2014
Ae Faapefea pe Afai Ou Te Le Lagonaina se Mu i le Loto?
Iuni 2014


Ae Faapefea pe Afai Ou Te Le Lagonaina se Mu i le Loto?

Pe a e iloaina le mea e vaavaai i ai, e mafai ona sili ona faigofie ona iloa le Agaga Paia

Ata
Composite of youth praying, reading the scriptures, serving

“Valaaulia Mr. Wood* i le seminare.” Na oo mai le manatu i lou mafaufau i le taimi na ou faalogo ai i le faasilasilaga, ma sa ou manatu vave o se mea valea lena mea. Aisea o le a ou valaaulia ai lau faiaoga o le musika e sau i le seminare i le 5:30 i le taeao?

E lei leva ona tau mai e le peresitene o le seminare i la matou vasega faapea o le a matou faia se aso faafetai mo faiaoga. Sa luiina i matou e valaaulia nisi o a matou faiaoga i le aoga e faatasi ma i matou i le seminare i le taeao lea o le a matou faafetai ai ia i latou mo lo latou auaunaga. Sa ou mafaufau i le vaiaso atoa ina ua uma ona ou faalogo i lenei faasilasilaga, e valaaulia Mr. Wood. O taimi uma lava ou te alu ai i le seminare pe vaaia o ia i le vasega o le musika, sa toe oo mai le manatu: “Valaaulia Mr. Wood i le seminare.” Ina ua mavae ni nai aso o lenei mea, sa le mafai ona ou toe le amanaiaina le manatu.

I se tasi taeao ao aumai i fafo e tamaiti aoga o le vasega musika a latou mea faifaili, sa ou faataatia esea lau putoso ma alu atu ia Mr. Wood. Sa tatavale lou fatu ma sa tetete ou lima, ae sa ou tatalaina lou gutu e tuuina atu le valaaulia, sa ou lagona le mafanafana.

I lou maofa, na fai mai Mr. Wood o le a ia sau! Sa ia fia iloa le mafuaaga ou te alu ai i le seminare i taeao uma ao le i faia le aoga, ma sa fia manao e aoao atili. Ina ua uma ona ou tuuina atu ia te ia faamatalaga uma, na ou savali ese ma le tumu i le olioli.

I le aluga o lenei aafiaga, ou te le i lagonaina se mu i le loto (tagai MF&F 9:8). Ae, sa ou lagona le Agaga Paia. O le manatu faifaipea lea na oo mai e valaaulia Mr. Wood (tagai MF&F 128:1), o le mafanafana na ou lagonaina ina ua ou valaaulia o ia (tagai Ioane 14:26), ma le olioli na ou lagonaina ina ua maea ona ou valaaulia o ia (tagai Kalatia 5:22) na oo mai mai le Agaga. Ae afai sa ou sailia mo na o se mu o le loto, atonu sa ou leiloa ao uunaia au e le Agaga Paia.

E talanoa mai le Agaga Paia i le tele o auala, ma pe a e suesue pe faapefea ona Ia fesootai mai, o le a e iloaina le mea e saili i ai ao e taumafai ia iloa pe o Ia faatasi ma oe ma pe o Ia aoao pe taitai oe.

Vaavaai mo Mea Laiti ma Faatauvaa

Ao le i vaavaai i le tele o auala e fetalai mai ai le Agaga Paia ia i tatou, e manaomia ona tatou manatua o le tele o taimi, e filemu ma itiiti faaaliga. Afai o tatou vaavaai mo se aafiaga faapei o Alema le Itiiti ma se agelu ma se mafuie, atonu o le a tatou misia uunaiga faifai pea ma filemu atu mai le Agaga Paia. Ua lapatai mai e Elder David A. Bednar, o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea, afai tatou te “faamamafaina tele faaaliga faaleagaga ofoofogia ma le matautia,” o le a tatou le patipatia ia “uunaiga laiti auauai faaleagaga” lea e sili atu ona taatele.1 Ao e taumafai ia iloa le Agaga Paia, vaavaai mo uunaiga laiti ma faatauvaa.

Vaavaai mo Auala o Fesootai Mai ai le Agaga Paia

Afai e te le i lagonaina lava se mu i le loto, aua le popole. E toatele tagata o e iloa le uunaiga a le Agaga Paia i lenei auala, ae e fetalai mai foi o Ia i le tele o isi auala, ma e te le tau lagonaina le mu o le loto e lagona ai Lona faatasi mai. O le mea moni, ao e aoaoina auala e uunaia ai oe e le Agaga Paia ma vaavaai mo i latou i lou olaga, atonu o le a e iloa ua sili atu ona Ia fesootai mai ia te oe nai lo lou iloaina.

O lenei lisi e aofia ai na o se vaega toaitiiti o auala e fesootai mai ai le Agaga Paia. Suesue i tusitusiga paia ma upu a perofeta o aso nei, faapea foi ma itulau 96–97 i le Talai Lau Talalelei: O Se Taiala mo le Galuega Faafaifeautalai (2004) ia iloa ai isi auala e mafai ona Ia talanoa mai ia te oe.

“E galueaiina moni le agaga o faaaliga ao oo mai mafaufauga ma lagona i o tatou mafaufau ma loto e ala i le manao o le Agaga Paia. (Tagai MF&F 8:1–2; 100:5–8.)”2 E mafai ona talanoa mai le Agaga Paia ia te oe e ala i:

  • Lagona o le alofa, olioli, filemu, onosai, agalelei, faamaoni, agamalu (tagai Kalatia 5:22–23).

  • Mafaufauga e faatumuina le mafaufau po o le uunai malosi o ou lagona (tagai MF&F 128:1).

  • O se manao e faia mea lelei ma usitai i poloaiga (tagai Mosaea 5:2).

  • O se lagona e sa’o se mea (tagai MF&F 9:8).

  • Lagona o le mafanafana (tagai Ioane 14:26).

  • Lagona e “faalauteleina [lou] agaga” (Alema 32:28).

  • O mafaufauga e “faamalamalama ai [lou] malamalamaaga” (Alema 32:28).

  • O se galala mo nisi upumoni (tagai Alema 32:28).

  • Lagonaina o le uunaia (fautuaina) ia faia se faatinoga pe taofia (toe taofi) mai le faia o se mea (tagai 1 Nifae 7:15; 2 Nifae 32:7).

O Auala e Mafai ai ona Oo Mai Nei Mafaufauga ma Lagona

E mafai ona oo mai mafaufauga ma lagona mai le Agaga Paia:

  • “Galue vave ma malosi.”

  • “Faifai malie ma le le gaoia.”

  • “E matua’i maaleale lava atonu o le a e le malamalama lelei i ai.”3

Aoao atili e uiga i lenei mea e ala i le matamata i se vitio i le lds.org/go/revelationL6.

E mafai ona oo mai mafaufauga ma lagona mai le Agaga Paia i:

Vaavaai mo le Lelei

Pe a e taumafai ia iloaina le Agaga, mafaufau i uunaiga o taunuuga faamoemoeina: pe o taitai e le mafaufauga po o lagona oe e faia mea lelei? Ua faapea mai le Moronae 7:16, “O le mea lea, ou te faaali atu ai ia te outou le ala e faamasino ai; ona o mea uma e valaau mai ia fai le lelei, ma faatauanau mai ia talitonu ia Keriso, ua auina mai i le mana ma le meaalofa a Keriso; o le mea lea e mafai ai ona outou iloa ma le malamalama atoatoa ua mai le Atua.”

Na saunoa mai Peresitene Gordon B. Hinckley (1910–2008), “E faapefea ona tatou iloa le uunaiga a le Agaga? Ou te le manatu e faigata tele, e moni lava. … Pe na te faatauanau se tasi e fai mea lelei, ia tulai ae, ia tu maualuga, ia faia le mea sao, ia agalelei, ia lima foai? O le Agaga o le Atua lava lena. Afai e pogisa, taufaamatau, mataga, le lelei, ona outou iloa lea o le fili.”4

Afai o e mafaufau pe na e lagonaina le Agaga pe leai, fesili ifo ia te oe lava pe o le mafaufau po o le lagona o valaauina oe e faia le mea lelei. Afai o lea, ia e mautinoa e mai le Atua.

Vaavaai mo se Avanoa e Faaaoga ai Lou Faitalia

Afai e te agavaa ma o loo faigata pea ona e iloaina le Agaga Paia, ia faia se faatinoga. Ua faamanuiaina oe e le Tama Faalelagi i le faitalia, ma o nisi taimi o le a Ia manaomia ai oe e galue e aunoa ma Lana taitaiga. O le a Ia fetalai mai ia te oe e faaaoga lou faatuatua e ala i le faia o se faatinoga e aunoa ma le iloaina o le taunuuga. Na saunoa Peresitene Boyd K. Packer, Peresitene o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, “I se vaega o lau sailiga mo le malamalama faaleagaga, o loo i ai lena ‘laasaga tele o le faatuatua.’ … O le taimi lea e te oo atu ai i le faatausiusiuga o le malamalama ma laa atu i le pogisa ma e iloa ai o loo malamalama foi le ala i luma atu mo na o se laa se tasi pe lua foi.”5 Afai e te galue ma le faamaoni i le malamalama ua e mauaina, e aunoa ma le iloaina o uunaiga mai le Agaga Paia, o le a faamautinoa atu e le Tama Faalelagi e te le se ese lava.

E alala le tusitala i Iuta, ISA.

Faamatalaga

  1. David A. Bednar, “O Le Agaga o Faaaliga” Liahona, Me 2011, 90.

  2. David A. Bednar, “O Le Agaga o Faaaliga,” 88.

  3. David A. Bednar, “O Le Agaga o Faaaliga,” 90.

  4. Teachings of Gordon B. Hinckley (1997), 260–61.

  5. Boyd K. Packer, “O Le Sailiga mo le Malamalama Faaleagaga,” Liahona, Ian. 2007, 18.