2016
Ko e Hola koeʻuhí ko e Tuí mo e Tauʻatāiná
Tīsema 2016


Ko e Hola koeʻuhí ko e Tuí mo e Tauʻatāiná

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi ʻAitahō, USA.

Naʻe tāpuekina ʻeku ongomātuʻá ʻi heʻena fekumi ki he tauʻatāina fakalotú ʻi he angaʻofa mo e tali ʻe he Kāingalotu naʻa nau feohí, mei Sekisolovākia ki Kānatá.

ʻĪmisi
fleeing the country at nighttime

Naʻá ku tutupu hake mo hoku ngaahi tuongaʻané mo e tokouá ʻo fanongo ki he ngaahi talanoa ʻo e founga naʻe feilaulau ai ʻemau ongomātuʻá ke moʻui ʻaki e ongoongoleleí, pea kuo tāpuekina kimautolu ʻe heʻena ngaahi ngāué. Kuó u fakatupulaki ha ongoʻi houngaʻia lahi ʻi he meʻa kotoa naʻá na fakahoko mo ha Kāingalotu Sekisolovākia kehe kae lava ke maʻu ʻe honau hakó ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí.

Naʻe fāʻeleʻi ʻeku fineʻeikí ʻi Popalati ʻi he Sekisolovākia kimuʻá (ʻoku ui he taimí ni ko Solovākia). Naʻe kau ʻene tangataʻeikí ʻi he tauʻuta ʻa Sekí he lolotonga ʻo e Tau Lahi ʻa Māmani Hono II pea naʻe kau hono fāmilí ʻi he ngaahi fāmili fakakautau tokolahi naʻe hola ki he vaoʻakau ofi maí ke malu mei he kau kapa fonua Siamané. Naʻe pulupulu ʻeku ongo kuí mo ʻeku fineʻeikí mo hono tokouá, naʻá na kei taʻu taha mo e nima ʻaki ha kafu, ʻo kai fakapotopotoʻi ha ngaahi foʻi suka ʻi ha ʻaho ʻe nima.

Naʻe ʻikai mēmipa ʻeku ongo kuí he taimi ko iá he Siasí, pe te na faʻa lotu. Ka neongo iá, naʻe fakamolū hona lotó lolotonga e faingataʻa ko ʻení. Naʻe tohi ʻe heʻeku kui fefiné ʻi heʻene tohinoá, “Naʻá ku ongoʻi ʻi he pō ko ʻení ha fie maʻu ke u tūʻulutui ʻo kole ha tokoni mei ha taha naʻe mafai māʻolunga ange. Ko ia naʻá ku kiʻi mavahe atu ki he loto vaoʻakaú, tūʻulutui, pea lotu ʻi he loto fakatomala mo e laumālie mafesifesi. Naʻá ku tautapa ki ha tokoni.”

Naʻe tali siʻene lotú. Naʻe fakapoongi siʻa ngaahi fāmili ʻe niʻihi ʻi he loto vaó, ʻi hono maʻú, ka naʻe fakaofo hono maluʻi ʻeku ongo kuí mo ʻena ongo tamaiki fefiné. Naʻe tō ʻe he ʻEikí ʻi he aʻusia fakaongosia mo faingataʻa ko ʻení ha tenga ʻo e tuí mo e falalá ʻi he loto ʻo ʻeku ongo kuí.

Tuí mo e Fakatangá

ʻOsi ha ngaahi taʻu siʻi mei he ʻosi ʻa e Tau Lahi ʻa Māmani Hono II, ne kei nofo pē ʻeku ongo kuí ʻi Sekisolovākia feʻunga mo ha tukituki atu ha ongo faifekau kei talavou ʻi hona matapaá. Hili ʻena maʻu lotu ʻi ha kiʻi kolo mo tali e ngaahi lēsoní, ne na maʻu ha fakamoʻoni ki he moʻoni ʻo e ongoongoleleí pea fakakaukau ke na papitaiso. Ka neongo ia, ʻi he efiafi ʻo e ʻinitaviu ke papitaisó, naʻe ʻikai ke aʻu atu ʻa e ongo faifekaú ia mo e taki ʻo e Siasí. Naʻe toki ʻilo ʻe heʻeku ongo kuí ʻi he lotu hono hoko ʻa e kiʻi koló, naʻe fie maʻu kotoa ʻa e kau faifekaú ke mavahe mei he fonuá koeʻuhí ko e vālau fakapolitikalé. ʻE taʻofi foki heni mo ha toe ngāue fakalotu pē. Neongo ia, naʻe tauhi ʻe he kiʻi kulupu Kāingalotu tokosiʻi ʻi he feituʻú ʻenau tuí, ka kuo tataki ʻeni kinautolu ʻi ha kau taki fakalotofonua mo e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Naʻe papitaiso fakapulipuli ʻeku ongo kuí mo e taʻokete ʻeku fineʻeikí ʻi he 1950.

