2016
Ko ʻeku ongomātuʻá ʻokú na kapekape, fanongo ki he ngaahi fasi leʻo lalahí, mo sio he ngaahi faiva taʻe-feʻunga he TV. Ko e hā ʻe lava ke u fai ke u ongoʻi ai ʻa e Laumālié ʻi ʻapi, tautautefito ki he Sāpaté?
Sune 2016


Ngaahi Fehuʻi mo e Talí

“Ko ʻeku ongomātuʻá ʻokú na kapekape, fanongo ki he ngaahi fasi leʻo lalahí, mo sio he ngaahi faiva taʻe-feʻunga he TV. Ko e hā ʻe lava ke u fai ke u ongoʻi ai ʻa e Laumālié ʻi ʻapi, tautautefito ki he Sāpaté?”

ʻI he taimi naʻá ke papitaiso aí, naʻá ke maʻu e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní? Ko hono ʻuhingá, ʻe tatau ai pē tuʻunga ʻokú ke ʻi aí, te ke lava ʻo maʻu e takaua ʻa e Laumālié kapau te ke moʻui taau mo fakahoko e ngaahi fili fakatāutaha ʻoku leleí.

ʻI hoʻo maʻu e sākalamēnití ʻi he uike takitahá, ʻe fakamanatu atu ai kiate koe hoʻo ngaahi fuakava mo e Tamai Hēvaní ke “toʻo kiate [koe] ʻa e huafa ʻo [Hono] ʻAló, pea manatu maʻu ai pē kiate ia, mo tauhi ʻene ngaahi fekau … koeʻuhí ke ʻiate [koe] maʻu ai pē ʻa hono Laumālié” (T&F 20:77). ʻI hoʻo tauhi hoʻo ngaahi fuakavá, ʻokú ke taau ai ki he takaua ʻo e Laumālié.

ʻOku ʻikai ko e ʻalu pē ki he houalotu sākalamēnití mo e ngaahi fakatahaʻanga kehe ʻa e Siasí ʻa e founga pē taha ke tāfataha ai hoʻo tokanga ki ho Sāpaté ki he tauhi-fuakavá. Neongo pe ko e hā e tūkunga homou ʻapí, te ke lava ʻo fakahā ki he Tamai Hēvaní hoʻo tukupā ki hoʻo ngaahi fuakavá ʻaki hoʻo ngāueʻi hoʻo hisitōlia fakafāmilí, ako e ongoongoleleí, mo e tokoni ki he niʻihi kehé, tautefito kiate kinautolu ʻoku taʻelata pe puké Ko hono fili ʻo e faʻahinga ʻekitivitī ko ʻení te nau ʻoatu ʻa e fiefia mo e fakafetaʻi, neongo pē ʻoku ʻikai fili ia ho fāmilí. (Vakai, Russell M. Nelson, “ʻOku Fakafiefia ʻa e ʻAho Sāpaté,” Liahona, Mē 2015, 129–32.)

Fakaava ho Ngutú

Tatau ai pē pe ʻoku kau hoʻo ongomātuʻá ki he Siasí pe ʻikai, talanoa mo kinaua kau ki he ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai kiate koe ke maʻu maʻu pē ʻa e Laumālié ʻi homou ʻapí, tautefito ki he Sāpaté. ʻI he tūkunga ʻoʻoú, te ke lava ʻo fili e feituʻu nonga taha homou falé pea fakaafeʻi e kāingalotu kehe ʻo e Siasí ke nau kau fakataha mo koe ʻi hono fakaafeʻi e Laumālié ke ʻi ai. ʻOku ou ʻilo kapau te mou tauhi e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoni, ʻe tāpuekina lahi kimoutolu ʻe he ʻEikí.

Sosikā C., taʻu 16, Sanitō Tomingikou, Lepāpulika Tominikení

Lotua hoʻo Ongomātuʻá

Te ke lava ʻo lotua hoʻo Ongomātuʻá. ʻO hangē ko ia naʻe tohi ʻe Molomoná, “ʻE manatuʻi foki ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi lotu ʻa e māʻoniʻoní, ʻa ia kuo fai kiate ia koeʻuhi ko kinautolú” (Molomona 5:21). Mahalo naʻa ʻikai ke tuku ʻe hoʻo ongomātuʻá he taimi pē ko iá, ka ʻe tokoniʻi koe ʻe he ʻEikí.

