2014
Faafeiloai atu i tagata o le Au Paia i Italia
Iuni 2014


Faafeiloai atu i tagata o le Au Paia i Italia

Afai e i ai se taimi e te asiasi ai i Italia, atonu o le a e maua le avanoa e auai atu ai i se sauniga faamanatuga faatasi ai ma tagata o le Au Paia i Italia. Pe a ma le selau uarota ma paranesi o loo i ai i le atunuu. I Genoa, o lau savaliga i le lotu e ono ave oe i ni auala fepiopioai i totonu o le ogatotonu o le aai, e pasia le Piazza De Ferrari, e oo atu i le ofisa o se fale fogafalelua. E leai se faaletonu o lou mauaina o se sauniga i Roma, lea e tofu vaega e tolu o le aai ma ni falelotu a le Ekalesia. Afai e te latalata i L’Aquila, o le a e auai i se falesa fou matagofie i Via Avezzano, ona sa faaleagaina le falesa tuai e se mafuie i le 2009.

Po o fea lava le paranesi po o le uarota e te asiasi i ai, a e saofai i lalo i le falesa ma usu faatasi le pese amata ma tagata o le Au Paia a Italia, o le a e lagonaina lo latou faatuatua. O nei tagata e nonofo i se eria e seasea faalogo ai i ni tagata Mamona, o se atunuu e loloto i tu ma aga o se isi tapuaiga. Mai le 25,000 o tagata o le ekalesia o i ai i Italia i le taimi nei, e silia ma le afa na papatisoina talu mai le 1986—ma e masalo o le tagata o loo saofai i ou autafa o se tagata liliu mai. Afai e te fesili atu i lena tagata po o le a se mea na aumai ai o ia i Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, atonu o le a e faalogo i se tala e pei o se tasi o tala nei. O aafiaga ma molimau nei a ni tagata Italia faamaoni e toatolu.

O Paola Fava mai Genoa

Ata
Paola Fava

O Paola Fava ua 10 tausaga o avea ma se tagata o le Ekalesia. O lona fale e i Genoa, o se aai matagofie tu matafaga i matusisifo o le talafatai o Italia lea e tautaua mo le avea ma nofoaga na fanau ai Christopher Columbus ma le meaai Italia masani o le pesto. Na maliu lana tane i le 2009. E i ai lana maile, o Bak, ma e pisi o ia i le auauna atu i le Ekalesia ma le faia o talafaasolopito o aiga. O lana tala lenei e uiga i le liua.

I le tele o tausaga ua mavae, sa ou masani ai i se teine lea sa faigaluega i le lala o le kamupani lava e tasi i Lonetona lea sa ou faigaluega ai. E ese le atamai o ia i lana galuega ma e fiafia e avea o se uo. Ou te lei iloa o ia o se Mamona. Mo le tele o tausaga sa ma fesootai ai i tusi, ma o taimi uma lava na te fai mai ai o le tele ia o ana galuega e fai mo lana ekalesia, ou te lei malamalama po o a ituaiga galuega o ono i ai. Ona oo lea i se tasi aso sa ia tusi mai ai o loo ia faia ni “papatisoga mo e ua maliliu,” ma sa ou fia iloaina lenei mea.

Na mavae ni nai tausaga, ma sa ou alu e vaai o ia i Egelani. I se tasi aso i le faagasologa o lau asiasiga, sa ma saofafai ai i luga o le mutia ma sa ia fesili mai ia te au pe mafai ona ma talanoa atili e uiga i le Atua. “O se mea uigaese,” o ou manatu ia, ae sa ou ioe atu ia te ia. Sa ia fai mai ia te au, “E te iloaina sa i ai se tama talavou i Amerika na mauaina ni papatusi auro na faamatala mai ai le tala e uiga i tagata Amerika anamua lea na faaali atu i ai Iesu Keriso?” Sa ia tau mai ia te au sa tuuina atu foi i le tama se savali ina ia toefuatai i luga o le fogaeleele le Ekalesia anamua a Iesu Keriso, ma sa ia faia e ui i le tele o faigata.

Sa matua lofituina au e lenei savali. Sa ou lagona e moni lava, ma i lena po i lona fale, sa ou maua ai se kopi o le Tusi a Mamona i luga o le tulaga. Peitai ou te lei manao e faaaafia au i se ekalesia ese i lena taimi, e ui ou te lei lagonaina le malosi faaleagaga.

