2016
Ko ha Laumālie ʻOku Tangi
Sune 2016


MEI HE MALAʻE NGĀUE FAKAFAIFEKAÚ

Ko ha Laumālie ʻoku Tangi

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi Mīsuli, USA.

Naʻe ʻikai fotu mai ko ha tangata angalelei ke talanoa ki ai. Naʻe ilifia haku konga ʻe taha ka naʻe fuʻu fie talanoa hoku konga ʻe taha kiate ia.

ʻĪmisi
man in hooded jacket

Tā fakatātaaʻi ʻo e ngaahi ʻatá ʻe David Stoker

Ne u maʻu e faingamālie ke ngāue fakafaifekau ʻi Katania ʻi ʻĪtali. ʻI ha taimi ʻe taha naʻá ma aʻusia ai mo hoku hoá ha faingataʻa ʻi he ngāue fakafaifekaú. Naʻe uike kakato ʻa e fehalaaki e meimei meʻa kotoa pē, pea ko e ʻaho takitaha ko ha ʻahiʻahi ia pe te ma kei maʻu ai pē e ʻulungaanga leleí, fofonga malimalí, mo e feinga mālohí.

ʻI ha efiafi ʻe taha, naʻá ma fakapapau ai te ma liliu e ngaahi ola ʻo ʻema feingá. Naʻá ma ʻalu holo ʻi ha paʻake ofi pē ki homa falé ʻo talanoa ki he kakaí, peá ma sio ki ha tangata naʻe tangutu ʻi ha sea, naʻe punou pē hono ʻulú pea naʻe ʻi ai ha foʻi sikaleti ʻi hono ngutú. Naʻe teunga lanu ʻuliʻuli pea naʻá ne tui e tatā hono sāketi ngakōkoó ʻi hono ʻulú. Naʻe hangē ʻoku ʻikai ko ha tangata angalelei ia ke talanoa ki ai. Naʻá ku sio atu ki ai, naʻe sio atu mo hoku hoá ki ai, naʻá ma fesiofaki mo hoku hoá, peá ma toe sio fakafoki atu pē ki ai.

Naʻe pehē mai ʻe ʻEletā Fale kiate au, “Kuó ta talanoa nai mo ia kimuʻa?”

Naʻá ku tali ange, “Mahalo pē, he ʻoku hangē kiate au ʻoku ou ʻiloʻi iá.”

“ʻIo, mo au pē,” ko ʻEletā Fale mai ia.

Naʻe kamata ke ma lue atu ki ai. Ko hoku konga ʻe taha naʻe ilifia koeʻuhí naʻe ʻikai ko ha taha ia kuó u maheni he talanoa ki aí, ka ko e konga ʻe tahá naʻe fuʻu fie talanoa mo ia.

Ne ma fehuʻi ange, “Mālō e lelei ki he efiafí ni, ʻokú ke fēfē hake?”

Naʻá ne sio mata ʻita hake, ʻo hangē ka pehē mai, “Ko hai ia ʻokú ne fakahohaʻasi aú!?” Naʻá ne toki lea leʻosiʻi, “Mālō e lelei ki he efiafí ni.” Naʻá ma fakafeʻiloaki kimaua ko e ongo faifekau, peá ne tali vave mai ʻoku ʻikai ke tui ʻOtua ia pea ʻoku ʻikai ke tui ia ki ha meʻa. Ne ma ʻeke ange pe ko e hā hono ʻuhingá, ʻa ia ʻoku ou tui naʻe fakaʻohovale ki ai ʻema fehuʻí.

“Sai, koeʻuhí naʻe mate ʻeku faʻeé, tamaí, tuofefiné, mo e fakafotú ʻi he māhina tatau pē pea kuó u nofo taʻelata pē ʻi ha moʻui fakamamahi koeʻuhí ko ia. Meʻa pē ʻoku fai ʻe he tui fakalotú ia ko hono ʻai ke toe kovi ange.”

Naʻá ma ʻeke ange pe naʻá ne ʻiloʻi e feituʻu ne ʻi ai e kakai naʻe ʻofa aí.

Naʻá ne tali mai, “ʻI he faʻitoka Kataniá, ne nau ʻi ai fuoloa pē.”

Naʻá ma fakamatala ange kau ki he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié mo e Toetuʻú. Ne ma talaange ko e taimi ní ʻoku tau maʻu takitaha ha laumālie mo ha sino, pea ko e maté ko ha māvahevahe fakataimi pē ia ʻo e laumālié mo e sinó. Ne ma talaange ʻoku talitali mai pē hono fāmilí kiate ia ki ha taimi te nau fakataha kātoa ai mo honau sinó pea nau nofo fakataha ʻo taʻengata.

Naʻá ne sio mataʻi puputuʻu kiate kimaua ʻo ne pehē mai “Naʻe ʻikai pē mahino ha meʻa ʻe taha kiate au. Te ke lava ʻo toe talamai e meʻa kotoa pē?”

Ko ia ai ne ma toe talaange e meʻa kotoa pē. ʻI heʻene puputuʻú, naʻá ne fakamāhiki leva hono kemo ʻe taha mo ne pehē, “ʻOleva angé, ko e laumālie au mo e sino? Pea ʻoku tali mai pē hoku fāmilí kiate au mo ako he taimí ni?”

Ne ma lau ange e ngaahi veesi mei he ʻAlamā 40 mo e ʻū vahe kehé, peá ne sio mai kiate kimaua mo ne ʻeke mai, “Ko e hā hono ʻuhinga kuo teʻeki ke u fanongo ai heni kimuʻá?”

