2010
Ko Hono Fakahoko ha Lea Lelei
ʻAokosi 2010


Ko e Ngāue ʻi he Siasí

Ko Hono Fakahoko ha Lea Lelei

ʻOku ʻikai ʻuhinga ʻa e hoko ko e mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ki heʻetau tangutu pē he lotú ʻo fanongo ki he lea ʻa ha niʻihi kehe. Kuo fokotuʻu ʻe he Fakamoʻuí ʻa Hono Siasí ke tau maʻu kotoa ʻa e ngaahi faingamālie ke tau tupulaki fakalaumālie ai. Ko e taha ʻo e ngaahi faingamālie ko iá ʻa e lea ʻi he lotú, ʻa ia ʻe lava ke hoko ko ha meʻa te tau aʻusia ai ʻa e fiefia mo e nonga fakalaumālié.

Ke fakahoko ha lea lelei, ʻoku fakaʻaliʻali ʻe kinautolu ʻoku pōtoʻi leá ʻa ʻenau loto-māfana, fai ha ngaahi talanoa mo fakamatala ki ha ngaahi meʻa ne nau aʻusia tonu, fakaʻaongaʻi e ngaahi lea ʻa ha niʻihi kehe mo e folofolá, pea nau lea ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

Fakaʻaliʻali ha Loto-Māfana

Ko e lahi ange ko ia ʻetau loto-māfana fekauʻaki mo e ongoongoleleí, ko e lahi ange ia ʻa e mamata ʻa e niʻihi kehé ki he ngaahi meʻa ʻoku tau ʻausiá pea holi honau lotó ke nau aʻusia ʻa e ongo tatau. Ka ʻi he tafaʻaki ʻe tahá, kapau ʻoku fonu ʻetau leá—fakatautefito ki he kamataʻangá—ʻi he kole fakamolemole pe ngaahi fakamatala ʻoku ʻikai lelei, te tau tukuhifo ai kitautolu, fakasiʻisiʻia mo ʻetau pōpoakí, pea fakamamahiʻi mo e Laumālié. ʻOku faitāpuekina ʻe he kau lea ʻoku loto-maʻú ʻa e niʻihi kehé ʻi heʻenau fiefia mo vēkeveke ke vahevahe ʻenau pōpoakí—ʻa e pōpoaki ʻa e ʻEikí.

Fai ha Ngaahi Talanoa mo Fakamatala ki ha Ngaahi Meʻa Naʻá Ke Aʻusia Tonu

ʻI he taimi ʻoku tau vahevahe ai ha talanoa ʻoku ongo mālohi pe meʻa ne tau aʻusia tonu, ʻe manatuʻi fuoloa ʻe kinautolu ʻoku fanongó ʻetau pōpoakí. ʻOku manako e kakaí he fanongo talanoá. Ko hono ʻuhinga ia ʻoku hanga hake ai e ngaahi ʻulú pea toe lahi ange ʻa e tokangá ʻi he taimi ʻoku tau fai ai ʻa e ngaahi talanoá.

Kuo tau ʻosi aʻusia kotoa pē ha ngaahi meʻa fakangalongataʻa. ʻOku fie maʻu ʻa e mohu foungá mo ha ivi kae mālie hono fai ʻo ha talanoa. Kapau he ʻikai ke tau lava ʻo fakakaukau ki ha talanoa fakatāutaha ʻoku feʻunga, ʻe lava maʻu pē ke tau fai ha talanoa mei he ngaahi makasini ʻa e Siasí.

Ko e taimi ʻoku fakamatala ai e kakai ʻoku poto he leá ki ha ngaahi meʻa ne nau aʻusia fakatāutahá, ʻoku nau fai ʻeni:

  • Tomuʻa akoako ki muʻa hono fai ʻenau ngaahi talanoá ke ʻoua naʻa nau lau ia mei ha pepa pea lava ke nau kei fetuʻutaki mata-ki-he-mata mo e haʻofangá.

  • ʻAi pē ke nounou mo mālie ʻenau ngaahi talanoá.

  • ʻAi ke fetōʻaki honau leʻó peá ne ʻomi ʻa e ongó.

  • Fakamatalaʻi fakaikiiki ha ngaahi meʻa ʻo ka fie maʻu ke vahevahe.

  • ʻAi pē pea fai ha kiʻi hua ka ʻoku mahuʻinga ke mahino ʻoku ʻikai fie maʻu ʻa e fakakatá ʻi he lea kotoa pē ʻoku fakahoko.

  • ʻI he ʻosi ʻa e talanoa takitaha, fakamahinoʻi hono ʻuhingá.

Fakaʻaongaʻi ha Ngaahi Lea ʻa ha Niʻihi Kehe mo e Folofolá

ʻOku akoʻi, ueʻi, fakahinohino, mo fakaʻaiʻai e ngaahi folofola ʻa e ʻEikí mo e ngaahi lea ʻa ʻEne kau tamaioʻeikí. Kapau te tau lava ʻo ʻai ke mālie mo longomoʻui ʻenau ngaahi leá ʻi he ngaahi lea ko ia ʻoku tau fakahokó, ʻe lava ke tau tokoniʻi e niʻihi kehé ʻi ha founga ʻoku lelei mo ongo mamafa.

ʻI hono fakaʻaongaʻi ʻe he niʻihi ʻoku pōtoʻi leá e folofolá mo e ngaahi lea ʻa ha niʻihi kehé, ʻoku nau:

  • Vahevahe ʻa e puipuituʻa mo e hisitōlia ʻo e ngaahi potufolofolá mo e ngaahi leá ke tokoni ke mahino honau mahuʻingá kiate kinautolu ʻoku fanongó.

  • Nofotaha ʻi ha ngaahi potufolofola mo ha ngaahi lea siʻi pē.

  • Fakamamafaʻi e ngaahi konga mahuʻingá.

Lea ʻi he Mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní

Ko e founga mahuʻinga taha ʻe lava ke tau fetuʻutaki aí, ko e lea ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Hangē ko e lea ʻa Nīfaí, “He ʻo ka lea ha tangata ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku fakahū ia ʻe he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ki he loto ʻo e fānau ʻa e tangatá” (2 Nīfai 33:1).

ʻOku tau feʻunga ke maʻu ʻa e mālohi ko iá ʻi heʻetau ʻaukai, lotu, mo teuteu fakamātoato ki he ngaahi lea te tau fakahokó. Kapau ʻoku tau mateuteu feʻunga, ʻe ʻikai ke tau manavahē (vakai, T&F 38:30).

ʻI heʻetau fakatahaʻi ʻa e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní mo e loto-māfaná, fai e ngaahi talanoá, fakaʻaongaʻi e folofolá mo e ngaahi lea ʻa ha niʻihi kehé, pea tau toki tānaki atu ʻetau fakamoʻoni ki he ngaahi moʻoni ne tau vahevahé, te tau langaki hake mo ueʻi e moʻui ʻa e niʻihi kehé.

Ke lelei ange hono fakahoko hoʻo leá, fakaʻaliʻali ʻa e loto-māfana, fetuʻutaki mata-ki he-mata, peá ke malimali.

Toʻohemá: ʻū faitā ʻa Christina Smith; Faitā ʻa john luke