2012
Ko e Ui ʻa e Fakamoʻuí ke Ngāué
ʻAokosi 2012


Pōpoaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí

Ko e Ui mei he Fakamoʻuí ke Ngāué

ʻĪmisi
Palesiteni Thomas S. Monson

ʻOku ʻiloʻi ʻe kinautolu kotoa pē kuo ako ki he lēsoni fiká, ʻa e tenominato faitataú (common denominator). ʻOku ʻi ai ha meʻa ʻoku tau faitatau ai ʻokú ne haʻi fakataha kitautolu ko e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Ko e meʻa ʻoku tau faitatau aí ko e uiuiʻi fakatāutaha ʻoku tau maʻu ke fakahoko ʻa e ngaahi fatongia ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní.

ʻOku ʻi ai nai ha taimi ʻokú ke halaia ai ko haʻo lāunga ʻi he taimi ʻokú ke maʻu ai ha uiuiʻí? Pe ʻokú ke tali loto fakafetaʻi ʻa e faingamālie taki taha ke tokoni ki ho ngaahi tokouá mo e tuofāfiné, ʻi hoʻo ʻiloʻi ʻe tāpuekina ʻe he Tamai Hēvaní ʻa kinautolu ʻokú Ne uiuiʻí?

ʻOku ou ʻamanaki pē he ʻikai ngalo ʻiate kitautolu ʻa e taumuʻa moʻoni ʻo hotau ngaahi faingamālie lelei ke tokoní. Ko e taumuʻa ko iá, ʻa e taumuʻa taʻengatá, ʻoku tatau mo ia naʻe folofola ʻaki ʻe he ʻEikí ʻi he Mataʻitofe Mahuʻingá: “He vakai, ko ʻeku ngāué ʻeni mo hoku nāunaú – ke fakahoko ʻa e moʻui taʻe-faʻa-mate mo e moʻui taʻengata ʻa e tangatá.”1

Fakatauange te tau manatuʻi maʻu pē ko e pulupulu ʻo e hoko ko ha mēmipa ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku ʻikai ko ha pulupulu ʻo e fakafiemālié ka ko ha kofu ʻo e fatongia. Ko hotau fatongiá, makehe mei hono fakahaofi kitautolú, ke tataki e niʻihi kehé ki he nāunau fakasilesitiale ʻo e ʻOtuá.

ʻI heʻetau loto fiemālie ke ʻaʻeva ʻi he hala ʻo e ngāue tokoni ki he ʻOtuá, he ʻikai ai ke tau teitei aʻu ki he tuʻunga ʻo Kātinale Uolosī (Cardinal Wolsey) ʻa Seikisipiá (Shakespeare). Naʻá ne tangilaulau ʻi hono toʻo meiate iaʻa hono mafaí hili haʻane ngāue līʻoa ki he tuʻí, ʻo pehē:

Ka ne u tauhi pē ā ki hoku ʻOtuá ʻaki e vilitaki tatau

Ne u fai ki hoku tuʻí, pehē kuo ʻikai

Ke ne liʻaki au ki he nima hoku ngaahi filí.2

Ko e hā nai e faʻahinga ngāue tokoni ʻoku fie maʻu ʻe he langí? “ʻOku fie maʻu ʻe he ʻEikí ʻa e loto mo e ʻatamai fie faí; pea ʻe kai ʻa e ngaahi meʻa lelei ʻo e fonua ko Saioné ʻe he kau loto fie faí mo e kau talangofuá ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi ko ʻení.”3

ʻOku ou kiʻi fakalongo pē ʻi he taimi ʻoku ou fakakaukau ai ki he ngaahi lea ʻa Palesiteni Sione Teilá (1808–87): “Kapau he ʻikai te ke fakahoko totonu ho uiuiʻí, te ke haʻisia ki he ʻOtuá koeʻuhí ko kinautolu naʻá ke mei lava ʻo fakahaofi ʻo kapau ne ke fakahoko ho fatongiá.”4

ʻOku hangē moʻui ʻa Sīsuú ko ha maama hulu ʻo e leleí ʻi Heʻene ngāue ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá. Naʻe folofola ʻa Sīsū, “ʻOku ou ʻiate kimoutolu ʻo hangē ko ia ʻoku tauhí,”5 ʻi Heʻene fakamoʻui ʻa e pipikí, fakaʻā ʻa e kuí, fakaongo ʻa e tulí, pea fakamoʻui ʻa e maté.

