2016
Aʻusia ha Liliu ʻo e Lotó
Sune 2016


Aʻusia ha Liliu ʻo e Lotó

ʻOku tau maʻu e fiefiá ʻi heʻetau feinga maʻu pē ke aʻusia ha liliu ʻo e lotó, ʻi heʻetau tali e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ʻi heʻetau moʻuí.

ʻĪmisi
father holding infant daughter

Ngaahi Tā Fakatātā ʻa Robert Hunt; fabric detail © iStock/Thinkstock

Ko ha pēpe foʻou mo talavou ʻema fuofua tama ko Melelosá ʻi he taimi naʻe ʻaʻahi mai ai ʻeku faʻeé mei loto Simipāpueé. Koeʻuhí ko ha ongomātuʻa foʻou kimaua, naʻá ku fuʻu fiefia mo hoku uaifi ko Naumé he ʻaʻahi mai ʻeku faʻeé. Naʻá ma vēkeveke ke ako ʻa e meʻa kotoa pē naʻe fie maʻu ke ma ʻilo kau ki hono ohi hake ha fānaú.

ʻI he aʻu mai ʻeku faʻeé naʻá ne fakaʻaliʻali mai ha kahoa tupenu fuopotopoto. Naʻá ne fakamatala mai ʻoku kofukofuʻaki e tupenú ha meʻa faimana. Naʻá ne hapai mai e kahoá kia Naume ke fakatui he kia ʻo Melelosá. ʻI heʻene ongoʻi ʻoku veiveiua ʻa Naume ki he meʻá ni, naʻe pehē ange ʻeku faʻeé: “ʻI heʻeku kei siʻí naʻe foaki mai heʻeku faʻeé mo ʻeku kui fefiné ʻa e meʻa faimana ko ʻení kiate au, ʻa ia naʻá ne maluʻi au mo ʻeku fānaú kotoa, ʻo kau ai ho husepānití. Ko e kahoa ko ʻení te ne maluʻi ho ʻofefiné mei he mahakí mo e ngaahi fakamalaʻia kehekehe kotoa pē ʻe ala hoko kiate iá, pea te ne ikunaʻi e faʻahinga faingataʻa kotoa pē ʻi he moʻuí. ʻE fie maʻu ke ne tui ʻeni ʻo aʻu ki hono taʻu nimá.”

ʻI he taimi ko iá naʻá ku hoko ai ko ha palesiteni fakakolo, naʻe tuai e kemo ʻeku fakakaukau, “Ko e hā nai ha fakakaukau e kāingalotú ʻi he taimi te nau sio ai ki he kahoa ‘faimana’ ko ʻení ʻi he kia ʻo ʻeku pēpeé?” Pea ne u fakakaukau, “Mahalo te ma lava pē ʻo ʻufiʻufiʻi koeʻuhí ke ʻoua ʻe fuʻu loko ʻilonga.” Naʻá ku sio atu kia Naume; naʻá ku tala ʻi he fōtunga hono matá ʻoku totonu ke ʻoua te ma tali ʻa e meʻaʻofa ko ʻení. Naʻá ku kole ange ki heʻeku faʻeé pe te ne lava ʻo ngaohi ha kahoa ʻoku siʻisiʻi mo manifí ʻa ia heʻikai ke loko ʻilongá. Naʻá ne tali mai ʻe ʻikai ke lava ia, he ʻe ngāue lelei taha e meʻa faimaná ʻi he tuʻunga pē ko ia naʻá ne ngaohi ʻakí.

Naʻe toe sio mai ʻa Naume kiate au ʻi ha fofonga naʻe fakahā mahino ai ʻene taʻeloto ki aí. Naʻá ku tafoki atu ki heʻeku faʻeé ʻo fakamatala ange ki ai ʻi hoku fatongia ko ia ko e palesiteni fakakolo ʻi homau feituʻú, he ʻikai ke u fiemālie ki hono fakatui e kahoá ʻi heʻema taʻahiné. Naʻe tali mai ʻe heʻeku faʻeé ʻi ha fakatokanga: ʻo ne pehē mai ʻe mate ʻema pēpeé ka ʻikai ke ne tui e kahoá.

Ko ha Momeniti ʻo e Ilifiá

Hili ha ngaahi uike mei he meʻá ni, naʻe puke ʻa Melelosa. Naʻe ʻikai ke ma maʻu ha paʻanga feʻunga ke ʻave ia ki he toketaá. Naʻe hoko ʻeni ʻi he poʻulí, pea naʻe kamata ke u fakakaukau ʻi he taimi ko iá ki he meʻa naʻe fakatokanga mai ki ai ʻeku faʻeé. Naʻe kamata ke u fakaʻamu kapau pē ā naʻá ku tali e kahoá. Ne u mei toʻo ia ʻo fakatui he kia ʻo Melelosá. ʻI he taimi ʻo e ongoʻi ilifia ko ʻení, naʻá ku fanongo ki ha kihiʻi leʻosiʻi ʻokú ne ueʻi au ke fakamālohia ʻeku tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Naʻá ku tui leva hoku vala lotú. Naʻá ku fua ʻema pēpeé ʻi hoku ongo nimá peá u faingāue ki ai. Naʻá ku ongoʻi nonga mo fiemālie, pea naʻá ku ʻiloʻi naʻe ongoʻi pehē pē mo hoku uaifí. ʻI he taimi pē ko iá naʻe fakatou mohe fiemālie leva ʻa Naume mo Melelosa. Naʻe fakamoʻui homa ʻofefine ko Melelosá. ʻI he ngaahi ʻaho hoko maí naʻá ne fakaakeake māmālie pea toe moʻui lelei kakato. Ko ha mana ia naʻá ma fakamoʻoniʻi! Naʻe mafao mai e ʻEikí kiate au ʻi Heʻene ʻaloʻofa ongongofuá ʻo fakamālohia ʻeku tui kiate Iá.

ʻĪmisi
father blessing infant daughter

Naʻá ku houngaʻia ai ka naʻá ku toe kiʻi ongoʻi mā. Ko ha taha ʻosi ngāue fakafaifekau au, ʻoku ou lolotonga palesiteni fakakolo, ka naʻá ku fuʻu tokanga ange au ki he lau ʻa e kakaí kae ʻikai ki heʻeku tui ki he ʻOtuá (vakai, Mōsaia 4:9). ʻIo, naʻa mo ʻeku faʻeé, ʻa ia ʻoku ou ʻofa lahi aí, naʻe ʻikai lava ke mahino kiate ia e meʻa kotoa pē. Naʻe fie maʻu ke u lelei ange ʻi ha taha ʻosi ngāue fakafaifekau; ke u lelei ange ʻi ha palesiteni fakakolo; naʻe fie maʻu ke u liliu: ke u aʻusia e meʻa naʻe aʻusia ʻe ʻAlamaá.

Ko Ha Momeniti ʻo e Fuʻu Liliu Lahi

Ko ʻAlamaá ko ha taulaʻeiki ʻo e Tuʻi angakovi ko Noá, naʻá ne siviʻi fakamātoato ʻene moʻuí ʻi he taimi naʻe ʻeke ange ai ʻe he palōfita ko ʻApinetaí e fehuʻi fakatupu fakakaukau ko ʻení: “Kuo ʻikai te mou feinga fakamātoato ʻi homou lotó ke mou ʻiloʻi; ko ia, ʻoku ʻikai ai te mou poto. Ko ia, ko e hā ʻoku mou akonaki ʻaki ki he kakaí ni?” (Mōsaia 12:27). Hangē pē ko ʻAlamaá, naʻá ku fie maʻu ke ʻi ai ha “fuʻu liliu lahi ʻi [hoku] lotó” (ʻAlamā 5:12).

Naʻe anga ʻa ʻAlamā ki ha moʻui tuʻumālie ʻi heʻene hoko ko ha taulaʻeiki ʻi he fale ʻo e Tuʻi ko Noá. Naʻá ne maʻu ha tokoni mei he ngaahi totongi tukuhau ʻa e kakaí. Naʻá ne fiefia ʻi ha tuʻunga maʻu-mafai mo tuʻukimuʻa. Naʻá ne kau ʻi he niʻihi “naʻa nau fielahi mo e hīkisia ʻi honau lotó” (Mōsaia 11:5). Ka ʻi heʻene ako kau ki he hāʻele mai e Fakamoʻuí ki he māmaní—ʻa ʻEne ngaahi akonakí, mamahí, pekiá, mo e Toetuʻú pea ko Sīsū Kalaisi ko e “maama mo e moʻui ʻo e māmaní; ʻio, ko ha maama ʻoku ʻikai hano ngataʻanga, ʻa ia ʻoku ʻikai lava ʻo tāmateʻi; ʻio, kae ʻumaʻā foki ha moʻui ʻa ia ʻoku ʻikai hano ngataʻanga, koeʻuhí ke ʻoua naʻa toe ʻi ai ha mate” (Mōsaia 16:9)—naʻá ne mateuteu ke liliu. Naʻá ne mateuteu foki ke ne mate ʻo kapau naʻe fie maʻu.

ʻĪmisi
Abinadi and King Noah

Toʻo mei he Kuo Fakamoʻoniʻi ʻe ʻApinetai, tā ʻe Walter Rane. ʻI he Angalelei ʻa e Musiume Hisitōlia ʻo e Siasí.

ʻI hono ʻātakaiʻi ʻo ʻAlamā ʻe he fakafepakí mo e ngaahi fakatuʻutāmakí, naʻá ne tautapa loto-toʻa ki he Tuʻi ko Noá ke tukuange ʻa ʻApinetai ke ne ʻalu fiemālie. Naʻe haʻu e tōʻonga ko ʻeni ʻa ʻAlamaá mei hono lotó; naʻá ne ongoʻi e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí mai kiate iá ʻo fakafou ʻi he palōfita ʻa e ʻEikí ko ʻApinetaí.

ʻI he taimi naʻe ʻomai ai heʻeku faʻeé ha kahoa ke fakatui ʻi he kia hoku ʻofefiné ke maluʻi iá, naʻe makatuʻunga ʻeku hohaʻá mei he anga ʻene fakafōtunga ki tuʻá. Naʻá ku hohaʻa pe ko e hā ha fakakaukau mai e kāingalotu homau koló kiate aú. Naʻe ʻilonga pē ʻa e teʻeki ke u aʻusia kakato ha “fuʻu liliu lahi ʻi he lotó.” Talu mei ai, kuó u ʻiloʻi ʻoku fakatefito ʻetau lavameʻá mo e fiefiá ʻi he anga ʻetau loto holi kakato fakatōkakano e ongoongoleleí ʻi hotau lotó. Ko e founga ke tau maʻu ai e fiefiá, nekeneká mo e nonga moʻoní, “kuo pau ke tō kakano ʻa e ongoongolelei haohaoa ʻa Sīsū Kalaisí ʻi [hotau] lotó … ʻaki ʻa e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.”1

Ko ha Faingamālie ke Fakamoʻoni

ʻOku malava ʻe he faʻahinga liliu ko ʻení, ʻa e falala ki he Fakamoʻuí ʻi he meʻa kotoa pē pea ʻi he feituʻu kotoa peé, ke tau tokoni ai ki he niʻihi kehé. Naʻe hoko ʻa ʻAlamā ko ha faifekau mālohi, naʻá ne tokoniʻi e tokolahi peá ne fokotuʻu e Siasi ʻo Kalaisí ʻi hono kakaí ʻa ē naʻe hola mei he Tuʻi ko Noá.

ʻOku mou fakatokangaʻi nai ʻeku fakamoleki e faingamālie ke vahevahe e ongoongoleleí mo ʻeku faʻeé ʻi heʻene foaki mai ʻa e meʻa faimaná, ʻa ē naʻá ne tui naʻe maluʻi maʻu ai pē ia mo ʻene fānaú? Naʻe mei lava ke u hoko ko ha meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻEikí—ʻo hangē pē ko ʻAlamaá—ʻo malanga ʻaki e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí mo “liliu honau lotó; ʻio, naʻá ne fafangu ʻa kinautolu mei he mohe maʻú, ʻo nau ʻā hake ki he ʻOtuá” (ʻAlamā 5:7).

Ko e taimi ʻoku ou toe manatu ai ki he meʻa ko ia naʻe hoko mo ʻeku faʻeé, ʻoku ou fifili pe ko e hā naʻe mei hokó kapau naʻá ku fai ange ha tali hangē ko ʻAlamaá. Naʻe mei lava ʻo fakaʻaaki e fakakaukau ʻeku faʻeé ki he ʻOtuá, pea naʻe mei hoko ʻene liliú ko ha tokoni lelei ki hoku ngaahi tokouá. Naʻe mei hoko e liliu ko ʻení ko ha ola lelei lahi ia ki he moʻui ʻa e fānau ʻo hoku ngaahi tokouá pea mo honau hakó.

Naʻe ongo ʻa e fuʻu liliu lahi ʻa ʻAlamaá, ʻo ʻikai ngata pē ʻiate kinautolu naʻá ne akoʻi mo fakamoʻoni ki aí, ka ki heene fānaú mo hono hakó. Naʻe hoko e malanga hono foha ko ʻAlamaá ki he kakai ʻi he fonua ko Seilahemalá ko ha fakamanatu ʻo e fakamoʻoni ʻa ʻene tamaí kau ki he Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí:

“Vakai, ʻoku ou lava ke fakahā kiate kimoutolu—ʻikai naʻe tui ʻa ʻeku tamai ko ʻAlamaá ki he ngaahi lea ʻa ia naʻe lea ʻaki ʻe ʻApinetaí? …

“Pea naʻe fakatatau ki heʻene tuí naʻe hoko ha fuʻu liliu lahi ʻi hono lotó” (ʻAlamā 5:11–12).

Ki ha tokotaha kei siʻi hangē ko ʻAlamaá, ko e liliu lahi ko ʻeni ʻo e lotó, ʻa ia naʻe kamata ia ʻi he fakaafe ʻa ʻApinetaí ke ʻai e lotó ke maʻu e mahino ki he folofola ʻa e ʻOtuá, naʻe hoko ia ko e kī ki heʻene fiefiá mo e lavameʻá ʻi he tokoni ki he niʻihi kehé: “Pea vakai, naʻá ne malanga ʻaki ʻa e folofolá ki hoʻomou ngaahi tamaí, pea naʻe hoko foki ha fuʻu liliu lahi ʻi honau lotó, pea au fakavaivaiʻi ʻa kinautolu ʻo nau falala ki he ʻOtua moʻoni mo moʻuí. Pea vakai, naʻa nau tui faivelenga ʻo aʻu ki he ngataʻangá; ko ia naʻe fakamoʻui ʻa kinautolu” (ʻAlamā 5:13).

Fakahoko ha Liliu Tuʻuloa

ʻOku fihia ha niʻihi ʻo e toʻu tupu ʻo e ʻaho ní fihia ʻi he fili he vahaʻa ʻo e meʻa ʻoku totonu ki he ʻafio ʻa e ʻOtuá pe ko ia ʻoku lelei ki heʻenau mātuʻá pe tauhí, ka ʻoku ʻikai ke tatau ʻenau ongó mo e moʻoni ʻo e ongoongoleleí. ʻI he taimi te ke fehangahangai ai mo ha fili pehē, fehuʻi kiate koe loto pē, “ʻOku tokoni nai e fili ko ʻení ke u ongoʻi ko ʻeku ‘ngāué ko e ngaahi ngāue ʻo e māʻoniʻoni’ (ʻAlamā 5:16), pea ʻoku ou ongoʻi nai te u ‘hiva ʻaki ʻa e hiva ʻo ʻene ʻofa huhuʻí’?” (ʻAlamā 5:26).

Neongo ʻoku totonu ke tau ʻofeina mo tanganeʻia ʻi heʻetau mātuʻá, ka ʻoku fie maʻu ke tau ʻiloʻi ko e ngaahi fili ʻoku tau faí ʻe kaungatonu ia ki heʻetau fānaú mo hotau hakó. Mahalo naʻa fie maʻu ha niʻihi ʻiate kitautolu ke tau fai ha meʻa kehe mei he meʻa ko ia ʻoku tau fiemālie aí, ʻo hangē ko ʻAlamaá, heʻene hola mei he kau taulaʻeiki ʻa e Tuʻi ko Noá pea akoʻi e ongoongoleleí ʻi ha ngaahi tūkunga faingataʻá. Naʻá ne fakahoko e liliú ʻo ʻikai ngata pē ʻi hono fāmilí kae ʻi he niʻihi kehé foki. Ke aʻusia ha liliu ʻo e lotó, ʻoku mahuʻinga ke tau fakakaukau ki he niʻihi kehé mo “kau fakataha ʻi he ʻaukai pea mo e lotu lahi koeʻuhi ko e lelei ʻa e laumālie ʻo kinautolu ʻa ia [ʻoku] ʻikai ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá” (ʻAlamā 6:6).

Fēfē kapau naʻe ʻikai ke moʻui ʻema pēpē ko Melelosá mei heʻene puké—neongo ne u ʻosi faingāue kiate ia? ʻOku hoko e valoki ʻa e ʻEikí ke ne fakamālohia lahi au, “Ko ia ʻoku kalofaki ʻene moʻuí, ʻe mole ia ʻiate ia; ka ko ia ʻoku mole ʻene moʻuí koeʻuhí ko aú, ʻe maʻu ʻe ia ia” (Mātiu 10:39).

ʻOku tau maʻu e fiefiá ʻi heʻetau feinga maʻu pē ke aʻusia ha liliu ʻo e lotó, ʻi heʻetau tali e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ʻi heʻetau moʻuí. ʻOku ou fakamālō ko e ʻilo ko ʻení, pea ʻoku ou ʻilo ʻi hoku lotó naʻe hāʻele atu hotau Fakamoʻuí, “ʻo kātakiʻi ʻa e ngaahi mamahi mo e ngaahi faingataʻá pea mo e ngaahi ʻahiʻahi kehekehe kotoa pē; pea ʻe fai ʻeni koeʻuhí ke lava ʻo fakamoʻoniʻi ʻa e folofolá ʻa ia ʻoku pehē te ne toʻo kiate ia ʻa e ngaahi mamahi mo e ngaahi mahaki ʻoku moʻua ai hono kakaí” (ʻAlamā 7:11). ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ʻa e haoʻanga mo e maluʻanga moʻoni ʻi he tafoki ki he ʻEikí pea muimui ʻi Heʻene akonakí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Henry B. Eyring, “We Must Raise Our Sights,” Ensign, Sepitema 2004, 16.