I se tasi aso i se isi tusi sa ia tauina mai ai te au ua avea lona toalua ma se tagata o le ekalesia ma e leai se isi taimi na sili atu ai ona lelei mea uma. “Ua lelei, ua tatau lava la ona ou faamasani i lenei ekalesia!” Sa ou tauina ia te au lava ia. Sa ou valaau atu i le ofisa o le misiona ma faatulaga se taimi e feiloai ai ma tamaitai faifeautalai.

Ina ua maea lesona, sa ou ulu ifo i vai o le papatisoga. Sa tele ou loimata na maligi ma lagonaina le olioli tele, ma sa ou mauaina ni faamanuiaga e lemafaitaulia, lea e oo mai lava i lenei aso. O lo’u liua o se fua lea o le onosai ma le faatauanau mai o se uo faapitoa. Sa ia talitonu o lana savali o le a matua tamau i lo’u loto. Sa ou aafia i se suiga tele o lou olaga, ma iu ai ina ou fiafia i le talitonuga, o le iloaina moni po o ai au, o fea sa ou sau ai, ma aemaise lava po o fea ou te fia alu i ai.

O Valentina Aranda mai Roma

Ata
Valentina Aranda

O Valentina Aranda, e 33 tausaga, e lagonaina le faamanuiaina i le soifua ai o lona olaga atoa i le alalafaga lava e tasi i Roma, o se aai e alofagia i le lalolagi atoa ona o lona talafaasolopito ma ata. O lona aiga e o mai mai le tele o vaega eseese o Italia, lea e faatamaoaiga ai lona olaga i tu ma aga eseese. Sa ia i te ia se galuega faamanuiaina i mea tau maketi lea sa ia tuuesea ina ia avea ma se tina e faaalu atoa lona taimi i lana fanau teine e toalua. Ua ia faasoaina mai iinei se tala e uiga i lona liua i le 21 o ona tausaga.

Na amatalia e le Tusi a Mamona, lea sa ou vaai i ai i le potutusi a la’u uo. Na uunaia e le tusi lou matua fiailoa, ma sa ou tosina atu i ai. I se tasi aso sa ou pikiina ai i luga ma amata ona faitauina—ae ou te lei malamalama i ai. Sa ou tauina atu lenei mea i le tina a la’u uo, lea na fai mai e tatau ona ou tatalo ae ou te lei faitau i ai.

O le afiafi na sosoo ai, sa ou tatalo ma amata ona faitauina mai le amataga o le tusi. Na foliga mai e ese lea tusi mai le taimi na ou faitau ai i le aso ua mavae, ma sa ou lagonaina se mea ou te lei lagonaina muamua. Sa ou talanoa e uiga i ai i la’u uo ma sa ou tau atu ia te ia ou te manao matou te o faatasi ma lona aiga i le lotu i le Aso Sa e sosoo ai.

Ina ua ou taunuu i le lotu, sa vave ona ou lagona le pei ua ou i le aiga. O le Aso Sa anapogi ma molimau lea, ma sa matuai malosi lava le i ai o le agaga i ou luga. O le a le galo lava ia te au lena Aso Sa. Sa ou feiloai i faifeautalai i lena taeao, lea na amata fesoasoani ia te au ia malamalama i le upumoni. Na avea na agelu e toalua o se meaalofa sili, ma o loo avea pea ma uo pele i lenei vaitaimi.

Peitai o lou talitonuga ia Iosefa Samita o se perofeta, o se molimau sili lea ona maoae, sili ona malosi, ma sili ona faamautuina sa ou mauaina. Sa ou iloaina i lena lava taimi o ia o se perofeta a le Atua ma sa tuuina atu ia te ia se misiona maoae, ma ina ua mavae le lesona ma faifeautalai lea sa ou aoaoina ai e uiga i le Toefuataiga, sa ou filifili loa ina ia papatiso. O le lima vaiaso ina ua mavae lou taimi muamua na ou auai atu ai i le lotu, na ou ulu ifo ai i vai o le papatisoga. O se mea fiafia tele lena mea!

Na aumaia ia te au e le Ekalesia se olaga fou. Ua ou fiafia ma mautu i la’u faaiuga; ma ua faamauina au i lou toalua ma lau fanau teine; ma ua maua ni au uo fou, le upumoni, tusitusiga paia, le malumalu, ma tulivae lea ua iloa le auala e tootuli ai e tatalo.