Naʻe akoʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi he talanoa fakatātā ʻo e tangata Samēlia leleí, ke tau ʻofa ʻi hotau kaungāʻapí ʻo hangē pē ko kitautolú.6 Naʻá Ne akoʻi kitautolu ʻi Heʻene tali ki he tangata koloaʻiá, ke siʻaki ʻetau siokitá.7 Naʻá Ne akoʻi kitautolu ʻi hono fafanga ʻo e toko 5,000 ke tau feau e ngaahi fie maʻu ʻa e niʻihi kehé.8 Pea naʻá Ne akoʻi kitautolu ʻi he Malanga ʻi he Moʻungá, ke tau fuofua kumi ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.9

Naʻe folofola ʻa e ʻEiki toetuʻú ʻi he Maama Foʻoú ʻo pehē: “ʻOku mou ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku totonu ke mou fai ʻi hoku siasí; he ko e ngaahi ngāue ʻa ia kuo mou mamata kuó u faí ke mou fai foki ia; he ko e meʻa kuo mou mamata kuó u faí ke mou fai foki ia.”10

ʻOku tau faitāpuekina e niʻihi kehé ʻi heʻetau ngāue tokoni ʻi he malumalu ʻo “Sīsū ʻo Nasaletí … ʻa ia naʻe faʻa feʻaluʻaki ʻo fai lelei.”11 ʻOfa ke tāpuekina kitautolu ʻe he ʻOtuá ke tau ʻiloʻi ʻa e fiefia ʻi he tauhi ki heʻetau Tamai ʻi Hēvaní ʻo hangē ko ʻetau tokoni ki Heʻene fānau ʻi he māmaní.

Ko e Faiako mei he Pōpoaki ko ʻEní

“He ʻikai … tuku [ʻe he ʻEikí] ke tau tōnounou ʻo kapau te tau fai hotau fatongiá. Te ne fakatupulekina kitautolu ʻo mahulu ange ia ʻi hotau ngaahi talēnití mo hotau iví. … Ko e taha ia ʻo e ngaahi meʻa fakaʻofoʻofa taha ʻe lava ke hoko ki ha tangata” (ʻEselā Tafi Penisoni, ʻi he ʻOku ʻIkai Ha Ui ʻe Mahuʻinga Ange ʻi he Faiakó [1999], 22). Fakakaukau ke ke vahevahe ha meʻa naʻá ke aʻusia ʻi hoʻo ongoʻi ʻe koe pe ko ha taha ʻokú ke ʻilo, ʻa hono fakatupulaki ʻe he ʻEikí hono ngaahi talēnití mo e ngaahi meʻa te ne malavá. Fakaafeʻi ʻa e fāmilí ke nau vahevahe ha niʻihi ʻo ʻenau ngaahi aʻusia naʻe leleí, ʻi heʻenau tali “ʻa e ui mei he Fakamoʻuí ke ngāué.”

Kalaisi mo e Tangata Koloaʻiá, fai ʻe Heinrich Hofmann, tuʻunga ʻi he angalelei ʻa e C. Harrison Conroy Co.; tā fakatātaaʻi ʻo e ʻatá ʻe Matthew Reier © IRI

Fakaʻaongaʻi ʻo e taá tuʻunga ʻi he angalelei ʻa Wendy Bentley; tā fakatātā ʻa Beth M. Whittaker