2016
ʻOku ʻAonga Moʻoni Nai Ia?
Sune 2016


ʻOku ʻAonga Moʻoni Nai Ia?

Brandon Comstock, ʻIutā, USA

Naʻe fakahā fiefia ʻe homa foha taʻu fā ko Kolitoní ha laʻipepa naʻe ʻoange heʻene faiako Palaimelí naʻe fakaikiiki ai ʻene konga ʻi heʻenau polokalama Palaimelí. Ko ʻema ngāué ke akoʻi ki ai ʻene lēsoní kimuʻa pea fai e polokalamá ʻi ha uike ʻe ua.

ʻI he efiafi Mōnité ne mau liliu ai e efiafi fakafāmilí ke hoko ko e taimi fakaangaanga. Naʻe toutou fakaangaanga ʻe Kolitoni mo malimali pē, pea ne u ʻoange mo hoku uaifí ha ngaahi fakakaukau hangē ko e, “ʻOua te ke launoa hono lea ʻakí” mo e “Fakapapauʻi ʻoku mahino hoʻo leá.”

Neongo ʻema ngaahi feingá, ka naʻe ʻikai ke u fakapapauʻi pe ʻoku mau fakalaka ange ʻi he taimi ne mau kamata aí.

Naʻe kau ʻi he teuteu ki he lotú ʻi he Sāpate hono hokó ʻa e puli e sitōkeni ʻe ua, ko ha pēpē mahina ʻe valu naʻe nifo, mo ha taʻu fā naʻe tangi.

ʻI he kamata pē e fakatahá, ne teʻeki ʻosi e himi kamatá kuo tuʻo ua ʻeku hū ki he holó mo ha leka naʻe tangi. ʻI he hokosia e taimi ke hiva ai e kuaeá, kuo mole ʻeku ʻamanaki lelei ʻe aʻusia ʻe homau fāmilí ha fakalakalaka peá u fakaʻamu ko e koloa pē ke mau aʻu ki he ngataʻanga ʻo e fakatahá.

ʻI he taimi pē naʻe ʻēmeni fakaʻosi aí, ne u māpuhoi ʻfiemālie ʻi he ongosia. Ka ʻi heʻeku fiefia he lava atu iá, naʻá ku fifili, “ʻOku ʻaonga moʻoni nai ia? ʻOku mau fakalakalaka moʻoni nai ʻi hono ʻomai e fānaú ki he lotú he uike kotoa peé?”

Naʻe haʻu ki heʻeku fakakaukaú e lea ʻa Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻá ne pehē: “Ne ʻi ai ha taimi naʻá ma meimei ongoʻi loto foʻi ai mo Sisitā Petinā koeʻuhí ko e ngaahi ʻulungaanga fisifisimuʻa naʻá ma ngāue mālohi ke ohi haké ka naʻe hangē pē naʻe ʻikai ke hā mai he taimi ko iá e ngaahi ola fakalaumālie naʻá ma fie maʻu mo ʻamanaki ki aí. …

“Naʻá ma pehē mo Sisitā Petinā, ko e ola taupotu tahá ʻema tokoni ki homa ngaahi fohá ke nau maʻu ha mahino ki he kakano ʻo ha lēsoni pe ko ha veesi folofola pau. Ka ko e ola peheé ʻoku ʻikai hoko ia ʻi he taimi kotoa ʻoku tau ako, lotu, pe lau folofola fakataha aí. Mahalo ko ʻemau loto ʻaki mo fai maʻu pē iá, ko e lēsoni mahuʻinga tahá ia—ko ha lēsoni naʻe ʻikai ke mau fuʻu houngaʻia ai ʻi he taimi ko iá” (“Faivelenga mo Tokanga ʻo Lahi Ange ʻi ʻApi,” Liahona, Nōvema 2009, 19).

Naʻe toe fakafoʻou ʻeku ongoʻi fiemālié, ne u foki ai ki ʻapi ʻo hoko atu ʻema toutou fakaangaanga mo hoku fohá. ʻI he aʻu ki he taimi ke ne lea aí, naʻá ma ʻohovale he fanongo ki heʻene kalanga mahino mo loto toʻá “Ko Sīsū Kalaisí ko e ʻAlo ia ʻo e ʻOtuá.”

Kuó ma ʻosi fanongo ki heʻene toutou lau iá kimuʻa pea hoko e polokalamá, ka naʻe makehe mo toe fakafiemālie ange ʻa e fanongo ki heʻene lau ia ʻi he feituʻu kehé, ʻiate ia pē.

ʻOku lahi fau e ngaahi akonaki ke ma fai kimuʻa pea hoko homa kiʻi fohá ko ha tangatá, ka te ma kei fai pē homa lelei tahá ke maʻu e ngaahi fakatahá, fakahoko e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí, mo fakahoko e lotu fakaʻahó ʻi he ʻamanaki lelei ʻe ʻi ai ha ʻaho te ne mavahe ai mei ʻapi ʻiate ia peé, te ne toe manatuʻi “Ko Sīsū Kalaisí ko e ʻAlo ia ʻo e ʻOtuá.”