Kuo teʻeki ke u fetaulaki mo ha taha angafakatōkilalo pehē heʻeku moʻuí. Ko e tangata ko ʻení naʻe fuoloa taimi ʻene heé, puputuʻú, mo e taʻelatá. Naʻá ne fakafanongo ki he meʻa kotoa pē ne ma lea ʻakí, ʻo ne talamai ʻoku mahino siʻisiʻi pē ki ai e meʻá ni, koeʻuhí ko e ʻū meʻa kotoa ia naʻe teʻeki ke ne fanongo ai kimuʻa, ka naʻá ne saiʻia pē ai.

Naʻá ma akoʻi ia ki he founga te tau lava ʻo maʻu ai e ngaahi talí ʻo fakafou ʻi he lotú. Kuo lahi hake ʻi he taʻu ʻe 30 ʻa e teʻeki ke ne fai ha lotu, pea ko e taimi fakamuimui naʻe lotu aí ko ha lotu naʻe ako maʻulotu ʻi he lotú he taimi naʻá ne kei siʻi aí. Hili ʻemau talanoa kau ki he ngaahi tali mei he Laumālié, naʻá ne ʻeke mai pe ʻoku ongo fēfē e Laumālié. Koeʻuhí ʻoku kehekehe pē ki he tokotaha kotoa, naʻá ma fakatou vahevahe ange ʻa e anga e ongo ʻo e Laumālié kiate kimauá. Naʻá ku talaange ʻoku ongo hangē ko e fāʻofua mai hoʻo faʻeé hili ha fuoloa hoʻo taʻe sio ki aí. Naʻá ku ongoʻi ke u talaʻofa ange te ne lava ʻo maʻu e ongo tatau, ko ha ongo hangē ha fāʻofua mei heʻene faʻeé ʻa ia kuo puli mei heʻene moʻuí ʻi ha taimi fuoloa ʻaupito.

Naʻá ma kole ange pe ʻe lava ke ma lotu mo ia. Naʻá ne fuʻu puputuʻu peá ne ʻeke mai, “He taimí ni? ʻI heni he paʻaké?

Naʻá ku talaange ki ai, “Te tau lava ʻo lotu ʻi ha faʻahinga taimi pē mo ha faʻahinga feituʻu pē te tau fie maʻu.” “ʻOku finangalo e ʻOtuá ke fanongo meiate kitautolu, pea tautefito ʻEne fakaʻamú ke fanongo meiate koe koeʻuhí kuo fuoloa ʻEne taʻe fanongo meiate koé.”

Kuo teʻeki ke ne fanongo ʻi ha lotu ʻoku ʻikai ko ha lotu ako maʻuloto, ko ia ai naʻe ʻikai ke ne faʻa tatali ke mahino kiate ia e founga ʻo e lotú. Ne punou homau ʻulú, pea naʻe fai ʻe hoku hoá e lotú maʻa homa kaungāmeʻa foʻou ko ʻAlafió, pea naʻá ne kole ha ngaahi tāpuaki, tokoni mo ha fakafiemālie maʻana. Naʻá ne kole ke ongoʻi ʻe ʻAlafio ha tali ʻoku sai pē hono fāmilí pea ko e moʻoni ʻoku moʻui e ʻOtuá. Naʻe fakaʻosi ʻemau lotú, pea naʻe sio mataʻi ʻohovale mai ʻa ʻAlafio kiate kimauá.

Naʻá ne pehē mai “Kuo pau ke u tala atu ha meʻa.” “ʻOku ʻikai ko ha tokotaha loi au tautefito ʻi he meʻa pehení. ʻOku ou ongoʻi hangē naʻe toki ʻosi fāʻofua mālohi mai ʻeku faʻeé kiate aú. Kuo fuʻu fuoloa e teʻeki ke fāʻofua mai ha taha kiate aú. Naʻe ongo fakafiefia ʻaupito ia. ʻOku ou fie ʻilo pe ʻe fēfē haʻaku toe ongoʻi ia, koeʻuhí ʻoku ou fie maʻu ha toe ngaahi fāʻofua hangē ko iá.”

ʻĪmisi
man looking up

Ne mau toe fetaulaki he ʻaho hono hokó. Naʻe tangutu ofi mai ʻa ʻAlafio kiate kimaua ʻi he sea tatau mo ne pehē, “Ongo ʻEletā, ʻoku ou faʻa tui maʻu pē hoku tataá ʻo lue pē mo hanga ki lalo ʻo siofi e kelekelé. Kuo teʻeki ai ʻaupito ke u lue mo hanga ki ʻolunga. Talu pē lotu ʻaneafí mo ʻeku lue holo mo e hanga hoku ʻulú ki ʻolunga, pea ʻoku ou mamata ki he meʻa kotoa pē. Ko e māmani fakaʻofoʻofa ʻeni.”

Ne ʻikai ha ofo ke pehē, ne hokohoko atu ʻemau fengāueʻaki mo ʻAlafió ke ʻomi ke lahi ange e fāʻofuá, māmá pea toe lahi ange ʻene hanga ki ʻolunga ʻi heʻene moʻuí. Ko e tangata ngali fakailifia naʻe hangē ka fehiʻa ʻiate kimauá, ko ha laumālie ia naʻe tangi, ʻo kole fakamamate ke ne toe ongoʻi e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní.