2016
Ko ʻEtau Tamai, Ko Hotau Faifakahinohino
Sune 2016


Pōpoaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí

Ko ʻEtau Tamai, Ko Hotau Faifakahinohino

ʻĪmisi
man with a map

Tā Fakatātā ʻa Augusto Zambonato

Kuó ke ʻosi fakaava nai ha puha ʻoku faʻo ai ha ngaahi kongokonga ʻo ha meʻa kehekehe peá ke toʻo mai mo hono tohi fakahinohino ki hono faʻungá, peá ke fakakaukau, “ʻOku ʻikai pē haʻane ʻuhingamālie ʻe taha”?

Ko e taimi ʻe niʻihi, neongo ʻetau ʻuhinga leleí mo e loto falalá, ka ʻoku tau toʻo mai ha foʻi konga ʻe taha pea tau fehuʻia, “Ko e ʻai ē ke hā?” pe “ʻE hao fēfē ē?”

ʻOku toe lahi ange ʻetau faingataʻaʻiá ʻi he taimi ʻoku tau sio ai ki he puhá ʻo fakatokangaʻi ha fakamatala ʻoku pehē mai, “Fie maʻu ke fokotuʻutuʻu—taʻu 8 ki ʻolunga.” ʻOku ʻikai ke tupulaki heni ʻetau loto falalá pe ko ʻetau fakaʻapaʻapaʻi kitautolú koeʻuhí ʻoku ʻikai pē haʻatau ʻilo ʻe taha ki hono fokotuʻutuʻu iá.

Taimi ʻe niʻihi ʻoku tau aʻusia ha meʻa tatau ʻi he ongoongoleleí. ʻI heʻetau vakai ki ha konga ʻo e meʻa ko iá, mahalo te tau vaku ʻulu mo fifili pe ko e ʻai e konga ko iá ke hā. Pe ʻi heʻetau siviʻi ha konga ʻe taha, te tau lava ʻo ʻiloʻi ai ʻe tatau ai pē ʻetau feinga mālohi ke maʻu ha mahino ʻoku kakató he ʻikai pē ke tau lava ʻo ʻiloʻi pe ko e hā naʻe fakakau ai e konga ko iá.

Ko ʻEtau Tamai Hēvaní Ko Hotau Faifakahinohinó Ia

Meʻa mālie, kuo foaki mai heʻetau Tamai Hēvaní ha ngaahi fakahinohino fakaofo ki hono fokotuʻutuʻu ʻetau moʻuí mo tau aʻusia ai ʻa e lelei taha te tau ala lavá. ʻOku ngāue ʻa e ngaahi fakahinohino ko iá ʻo tatau ai pē pe ko e hā hotau taʻu motuʻá pe tuʻunga ʻoku tau ʻi aí. Kuó Ne foaki mai maʻatautolu ʻa e ongoongoleleí pea mo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí. Kuó Ne foaki mai maʻatautolu ʻa e palani ʻo e huhuʻí, ʻa e palani ʻo e fakamoʻuí, ʻa e palani ʻo e fiefiá. Kuo teʻeki ai ke Ne liʻaki kitautolu mo e ngaahi meʻa taʻe pau pe ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí, mo folofola mai, “Ko ʻena. Talamonū atu. Feinga ke ke ʻiloʻi ʻena.”

Kapau pē te tau faʻa kātaki mo fekumi ʻaki ha loto fakatōkilalo mo ha fakakaukau tauʻatāina, te tau ʻiloʻi ai kuo lahi ʻa e ngaahi meʻa ngāue kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá kiate kitautolu ke toe mahino lelei ange ai ʻa ʻEne ngaahi fakahinohino mahinongofuá ki heʻetau fiefia ʻi he moʻuí:

  • Kuó Ne foaki mai maʻatautolu ʻa e meʻafoaki mahuʻinga ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻokú Ne maʻu ʻa e mālohi ke Ne hoko ko hotau faiako fakalangi fakataautaha ʻi heʻetau ako e folofola ʻa e ʻOtuá mo feinga ke ʻomi ʻetau ngaahi fakakaukaú mo e ngaahi ngāué ke fenāpasi mo ʻEne folofolá.

  • Kuó Ne foaki mai maʻatautolu ʻa e ngofua ke tau hū ai kiate Ia ʻi ha faʻahinga taimi pē, ʻo fakafou ʻi he ngaahi lotu ʻo e tuí mo e ngaahi kole tāumaʻu ʻo e loto moʻoní.

  • Kuó Ne foaki mai maʻatautolu ha kau ʻaposetolo mo e kau palōfita ʻo onopōní, ʻa ia ʻoku nau fakahā e folofola ʻa e ʻOtuá ʻi hotau kuongá pea maʻu e mafai ke nonoʻo pe silaʻi he māmaní pea ʻi he langí.

  • Kuó Ne toe fakafoki mai ʻa Hono Siasí—ko ha kautaha ʻo e kau tuí ʻa ia ʻoku nau ngāue fakataha ʻo fetokoniʻaki ʻi heʻenau ngāueʻi honau fakamoʻuí ʻaki ʻa e manavahē, tetetete, mo e fiefia taʻe hano tatau.1

  • Kuó Ne foaki mai maʻatautolu ʻa e folofola toputapú—ʻa ʻEne folofola kuo hiki kiate kitautolú.

  • Kuó Ne foaki mai ha ngaahi meʻa ngāue taʻefaʻalaua ʻo e tekinolosia fakaonopōní ke tokoniʻi kitautolu ʻi heʻetau ngāue fakaākongá. ʻOku malava ke maʻu e konga lahi ʻo e ngaahi meʻa ngāue fakaofo ko ʻení ʻi he LDS.org.

Ko e hā kuo foaki mai ai ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e tokoni lahi pehē maʻatautolú? Koeʻuhí he ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu. Pea koeʻuhí, ʻi Heʻene folofola kau kiate Iá “Ko ʻeku ngāué ʻeni mo hoku nāunaú—ke fakahoko ʻa e moʻui taʻe-faʻa-mate mo e moʻui taʻengata ʻa e tangatá.”2

ʻI hono fakalea ʻe tahá, ko e Tamai Hēvaní ko hotau ʻOtuá Ia, pea ko e ʻOtuá ko ha faifakahinohino Ia kiate kitautolu.

ʻOku ʻafioʻi heʻetau Tamai Hēvaní ʻa e ngaahi fie maʻu ʻa ʻEne fānaú ʻo laka ange ʻi ha toe taha. Ko ʻEne ngāué mo e nāunaú ia, ke hokohoko atu pē hono foaki mai ha ngaahi meʻa ngāue fakaofo ʻoku fakatuʻasino mo fakalaumālié ke tokoniʻi kitautolu ʻi hotau hala ke tau toe foki hake ai kiate Iá.

Ko e Tamai Kotoa Pē Ko ha Faifakahinohino Ia

ʻI he ngaahi feituʻu ʻe niʻihi ʻo e māmaní, ʻoku fakalāngilangiʻi ai ʻe he ngaahi fāmilí mo e sōsaietí ʻa e ngaahi tamaí ʻi he māhina ko Suné. ʻOku lelei maʻu pē ke fakalāngilangiʻi mo fakaʻapaʻapaʻi ʻetau ongo mātuʻá. ʻOku lahi ʻa e ngaahi meʻa lelei ʻoku fakahoko ʻe he ngaahi tamaí maʻa honau ngaahi fāmilí pea lahi mo e ngaahi ʻulungāanga leleí. Ko e fatongia ʻe ua ʻoku mahuʻinga taha ke maʻu ʻe he ngaahi tamaí ʻi he moʻui ʻo ʻenau fānaú ko ʻenau hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei mo ha faifakahinohino. ʻOku fai ʻe he ngaahi tamaí e ngaahi meʻa lahi ange ʻi hano tala pē ki heʻenau fānaú ʻa e meʻa ʻoku totonú pe halá; ʻoku nau fai ʻo toe lahi ange ʻi hano ʻoange pē ha tohi lēsoni ki he fānaú pea ʻamanaki te nau ʻiloʻi ʻa e anga ʻo e moʻuí ʻiate kinautolu pē.

ʻOku fakahinohinoʻi ʻe he ngaahi tamaí ʻenau fānau pelé pea fakahā ʻaki ʻenau tā sīpinga leleí ʻa e anga ʻo e moʻui faitotonú. ʻOku ʻikai ke tukunoaʻi ʻe he ngaahi tamaí ʻa ʻenau fānaú, ka ʻoku nau fakatovave atu ke tokoniʻi kinautolu ke nau tuʻu ʻi he taimi ʻoku nau humu aí. Pea ko e taimi ʻoku fakapotopoto ai ke fai iá, ʻoku fakaʻatā ʻe he ngaahi tamaí ʻa ʻenau fānaú ke nau fefaʻuhi mo e faingataʻá, he ʻoku nau ʻiloʻi ko e founga lelei taha pē ʻeni ki he fānaú ke nau ako aí.

Ko e Kau Faifakahinohino Kotoa Pē Kitautolu

ʻI hono fai ʻeni ʻe he ngaahi tamai ʻi he māmaní ki heʻenau fānaú, ko e laumālie ʻo e fakahinohinó ko ha meʻa ia ʻoku fie maʻu ke tau ʻoatu ki he fānau kotoa pē ʻa e ʻOtuá, ʻo tatau ai pē pe ko e hā hono taʻu motuʻá, feituʻú pe tuʻunga ʻoku ʻi aí. Manatuʻi, ko e fānau ʻa e ʻOtuá ko hotau ngaahi tokoua mo e tuofāfine; ʻoku tau kau kotoa pē ki he fāmili taʻengata tatau.

ʻI he fakakaukau ko ʻení, ʻoku totonu ke tau hoko kotoa pē ko e kau faifakahinohino—ʻo vēkeveke ke tau fetokoniʻaki ʻi heʻetau hoko ko e lelei taha te tau lavá. Koeʻuhí ko e fānau kitautolu ʻa e ʻOtuá, ʻoku tau maʻu ai ʻa e mālohi ke tau hoko ʻo hangē pē ko Iá. Ko e ʻofa ki he ʻOtuá mo hotau kāingá, tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá mo e muimui ki he ngaahi sīpinga ʻa Kalaisí, ko e hala ia ʻoku hangatonu, fāsiʻi mo fakafiefia ke tau toe foki ai ki he ʻao ʻo ʻetau ongomātuʻa fakalangí.

Kapau ʻoku fuʻu tokanga lahi ʻa e ʻOtua ʻo e ʻunivēsí kiate kitautolu ʻo Ne hoko ai ko ha faifakahinohino kiate kitautolu, mahalo ʻoku malava ke tau tokoni ki hotau kāingá, ʻo tatau ai pē pe ko e hā e lanu honau kilí, matakalí, tuʻunga fakasōsialé mo e fakaʻekonōmiká, lea fakafonuá, pe tui fakalotú. Tuku ke tau hoko ko e kau faifakahinohino ʻoku tākiekina fakalaumālie ke tāpuekina e moʻui ʻa e niʻihi kehé—ʻo ʻikai ngata pē heʻetau fānaú kae pehē foki ki hono kotoa e fānau ʻa e ʻOtuá ʻi he funga ʻo e māmaní.

ʻĪmisi
children sidebar

Ngaahi Tā Fakatātā ʻa Laura Zarrin