O loo ou faatalitali ma le naunautai mo le malumalu iinei i Roma. Ou te iloa o le a avea ma se faamanuiaga maoae mo au ma mo le anoanoai o tuagane ma uso o e o loo faatalitali i ai.

O Angelo Melone mai L’Aquila

Ata
Angelo Melone

O Angelo Melone e nonofo ma lona aiga i L’Aquila, o se tamai nuu na mauaina i vaitaimi anamua e lata i le ogatotonu o Italia. E faigaluega o ia o se taitai o le vaega e tetee i faiga faapiopio i le ofisa o le tiute i L’Aquila, o se galuega e fiafia tele i ai o ia. O le mea e sili ona pele i lona olaga, na ia fai mai ai, o lona aiga lea. O lona toalua, o Elisapeta, e sau mai Pasila, ma e toalua le la fanau teine—o Naomi, e 11, ma Misela Alesana, e 19. Sa papatisoina o ia i le 18 tausaga.

O taimi uma lava ou te manatua ai lou liua, ou te faafetai i le Alii mo le fesoasoani ia te au e feiloai i faifeautalai o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai.

Sa ou fanau ma ola ae i Ortona dei Marsi, o se tamai nuu e lata i le Paka a le Malo o Abruzzo, i le itumalo o L’Aquila. A o 18 ou tausaga, na faafesootaia e faifeautalai lou tuafafine. I lena taimi sa aoga o ia i mea tau vailaau faafomai i le Iunivesite o Chieti ma nofo ai i Pescara, lea sa i ai se paranesi o le Ekalesia. Sa ia maua ni lesona a faifeautalai ma filifili loa e papatiso.

Sa ou masani i faifeautalai ao ou asiasi soo atu i lo’u tuafafine. O au o se tagata faaulumalo, ma sa ou taumafai e faaaoga le Tusi Paia e faamaonia ai le sese o aoaoga faavae a le Ekalesia. Toeitiiti lava a ou faitauina uma ia tusiga a le Ekalesia—peitai e lei faamanuiaina au i le iloaina o soo se feteenaiga. Nai lo lena sa ou aoao i le tala e uiga i le Toefuataiga ma aafiaga ofoofogia o le Uluai Faaaliga. Sa ou aoao e uiga i le mataupu o le molimau ma lagonaina se naunautaiga ina ia mauaina se [molimau].

I se tasi Aso Sa, sa ou fai atu i le peresitene o le paranesi i Pescara ou te le papatiso lava i le Ekalesia; peitai sa ou iloaina i totonu ia te au ua i ai se mea ua suia. I lena vaiaso, sa ou tatalaina lau kopi o le Tusi a Mamona ma sa pueina lau vaai e se lisi o fesili o loo faapipii i le faavaa i totonu [o le tusi]. Sa ou tu i le fesili lenei: “E mafai faapefea ona ou atiina ae le faatuatua?” Na tau mai e le lisi ou te mauaina le tali i le Alema 32, lea o loo faatusaina ai le afioga a le Atua i se fatu laau.

Ao ou suesue i le fasifuaitau, sa ou iloaina ai afai ou te manao ina ia maua se molimau, e tatau ona suia lau amio. Sa avea lou loto ma se vaega o le palapala e tatau ona veleesea. Na manaomia lou lafoaia o ou faailogalanu ma talitonuga sese uma e uiga i le Ekalesia, ona mafai lea ona ou faataitaia le suega. Sa ou saili ina ia toto le fatu i totonu o lou loto—sa ou tootuli i lalo ma tatalo ina ia iloa pe na toefuatai mai le Ekalesia ma pe o le Tusi a Mamona ea o se taunuuga moni lava o lenei Toefuataiga. Sa fesoasoani mai ia te au le Agaga sa ou lagonaina ina ia iloa o le Ekalesia a Iesu Keriso ua toe lea i ai i luga o le fogaeleele. Sa papatisoina au i le aso 10 Aokuso, 1978.

O tausaga na mulimuli mai sa fiafia tele. Sa ou savali i le—10 kilomita (6.2 maila) ae pe tusa ma le tolu itula i le nofoaafi—ina ia taunuu i le lotu. Ae sa matua tauia taumafaiga uma! O na tamai taulaga na aumaia ai le olioli tele ma le anoanoai o faamanuiaga i lou olaga: o le ma faaipoipoga ma Elisapeta i le Malumalu o São Paulo i le 1990, ma le fanau mai o afafine matagofie e toalua, o Misela ma Naomi.