ʻI he ngaahi taʻu siʻi hono hokó, naʻe faʻa fakahū ʻa e kāingalotu ʻo e kiʻi koló, kau ai ʻeku kui fefiné mo ʻeku fineʻeikí (kuó ne taʻu hongofulu tupu ʻeni), ʻe he kau polisi fufuú, ke fakaʻekeʻeke fekauʻaki mo ʻenau tōʻonga fakalotú. Naʻe fakaʻekeʻeke fefeka ʻeku kui fefiné he taimi ʻe taha ʻi ha houa ʻe nima. Naʻe talaange ki ai ʻe he kau fai fakaʻekeʻeké te nau tuku pōpula ia ʻi ha taʻu ʻe nima kapau te nau ʻilo naʻá ne akoʻi e tui fakalotú ki heʻene fānaú.

Naʻá ne lekooti ʻo pehē: “Naʻá ku nonga pē mo pehē ange, ʻKapau ʻoku mou pehē naʻá ku fai ha meʻa hala ʻi he akoʻi ki heʻeku fānaú e tui fakalotú, pea mou fakahū au.’ Naʻe ʻikai haʻanau tali. Talu mei ai mo ʻenau toutou ʻave au. Naʻa nau laukovi ki he Siasí, mo nau feinga ke mau mavahe mei heʻemau tuí. Ko e lahi ange ʻenau feingá ko e lahi ange ia ʻeku pīkitai ki he Siasí, (he) naʻe fakatangaʻi maʻu pē ʻa e Siasi moʻoní.”

Naʻe tohi heʻeku faʻeé ʻi heʻene tohinoá, “ʻI he ngaahi taʻu faingataʻa lahi ko ʻení, ne lotu e kāingalotú he Sāpaté ʻi he fale nofoʻanga ʻemau palesiteni fakakoló. Naʻe ʻikai ke mau lava ʻo hiva leʻolahi ko ia, ne mau fanafana pē. Naʻe ʻikai ke mau loto ke tuku pōpula ʻemau palesiteni fakakoló. Naʻa mau fakataha pehē ʻi ha taʻu ʻe 18 pea naʻa mau fakaʻānaua ki ha taimi te mau lava kotoa ai ʻo ō ki he ʻOtumoʻunga Maká mo nofo ʻi [Sōleki Siti].” Ne nau maʻu ha ʻamanaki lelei, neongo ko e taimi ko iá naʻe tātātaha ke foaki ha meʻa fakapepa ki he ngaahi fāmilí ʻo ngofua ai ke nau mavahe mei he fonuá.

ʻI he taʻu uofulu tupu ʻeku fineʻeikí, naʻe lotu tāumaʻu ke lava ʻo mali mo ha mēmipa ʻo e Siasí mo sila ʻi ha faʻahinga founga ʻi he temipalé.

Ko hono Maʻu ha Moʻui Foʻoú

Naʻe nofo ʻeku tangataʻeikí, ʻa ia naʻe ohi hake ʻi ha kolo faama, ʻi he kolo lahí ʻo ʻalu ki he akó, he taimi naʻe fetaulaki ai mo ʻeku fineʻeikí. Naʻe toki kamata ʻeku fineʻeikí ʻi heʻene ngāue maʻuʻanga moʻuí ko ha taha hiva ʻopulā fakapalofesinale. ʻI he kamata ke na mahení, naʻá ne fakafeʻiloaki ia ki he Siasí. Neongo naʻe teʻeki ai papitaiso, ka naʻe mali ʻeku ongomātuʻá ʻi he ʻaho 18 ʻo Fēpueli 1967.

Naʻe tāpuakiʻi kinaua ʻi he fakaʻosinga ʻo e taʻu ko iá ʻi hono fāʻeleʻi mai hoku tuongaʻane lahí. Hili ha māhina ʻe valu hono fāʻeleʻí, kuo maʻu ʻe he palesiteni fakakoló ha fakahā ʻoku totonu ke teuteu ʻa e kāingalotú ke mavahe mei he fonuá ki ha feituʻu te nau lava ai ʻo lotu tauʻatāina. Naʻe ʻohofi ʻe Lūsia ʻi ʻAokosi 1968 ʻa Sekisolovākia, ʻo tupu ai ha fakaʻauha ʻi he kauʻāfonuá pea ʻi he fonuá kotoa. Naʻe hola ʻa e kāingalotu ʻo e kiʻi koló naʻe talangofua ʻo teuteú ki Viena ʻi ʻAositulia.

Naʻe tohi heʻeku kui fefiné ʻa ia ne mavahe mei he fonuá mo ʻeku ongomātuʻá ʻo pehē: “Ko e taimi naʻe ʻosi mohe kotoa ai ʻa e taha kotoa naʻe ʻi he falé he poʻulí, ne mau mavahe mei homau ʻapí ʻo moulu fakalongolongo ilifia atu naʻa tangi ʻa e kiʻi pēpeé. Naʻe pau ke mau fai fakapulipuli kotoa ʻeni he naʻe ʻi homau falé ha kau mataki ʻe toko tolu naʻe ngāue ki he kau polisi fufuú. Naʻe tāpuekina kimautolu ʻe he ʻEikí. Naʻa mau hao. ʻI heʻemau mavahé, naʻa mau ʻilo he ʻikai ke mau toe foki mai, ka naʻe ʻikai foki ke mau ʻiloʻi pe te mau hoko atu ki fē mei Viená. Naʻe ʻikai ke mau lava ʻo hohaʻa ki he meʻa ko ʻení he taimi ko iá. Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ki he palesiteni fakakoló ʻEne ngaahi talaʻofa kiate kimautolú kapau te mau tauhi faivelenga kiate Ia.”

Ko e Talitali Lelei ki ha Fonua Foʻoú

Naʻe nofo ʻeku kui fefiné, ongomātuʻá, mo ha fāmili ʻe ua kehe ʻi he loki he lalo fale ʻo e falelotu Bocklinstrasse ʻi Viená ʻo laka hake ʻi ha māhina ʻe taha. Naʻe fanongo ʻeku tangataʻeikí lolotonga e māhina ko ʻení ki he ngaahi lēsoni fakafaifekaú pea papitaiso. Naʻe maʻu ʻe ha kau mēmipa tokolahi ʻo e ngaahi fāmili ʻe tolú ha ngaahi ngāue, pea nau fakatahaʻi ʻenau vahé kae ʻoua kuo nau lava kotoa ʻo hikifonua ki Kalakeli, ʻi ʻAlapeta, Kānata. Tuʻunga ʻi he kovi ʻa e ʻeá ʻi Kalakelí, naʻe tō leva honau vakapuná ʻi ʻEtimonitoni he ʻaho 5 ʻo Nōvema 1968.

ʻĪmisi
arriving in Canada

ʻOku pau ko ha feilaulau lahi ke tuku honau kāingá, anga fakafonuá, mo e fonua ne nau ʻofa aí, ka ʻi he ngaahi founga lahi, naʻe toki kamata pē ʻa e faingataʻá. Naʻe faingataʻaʻia lahi ʻeku ongomātuʻá heʻena tūʻuta ʻi Kalakeli mo ha katoleta pē ʻe taha, kiʻi saliote pēpē, mo e paʻanga Kānata ʻe $32.

Naʻe kamata tokoniʻi leva ʻe he kāingalotu Kānatá hoku fāmilí, ʻo tokoni lahi ʻi he ʻave holo kinautolú, fakataú, mo e kumi ha ʻapi ke nofototongi aí. Naʻe uike pē ʻe taha kuo ʻi ai ha ʻapi ʻo ʻeku ongomātuʻá mo ʻeku kui fefiné, kuo ʻosi ʻi ai ha ngaahi mohenga, tēpile mo e ʻū sea, sea molū, mohenga pēpē, nāunau mohenga, peleti, pea mo ha meʻakai ʻi he ʻū kōpaté. Naʻe tohi heʻeku fineʻeikí ʻi heʻene tohinoá ʻa ʻene ʻohovale mo fiefia ke mamata ki he ngaahi nāunau fale taʻeʻamanekiná ni pea mo ʻene houngaʻia ʻi he tokoni ne faí.

Ka neongo iá, naʻe kanoni fakataha ʻa e ngaahi loto houngaʻiá ni mo ha ngaahi ongo kehe. Naʻe faingataʻa moʻoni ke fekuki mo e foʻofoʻoú. Naʻe femoʻuekina ʻa e ʻuluaki taʻu ʻo e nofo ʻi Kalakelí ʻi he ngaahi kalasi lea faka-Pilitānia ki he tangataʻeikí pea mo e fononga mokosia ki he ngāué. Naʻa nau fai e meʻa kotoa ne lavá ke fokotuʻu ai ha ʻapi, ka naʻe kei hoko pē ʻeni ko ha taimi faingataʻa ʻi he lahi ʻa e ngaahi liliú. Naʻe ngāue ʻa e Kāingalotu ʻi honau uooti ʻi Kalakelí ʻi he faingataʻa ʻo e leá ke hoko ko ha tokoni ki he kāingalotu ne toki tūʻuta foʻou atú. Naʻe maʻu ʻe hoku fāmilí ʻi he Sāpate kotoa pē ha ivi ʻi heʻenau ō ki he houalotu sākalamēnití ke fakafoʻou ʻenau fuakavá, mo falala ke akoʻi kinautolu ʻe he Laumālié he lea faka-Pilitāniá.

Ko e Ngaahi Tāpuaki ‘o ʻItānití

Naʻe silaʻi homau fāmili ne toko nimá ʻi he Temipale Kātisoni ʻAlapetá ʻi ʻOkatopa 1976. Naʻe tuku e loto ʻeku fineʻeikí ki he ʻahó ni mei he taʻu ʻe 20 kuo hilí pea kuo fāifai, pea tali ʻene ngaahi lotú ʻi ha fonua mo ha lea naʻe ʻikai teitei misi ki ai heʻene tupu haké. Naʻe mei hoko hoku taʻu valú he taimi ko ʻení, pea ʻoku ou maʻu ha manatu lelei ki he fofonga fiefia mo malimali ʻo ʻeku ongomātuʻá ʻi heʻemau hū atu ko e fānaú ki he loki silá.

Naʻe ʻi he temipalé foki mo ʻeku kui fefiné he ʻaho ko iá. ʻOku ou manatu ki heʻene fiefia ʻi he mamata ki he ngaahi maama ʻo e temipalé ʻi heʻemau aʻu atu ki Kātisoní. ʻOsi ha ngaahi taʻu mei ai, pea ʻi heʻene maʻu vāhenga mālōlō mei heʻene ngāue ʻi Kalakelí, naʻe hiki leva ki Kātisoni ʻo ngāue ʻi ha taimi lahi ʻi he temipalé. Naʻe manako ke tā ʻōkani mo tokoni ke langaki ʻa e ʻapasiá ai. Naʻe hāsino ʻene fakamoʻoni mo e ʻofa ʻi he Fakamoʻuí ʻi heʻene angaʻofa ki he taha kotoa naʻe feohi mo iá. ʻOku hoko ia ko ha faʻifaʻitakiʻanga kiate au ʻo ha fefine mālohi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

ʻOku ou ongoʻi houngaʻia lahi fau ʻi heʻeku ongomātuʻá—ko e ongo paionia ʻi hoku fāmilí—ʻi he feilaulauʻi ʻena ngāué, kāingá, fonua tupuʻangá, mo e koloá. ʻOku ngali ne na tukuange ha meʻa lahi, ka kuo tāpuekina lahi fau kinaua ʻe he ʻEikí—ʻi hono moʻui ʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí.