní), pea ʻoku hoko ai ʻa Nāvū ko ha potu toputapu ʻe malava ai ʻe he kāingalotu ʻo e ongo tui fakalotú fakatouʻosi ʻo fakalaulauloto ki honau hisitōlia ʻi he kuonga muʻá.

Ngaahi Tefito Fekauʻakí: Ko e Nofo ʻi Kuinisī, ʻllinoisí; Temipale Nāvuú; Kau Fineʻofa ʻo Nāvuú; Malangaʻi ʻo Kingi Fōletí; Nauvoo Expositor; Pekia ʻa Siosefa mo Hailame Sāmitá; Fakahokohoko ʻi he Tuʻunga Fakatakimuʻa ʻo e Siasí]; Mavahe mei Nāvuú

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. ʻOku liliu lea ko e “fakaʻofoʻofa” ʻi he Pulusinga ʻa Kingi Sēmisi ki he ʻĪsaia 52:7.

  2. Vakai ki he Tefito: Mavahe mei Nāvuú.

  3. Vakai, Benjamin C. Pykles, Excavating Nauvoo: The Mormons and the Rise of Historical Archaeology in America (Lincoln: University of Nebraska Press, 2010).

  4. Vakai, Tefito: Temipale Nāvuú.