Koli M., taʻu 17, ʻAlesona, USA

Tokanga ke Fai e Ngaahi Meʻa ʻoku Leleí

ʻOku faingataʻa maʻu pē ʻa e Sāpaté kiate au ʻi ʻapi. Ko au pē ʻoku ou kau ki he Siasí ʻi homau ʻapí, pea ʻoku sio TV maʻu pē mo fanongo hiva ʻeku ongomātuʻá mo hoku ngaahi tokouá ʻi he Sāpaté. ʻOku ou fie maʻu ke fakahaaʻi ʻeku ʻofa ki he Tamai Hēvaní ʻaki hono tauhi e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoní ʻOku lava ke u ʻalu ʻo lau folofola ʻi hoku lokí, fanongo ki he ngaahi mūsika ʻa e Siasí, mo ʻalu ʻo ʻaʻahi mo hoku ngaahi kaungāmeʻá pe ko e ongo faifekaú. ʻOku ou fakamālō lahi ko e tokoni ʻa e ʻEikí ʻo ʻomi maʻu pē ha mālohi ke u tauhi faivelenga e ʻaho Sāpaté.

Laisi Tesīsū M., taʻu 19, Sesipi, Palāsila

Fakaʻaongaʻi e Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni ʻa e Siasí

Kapau ʻoku ʻi ai haʻo telefoni toʻotoʻo pe tepileti, te ke lava ʻo hiki ʻa e ngaahi polokalama ʻa e Siasí ki ai. ʻOku fonu ʻi he ngaahi hiva, vitiō mo e ngaahi lea fakaʻofoʻofa ʻoku nau ʻomi maʻu pē ʻa e Laumālié ʻi he taimi ʻoku ou fanongo ai ki aí! ʻOku faingofua pē, pea ʻoku tokoni ia ke u ongoʻi moʻoni e Laumālié ʻo aʻu ki he taimi ʻoku longoaʻa ai e ʻātakai ʻoku ou ʻi aí. ʻOku ʻi ai pē hono kehekehe pea ʻokú ne ʻomi e nonga ki he falé kotoa.

HanitāʻIvi V., taʻu 16, Tekisisi, USA

Tafoki ki he Folofolá

Talanoa mo hoʻo ongomātuʻá kau ki he ngaahi meʻa ʻokú na fakahokó, ka kapau ʻe ʻikai ke na fie fanongo, te ke lava ʻo lotu ki ha fakahinohino ki he founga ʻe ala tokoni ai ke ke ongoʻi e Laumālié ʻi homou ʻapí. Ke ongoʻi e Laumālié ʻi homau ʻapí, ʻoku ou lau e folofolá pea ʻokú ne ʻomi ai ʻa e Laumālié ki hoku lokí he taimi pē ko iá.

Peleiki L., taʻu 14, ʻIutā, USA

Muimui he Sīpinga ʻa Kalaisí

ʻOku mahuʻinga ke fakafonu e ʻapí ʻaki e Laumālié, ka ʻoku toe mahuʻinga ange ke fakafonuʻaki ia ha taha. Ko Kalaisi ko e faʻifaʻitakiʻanga haohaoa Ia ʻo hono maʻu e Laumālié ʻiate Ia he taimi kotoa peé. Ko hoʻo feinga pē ke moʻui ʻo hangē ko Kalaisí, angalelei ange ki he niʻihi kehé, mo mamata ki he māmaní ʻo tatau mo Iá, mahalo ko e founga lelei taha ia ke nofoʻia ai koe ʻe he Laumālié ʻi ha feituʻu pē te ke ʻi ai.

ʻIsapela W., taʻu 16, ʻOlikoni, USA

Fokotuʻu ha Ngaahi ʻEkitivitī maʻá e Fāmilí

ʻI he Sāpaté, mahalo te ke fokotuʻu ha ngaahi ʻekitivitī te ke lava ʻo fakahoko fakataha mo e fāmilí. Fokotuʻu ha meʻa ʻe lava ke fakahoko fakataha ʻe he fāmilí ʻa ia he ʻikai lava ke fakaʻaongaʻi ai e ngaahi meʻa taʻe-feʻungá. Kapau ʻokú ke fakahoko fakataha ha meʻa mo e fāmilí, ʻokú ne ʻomi kimoutolu ke mou toe vāofi ange. Pea ʻoku nau maʻu ai ha ngaahi fakakaukau foʻou ki he meʻa te mou ala fai he Sāpaté. Mahalo ko e Sāpate hokó pē te nau pehē atu, “ʻEi, naʻe fakalata e meʻa naʻa tau fai he uike kuo ʻosí—tau toe ʻai pē ia.”

Laieni B., taʻu 19, ʻAitahō, USA