2010
Ko e Palani ʻo e Fakamoʻuí
ʻAokosi 2010


Ko e Palani ʻo e Fakamoʻuí

ʻI he talanoa “Ko ha Faiako Taʻu 10,” naʻe akoʻi ai ʻe Sani ʻa e palani ʻo e fakamoʻuí. Sio ki he ngaahi fakatātā ʻi he peesi ko ʻení, peá ke tā hoʻo ngaahi fakatātā pē ʻaʻau ʻi ha laʻipepa mavahe. Kosi hoʻo ngaahi fakatātaá, kumi e ngaahi potufolofolá, peá ke talanoa mo ha mēmipa ʻo e fāmilí pe ko hao kaungāmeʻa ʻo kau ki he palani ʻo e fakamoʻuí. Pe ko haʻo kole ki hoʻo mātuʻá pē ʻe lava ke ke fakamatala ki ai ʻi he efiafi fakafāmili ʻi ʻapí.

Ko e hā ʻa e palani ʻo e fakamoʻuí?

Ki muʻa pea fāʻeleʻi kitautolú, naʻa tau nofo mo e Tamai Hēvaní ko ʻEne fānau fakalaumālie. Naʻa tau tali ʻa ʻEne palaní koeʻuhí kae lava ke fāʻeleʻi mai kitautolu ki he māmaní, maʻu ha sino, pea siviʻi ai kitautolu. ʻE fekauʻi mai ʻe he Tamai Hēvaní Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, ko hotau Fakamoʻuí, ke ikunaʻi e maté pea fai ʻa e fakaleleí maʻa ʻetau ngaahi angahalá. ʻI heʻetau muimui faivelenga ki he palani ʻa e Tamai Hēvaní, ʻe lava ke tau toe foki kiate Ia. (Vakai, ʻĒpalahame 3:23–28.)

Naʻá ku haʻú mei fē?

Naʻa tau nofo mo ʻetau ongomātuʻa fakalangí ʻi heʻetau ʻi he moʻui fakalaumālié. Ko e meʻa fakamamahi ʻa e ʻikai ke tali ʻe he vahe tolu ʻe taha ʻo e fānau fakalaumālie ʻa e Tamai Hēvaní ʻa ʻEne palaní. Naʻa nau fili ke muimui ʻia Sētane, ʻa ia ne ʻiloa he taimi ko iá ko Lusifā. Naʻe ʻikai ke fie maʻu ʻe Lusifā ke tau lava ʻo fili pē maʻatautolu. Naʻe fai ha fetauʻaki fakakaukau ʻi he langí, pea naʻe kapusi ki tuʻa ʻa Lusifā mo hono kau muimuí. ʻOkú ke ʻi he māmaní he naʻá ke fili ki he palani ʻa e Tamai Hēvaní. (Vakai, Fakahā 12:7–9.)

Ko e hā ʻoku ou ʻi heni aí?

ʻI heʻetau haʻu ki he māmaní, ʻoku tau maʻu ha sino, nofo ʻi ha ngaahi fāmili, pea maʻu ʻa e fiefiá ʻi heʻetau muimui ki he palani ʻa e Tamai Hēvaní maʻatautolú. Lolotonga ʻetau ʻi hení, ʻoku fie maʻu ke tau maʻu ha ngaahi ouau ʻe tokoni ke tau toe foki hake ai ki he Tamai Hēvaní; ʻa e papitaisó, hilifakinimá, ngaahi fakanofo ki he lakanga fakataulaʻeikí maʻá e kau talavoú, mo e ngaahi ouau fakatemipalé, kau ai ʻa e mali fakasilesitialé. ʻOku tokoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hono tataki kitautolu ke tau fai ʻa e meʻa ʻoku totonú lolotonga ʻetau mavahe mei hotau ʻapi fakalangí. (Vakai, 2 Nīfai 32:5.)

Te u ʻalu ki fē ʻi he taimi te u mate aí?

ʻI he taimi ʻe mate ai ho sinó, ʻe kei hokohoko atu pē ʻa e moʻui ho laumālié, pea ʻe ʻalu ia ki he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié. Ko ha feituʻu fakaʻofoʻofa ʻa e maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié ʻa ia te ke toe fakataha ai mo e kau mēmipa ho fāmilí kuo nau ʻosi mālōloó. Naʻe fakamatalaʻi ʻe he palōfita ko ʻAlamaá ʻa e maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié “ko ha potu ʻo e mālōlō, ko ha potu ʻo e melino” maʻá e kakai māʻoniʻoní (ʻAlamā 40:12).

ʻE toetuʻu ʻa e kakai kotoa pē ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. Ko e toetuʻú ʻa e taimi ʻe fakatahaʻi ai ho sinó mo e laumālié. Hili ha vahaʻataimi ʻo e melinó ʻoku ui ko e Nofo Tuʻí, ʻe fakamāuʻi ʻe he ʻEikí ʻa e kakai kotoa pē, pea ʻe hū ʻa e kakai tokolahi ki he taha ʻo e ngaahi puleʻanga ʻo e nāunaú; ko e puleʻanga tilesitialé, telesitialé, pe silesitialé. Ko e kakai faikovi naʻa nau fakafisingaʻi ʻa Sīsū Kalaisí, ʻe ʻave kinautolu ki ha feituʻu ʻoku ui ko e fakapoʻuli ʻi tuʻá. (Vakai, 2 Nīfai 9:15; ʻAlamā 40:11–12.)

Tā fakatātaaʻi ʻe Steve Kropp

Moʻui ʻi he Maama Fakalaumālié

T&F 138: 55–56

Moʻui ʻi he Māmaní

T&F 59:23

Maama Tataliʻanga ʻo e Ngaahi Laumālié

T&F 138: 5–15

Toetuʻú

T&F 88:14–17

Fakamaau Fakaʻosí

2 Nīfai 9:15–17

Puleʻanga Faka-Tilesitialé

T&F 76:98–102

Puleʻanga Faka-Telesitialé

T&F 76:77–79

Puleʻanga Faka-Silesitialé

T&F 76:50–53